“Mladi u umjetnosti i glazbi često nemaju dovoljno prilika ili platformi koje bi im omogućile da se istaknu. Bez obzira na talent, nedostatak resursa, podrške i vidljivosti često rezultira time da mnogi ostanu u sjeni. U Hrvatskoj, ali i drugdje, kultura često nije prioritet, što dodatno otežava situaciju. Mladi su prepušteni sami sebi u smislu promocije i povezivanja, a to zahtijeva vještine koje se ne uče nužno u umjetničkim školama”, rekla nam je Ana Šesto (38), samostalna umjetnica iz Zagreba čiji rad obuhvaća fotografiju i multimediju.
U sklopu projekta “Glazbeni talenti i umjetnici ispod radara’ istražili smo prolaze li mladi glazbenici i umjetnici često ispod radara, koliko je teško mladima u umjetnosti ‘probiti se’, je li mladim umjetnicima teško doći u medijski prostor i prezentirati se široj javnosti, jesu li mogućnosti za mlade glazbenike i umjetnike veće vani ili u Hrvatskoj te kako postići bolje pozicioniranje manje poznatih umjetničkih talenata na sceni, ali i u medijima. Odgovore smo potražili kod fotografkinje Ane Šesto i kustosice Sonje Švec Španjol koja često radi s mladim umjetnicima.
Šesto kao voditeljica kulturnog kluba O’GRADA organizira izložbe i kreativne događaje. S magisterijem iz novinarstva s FPZG-a, njezin je put započeo 2000. na ŠPUD-u, gdje se specijalizirala za fotografski dizajn. Njezin dinamični portfelj uključuje oko dvadeset samostalnih i trideset skupnih izložbi, kako domaćih tako i međunarodnih. Ponosna je članica HDLU-a i HZSU-a, značajno doprinoseći hrvatskoj umjetničkoj zajednici.
Na naš upit koliko je teško mladima u umjetnosti ‘probiti se’ i je li mladim umjetnicima teško doći u medijski prostor i prezentirati se široj javnosti, odgovorila je: “Izuzetno je teško. Umjetnost zahtijeva ne samo talent, već i umrežavanje, stalni rad na vidljivosti, i često osobne financijske investicije. U Hrvatskoj mediji rijetko prate mlade umjetnike, osim ako se ne radi o nečemu izuzetno inovativnom ili provokativnom. Medijski prostor je ograničen i često rezerviran za etablirane umjetnike, dok su mladi prepušteni alternativnim kanalima poput društvenih mreža, gdje je uspjeh nepredvidiv.”
Foto: privatna arhiva/Ana Šesto
‘Vani je konkurencija daleko veća’
Dodala je kako smatra da su mogućnosti za mlade glazbenike i umjetnike veće vani nego u Hrvatskoj. Iskustvo života u Londonu omogućilo joj je da vidi razliku u pristupu. “U inozemstvu, posebno u kulturnim središtima poput Londona, postoji više inicijativa, fondova i prostora namijenjenih mladima. Međutim, konkurencija je daleko veća, što znači da se treba boriti za prepoznatljivost. U Hrvatskoj, iako je scena manja, talenti se brže ističu, ali zbog ograničenih sredstava, ti iskoraci često ostaju na lokalnoj razini. Dakle, svaka lokacija ima svoje prednosti i izazove, ali vani su mogućnosti strukturiranije i dugoročnije”.
Za kraj je ponudila i neka rješenja vezano uz mlade i bolje pozicioniranje manje poznatih umjetničkih talenata na sceni, ali i u medijima.
“Ključno je stvoriti trajne platforme za mlade umjetnike – galerije, festivale, rezidencije, i natječaje koji bi nudili priliku za profesionalni razvoj i vidljivost. Također, potrebno je ojačati suradnju s medijima kroz posebne emisije ili rubrike posvećene mladim talentima. Važno je educirati umjetnike o samopromociji i umrežavanju te ih poticati da koriste digitalne alate. Na primjer, inicijative koje povezuju lokalne umjetnike s inozemnim programima mogu otvoriti vrata za suradnje i međunarodnu vidljivost. Konačno, uključivanje mladih u javne kulturne projekte može ih integrirati u širu zajednicu i pružiti im potrebnu podršku”, poručila je Ana Šesto.
Foto: Ana Šesto
Nesretni začarani krug
S njom se slaže i Sonja Švec Španjol. Ova diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja radi kao nezavisna kustosica i likovna kritičarka te iza sebe ima više od 270 izložbi i 11 godina samostalnog djelovanja. Uređuje vlastiti portal o likovnoj umjetnosti PerceiveArt.com.
