„Mediji nude pregršt informacija, educiraju nas, zabavljaju, potiču na promjene, no i na mladima je da dopuste da prevladavaju pozitivni utjecaji medija na njihov život poput jačanja veza s prijateljima i obitelji te čitanja sadržaja osoba koje nas inspiriraju“, rekla nam je komunikologinja Petra Begović.

Kao stručna suradnica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu bavi se istraživanjem medijskih navika Hrvata te je svjesna svih negativnih, ali i pozitivnih utjecaja medija, a posebice interneta i društvenih mreža, na mlade danas.

Upitali smo je koje medije mladi najviše koriste, koje su dobre strane društvenih mreža i kako mladi mogu biti pokretači pozitivnih promjena, jesu li mladi u Hrvatskoj dovoljno medijski pismeni i kako mogu koristiti medije za vlastiti, ali i društveni boljitak.

Kakve su medijske navike mladih u Hrvatskoj i koje medije najviše koriste? Koliko su kod njih popularne društvene mreže i koje prevladavaju među mlađom populacijom?

Svakodnevno smo izloženi medijima. Ako zamislite bilo koju situaciju, vjerojatno su mediji pored nas – dok gledamo sadržaj, slušamo glazbu, pretražujemo informacije, objavljujemo fotografije, vozimo automobil itd. Prisutnost medija u našim životima je neupitna, a ni mladi nisu iznimka. I brojke pokazuju da su društvene mreže važan dio svakodnevice Hrvata. Tako je prema podacima Digital Croatia 2022 evidentirano da 2,9 milijuna Hrvata koristi YouTube, 1,75 Facebook, 1,45 milijun Hrvata koristi Instagram, a njih 730 tisuća LinkedIn. Brojni Hrvati su još i na Twitteru, Snapchatu, Tik Toku, Pinterestu.

U tom postotku mladi zauzimaju 7,9 % u dobi od 5 do 12 godina, 5,1% između 13 i 17 godina, 7,3 % od 18 do 24 godine. Kod svih ovih populacija društvene mreže su neizostavni dio. Mladi su na Instagramu, Tik Toku, ali osobno me veseli kad vidim da koriste LinkedIn, tzv. poslovnu mrežu koja je izvrsna za razmjenu informacija, stjecanje navika i ulaska na tržište rada.

Često se govori o negativnim utjecajima medija, no što je s pozitivnim učincima? Kako mladi mogu pokrenuti pozitivne promjene putem primjerice, društvenih mreža?

Negativni utjecaji mogu dovesti do ozbiljnih posljedica ako mladi konzumiraju sadržaj i nisu svjesni konzumacije. Zato je važna prevencija. Mediji nude pregršt informacija, educiraju nas, zabavljaju, potiču na promjene, no i na mladima je da dopuste da prevladavaju pozitivni utjecaji medija na njihov život. Pozitivni učinci su i dijeljenje informacija, jačanje veza s prijateljima i obitelji, razmjena informacija, čitanje sadržaja osoba koje nas inspiriraju.

Društvene mreže spajaju različite osobe, mogu spojiti sjever i jug Hrvatske, ali i različite kontinente tako da su pozitivni učinci društvenih mreža neupitni. Bez obzira na sve pozitivne i negativne učinke, dobro je napraviti odmak od društvenih mreža i provjeriti kako izgleda stvarni život. Postoje li fotografije i videozapisi koje želimo sačuvati u albumu našeg mobitela i jesmo li zaboravili kako je putovati, družiti se, otkrivati nove ljepote, a da to pritom ne dijelimo s poznatim i nepoznatim osobama koje nas prate na društvenim mrežama?

Imate li kakav primjer u praksi koji potvrđuje da mediji pozitivno utječu na mlade?

Postoje mladi danas koji su vrlo svestrani. Koriste prednosti društvenih mreža, volontiraju, kao studenti su ušli na tržište rada, stječu iskustva odlazeći na Erasmus prakse, pokreću vlastite poslove. Već su upoznati s poduzetništvom, ekonomijom, društvenim mrežama, kritički gledaju na okolinu, govore o mentalnom zdravlju.