“Smatram da mladi umjetnici prolaze ispod radara, jer su uvijek ‘sigurnija’ opcija ‘provjereni’ stariji etablirani umjetnici. Ako je riječ o nekom kulturnom događaju, oni će privući veći interes i osigurati bolju posjećenost, a po mogućnosti donijeti i više sponzora, a ista je stvar i s medijskim praćenjem gdje će praćenje ‘zvučnih’ imena osigurati bolju čitanost ili gledanost. Takav pristup u konačnici rezultira da se uvijek ista imena svugdje ponavljaju što dovodi do dojma da nemamo velik broj interesantnih i kvalitetnih autora, što nije istina, samo što se njima ne pružaju iste prilike i time se zatvara taj nesretni začarani krug.
Osvrnula se i na to koliko je teško mladima u umjetnosti ‘probiti se’. Je li mladim umjetnicima teško doći u medijski prostor i prezentirati se široj javnosti? “Mislim da im je teško probiti se, jer je konkurencija velika, a medijski prostor za promicanje i predstavljanje umjetnosti radikalno sužen, posebice u zadnjih desetak godina. Privatne televizijske kuće i mnogi portali uopće nemaju zastupljene sadržaje iz kulture i umjetnosti, posebice likovne umjetnosti. Sve se svodi na broj klikova, a kulturne rubrike u mnogim tiskovinama, koje su uopće opstale do danas, zamijenili su plaćeni oglasi i reklame”, rekla je naša sugovornica.
Foto: Zoran Pero Radaković
Umjetnici puno cjenjeniji u inozemstvu
Na upit smatra li da su mogućnosti za mlade glazbenike i umjetnike veće vani, odgovorila je: “Ne bih nužno rekla da su veće mogućnosti u inozemstvu, jer je i konkurencija daleko veća, ali mislim da su umjetnici puno cjenjeniji u inozemstvu, posebice ako govorimo o europskim zemljama. Mislim da to ima uvelike veze s činjenicom kako je u pojedinoj zemlji zastupljena i valorizirana umjetnost, je li to područje koje se njeguje, cijeni i adekvatno valorizira ili je u potpunosti degradirano kao što je to slučaj kod nas.”
Za kraj je ponudila i neka rješenja vezano uz mlade i bolje pozicioniranje manje poznatih umjetničkih talenata na sceni, ali i u medijima. “Mislim da bi trebalo krenuti od činjenice da je likovna umjetnost i kulturni odgoj suviše zanemaren već u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Ako krenemo od najmlađih generacija i ako će one odrastati uz adekvatno i dovoljno zastupljeno educiranje o svim vrstama umjetnosti mislim da će ta područja i više cijeniti i konzumirati kada odrastu, pa će u konačnici biti spremni kupiti kartu za koncert ili predstavu ili kupiti umjetničko djelo umjesto najnovijeg modela mobitela.”
Potom je dodala: “Isto tako, ako bi državni vrh više cijenio i integrirao nacionalnu umjetnost u javno djelovanje mislim da bi to uvelike doprinijelo nekoj nacionalnoj svijesti o percepciji i valorizaciji hrvatske umjetnosti i umjetnika, a sukladno tome i boljoj poziciji i vidljivosti naše umjetnosti.”
Foto: Pixabay, ilustracija
Odlični primjeri suradnje s mladima
Što se tiče bolje vidljivosti i zastupljenosti mladih umjetnika danas, nadodala je da smatra da su odlični primjeri suradnje muzeja/galerija/centara za kulturu i knjižnica koje za potrebe otvorenja izložbi angažiraju mlade umjetnike da nastupe u sklopu svečanog otvorenja pojedine izložbe. Time mladi glazbenici dobiju priliku predstaviti se, a sam događaj otvorenja izložbe bude uveličan adekvatnim sadržajem.
“Naravno, idealno bi bilo ako bi svi uključeni bili i adekvatno plaćeni za svoj rad, kako likovni umjetnici koji izlažu, tako i mladi glazbenici koji nastupaju na otvorenju. Mediji su se nažalost sveli na broj klikova i time znatno osiromašili kvalitetu, raznovrsnost i bogatstvo sadržaja. Čast izuzecima. Mislim da su ljudi itekako željni kvalitetnih, inspirativnih i informativnih sadržaja iz područja umjetnosti, samo što je to dugotrajan proces i rad na koji nisu svi koji rade u medijima danas spremni”, poručila je Sonja Švec Španjol za kraj.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Pixabay, ilustracija
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Glazbeni talenti i umjetnici ispod radara“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