Čini mi se da takvi mladi koriste prednosti društvenih mreža na najbolji mogući način. Informiraju se, ali još važnije povezuju se sa stručnjacima od kojih žele učiti ili često iznoseći vlastita razmišljanja bude znatiželju kod drugih. Mladi su prepoznali važnost društvenih mreža u osvještavanju pa tako govore o važnosti zdrave prehrane, o jačanju samopouzdanja, o svim tehnikama i alatima kojima možemo pridonijeti mentalnom zdravlju. Poduzetnicima su društvene mreže prozor u svijet jer na jednostavan način mogu doprijeti do svoje ciljne skupine, predstaviti sebe i svoj rad te tako doprijeti do kupaca.

Jesu li mladi dovoljno medijski pismeni i na što im eventualno još treba ukazati?

Nikada dovoljno opreza i govora o medijskoj pismenosti. Treba im ukazati da sve informacije kojima su izloženi trebaju provjeravati. Znaju li mladi prepoznati izvor informacija, provjeriti informacije koje čitaju u medijima, znaju li razlikovati lažne od onih istinitih vijesti, znaju li kako funkcioniraju mediji općenito, kako nastaje televizijska vijest, što se događa u montaži u studiju? Koliko mladi mogu prepoznati lažne vijesti kojima su izloženi, koliko često čitaju senzacionalističke naslove, koliko puta podlegnu komentarima ispod takvih objava? Koliko često postanu dio statistike prateći trendove na društvenim mrežama ili koliko često kupuju proizvode zato što ih je preporučio neki influencer?

Odgovore na neka pitanja možemo pronaći i u ovogodišnjem izvješću 5. Dana medijske pismenosti koji su održani u svibnju u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Građani su tako mogli sudjelovati na 540 događanja u 155 gradova, a slogan je bio „Misli svojom glavom u medijskom labirintu“. Rezultati istraživanja Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a pokazali su da su građani svjesni da je potrebno obrazovati se u području medijske pismenosti. No, svega 20% građana imalo je priliku učiti o medijima, 81% učenika i studenata smatra da bi o tim temama trebali značajnije učiti u školama.

Koji bi nas negativni utjecaji medija trebali zabrinuti i zašto?

Kada govorimo o negativnom utjecaju medija, roditelji i mladi su zabrinuti zbog elektroničkog nasilja i utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje. Roditelji su također zabrinuti zbog seksualiziranih sadržaja, a mladi zbog mogućnosti stvaranja ovisnosti o internetu. Zabrinjavajući je podatak da jedno od troje djece i mladih od 15 do 25 godina osjeća stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama, stoji u izvješću na stranicama Agencije za elektroničke medije.

Treba uzeti u obzir da medijska pismenost se razlikuje od osobe do osobe. Sigurno je da možemo reći da su mladi medijski pismenosti, ali uvijek ima mjesta za napredak. Neke od ovih teme obrađene su u knjigama, priručnicima, brošurama te video materijalima pa svakako preporučujem stranice Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te njihov bogati materijal kao i portal medijskapismenost.hr.

Koji je vaš savjet mladima? Kako putem društvenih mreža mogu pokrenuti pozitivne promjene i koristiti ih za vlastiti, ali i društveni boljitak?

„Čitajte i pišite! O bilo kojoj temi koja vas zanima, jačajte svoj rječnik, širite svoje vidike, upoznajte svijet medija, ali provjeravajte informacije. Prije razgovora o nekoj temi istražujte i opet provjerite informacije kako bi vaše rasprave bile argumentirane. Društvene mreže su nezaobilazni dio naše svakodnevice, svi ih koristimo i svi smo im izloženi. Na Facebooku podijelite članak koji govori o pozitivnim promjenama u društvu, napišite recenziju, preporučite knjigu koju ste pročitali i koja je utjecala na vas, na Instagramu objavite fotografiju koja prikazuje ljepote Hrvatske, na LinkedInu se povežite s mladim ljudima ili stručnjacima od kojih želite učiti, na Tik Toku kreirajte sadržaj koji mlade educira, informira, zabavlja.

Uvedite slušanje podcasta u svoju rutinu, poklonite proizvod dragoj osobi malih poduzetnika, povežite se s prijateljima i članovima šire obitelji koje niste dugo vidjeli. Svi želimo pozitivne promjene i društveni boljitak. Kad bi svatko krenuo od sebe, svijet bi bio puno ljepše mjesto“.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Koordinacija

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.