Ovih blagdana Zagrebačko kazalište lutaka na repertoaru ima čak dvije božićne predstave. Uz već kultnu „Božićnu priču“ Charlesa Dickensa, koja posljednjih desetak godina oduševljava mališane i njihove roditelje te je postala neizostavan dio adventske čarolije, po prvi put mogu pogledati i popularnog „Medu Đuru“, ali u posebnom božićnom izdanju.
Interes za obje predstave velik je, posebice jer njihova vjerna publika zna da svake godine pripremaju nešto posebno za advent, uz same predstave. Nakon pojedinih izvedbi dolazi Djed Mraz koji dijeli poklone djeci, a imaju i lutkarsko-likovne radionice na kojima djeca izrađuju jednostavne lutke temeljene na nekom od likova koje će gledati u predstavi, a u adventsko doba radionice su tematski vezane uz Božić. Kao i dosad, cijeli prostor kazališta sjaji u posebnom blagdanskom ruhu. Odlučili smo saznati više o samim predstavama, programu koji očekuje najmlađe i novitetima u ovome kazalištu, posebice u vrijeme blagdana.
„Božićna priča“ u režiji Zorana Mužića, za koju je dramatizaciju napravila Petra Mrduljaš, imala je premijeru 21. studenoga 2014. godine. Izvodi se svake godine u prosincu i do sada je bila središnji blagdanski naslov na repertoaru ovog kazališta te ju je pogledalo više tisuća gledatelja, što je svakako ubraja među predstave koje „obilježavaju“ jedan period kazališne kuće. Naišla je i na dobar odjek kritike, a dramatizacija Petre Mrduljaš nagrađena je 2015. na važnom hrvatskom lutkarskom festivalu SLUK u Osijeku.
„Dickensov kratki roman ‘Božićna priča’ postao je hit čim je objavljen, a danas je jednako relevantan kao u Londonu 19. stoljeća jer se bavi društvenim temama surovih izrabljivača i potlačenih siromaha, ali i vječnim duhovnim pitanjima osobne preobrazbe i odgovornosti za dobrobit bližnjih.
Premda su ovo složene teme koje i odraslima predstavljaju izazov, djeca itekako prepoznaju što su pravednost i ljubav, a što ogorčenost i okrutnost. Uz scensku fabulu i dojmljive, jasno ocrtane likove, nije čudo što ovaj naslov ostaje omiljen među gledateljima i čitateljima“, započeo je Zoran Mužić, redatelj „Božićne priče“.
Slojevit i intrigantan sadržaj
Kao čovjek koji se cijeloga radnog vijeka bavi kazalištem, nadodao je kako je svako doba godine idealno za odlazak u kazalište, ali, naravno, da je Božić obiteljski blagdan te je posebno lijepo graditi kvalitetne tradicije za obitelj, među kojima može biti i posjet kazalištu.
S njime se slaže i Petra Mrduljaš, autorica dramatizacije „Božićne priče“, koja se uvjerila kako su djeca najiskrenija publika. Osvrnula se na dugogodišnji rad s mlađim generacijama i otkrila koliko je teško stvarati predstave koje će zabaviti, ali i educirati najmlađe.
„U današnje vrijeme osnovni je zadatak mlađim naraštajima ponuditi slojevit i intrigantan sadržaj, koji će se morati nadmetati sa zavodljivim svijetom instant-spektakla koji je djeci u mobitelima i na ekranima nadohvat prsta.
Vjerujem da je važno da djeca upijaju i sadržaje koji su manje užurbani i bombastični, pogotovo u vrtićkoj i osnovnoškolskoj dobi, kada se njihove kognitivne sposobnosti tek razvijaju. Kazališni čin koji se odvija i razvija uživo na pozornici svakako je neusporediv doživljaj, koji novi mediji neće samo tako istisnuti“, napomenula je Mrduljaš.
Foto: Ines Novković/ZKL (Na fotografiji: Petra Mrduljaš)
Uvijek popularna
Dickensova „Božićna priča“ bila je jedan od najvećih književnih hitova u devetnaestostoljetnoj Engleskoj i popularnost nije izgubila do danas. Gotovo da nema serije i franšize koja se u božićnoj epizodi nije poigrala motivima sablasti koja okoštalog, hladnog junaka vodi kroz vizije prošlih, sadašnjeg i budućih Božića.
Ta slojevita i katkad mračna priča na lutkarskoj pozornici prilagođena je dječjem uzrastu, a da opet zadrži temeljnu zamisao izvornika: Božić je vrijeme kada se događaju čuda, a najveće je čudo promjena nabolje u ljudskoj duši.
Svoje iskustvo rada na predstavi s nama je podijelio glumac Željko Šestić, koji u predstavi tumači duha Jacoba Marleyja. Osvrnuo se na to zašto je „Božićna priča“ idealna za Božić i blagdansko raspoloženje.
Temelji kršćanstva
„Ona nas vraća na temelje kršćanstva koje smo od njegova nastanka do danas pomalo zaboravili. Uči nas kako da u ovoj trci za novcem ne zaboravimo biti dobri ljudi. U svijetu korporativne liberalne ekonomije, u kojem smo svakog dana sve siromašniji, u svijetu u kojem svakog dana zarađujemo više, ali za to više možemo kupiti manje, ona nas opominje ovim primjerom s početaka kapitalizma, kojima se danas tako neinteligentno vraćamo, kako zdravlje ljudi ne bi smjelo biti bezvrijedno, kako se ne bi smjelo plaćati samo svojim novcem, jer ćemo ponovno umirati od izlječivih bolesti ne budemo li za liječenje mogli platiti“, rekao nam je Šestić.
Predstava, dodao je, slijedeći knjigu, ulijeva nam vjeru da sve može ipak biti drugačije, makar nakon jednog sna. Sna kakav je i kazališna predstava. Radi se na kraju o našim intimnim osobnim odabirima…
Otkrio nam je i jesu li djeca najiskrenija publika te koliko ih je teško nasmijati i animirati.
„Ne znam jesu li djeca najiskrenija publika, ali zasigurno najbenevolentnija jesu. Dobrom igrom uvijek ih se može uvući u predstavu. Odsutnost njihove pažnje tijekom praćenja predstave jedina je kritika kojoj će nas djeca podvrgnuti. Kad nam je cilj nasmijati ih, nema ništa lakše. Za smijeh su uvijek pripravni“, zaključio je.
Blagdani su ljepši kad je tu ‘Medo Đuro’
Ovih blagdana najmlađi u Zagrebačkom kazalištu lutaka mogu pogledati božićnog ‘Medu Đuru’, a u novoj predstavi glavnog lika tumači Marta Bolfan Ugljen.
„U ovoj predstavi, po četvrti put ulazim u ulogu medvjedića Đure – medvjedića za kojeg mogu reći da ga već doživljavam kao starog prijatelja. Znam kako razmišlja, što ga veseli, čega se boji, ali isto tako svakom novom predstavom otkrivam i nešto novo o njemu. Očekujem, kao i uvijek, puno topline, smijeha i čarolije, i za Đuru i za publiku. Vjerujem da djeca mnogo mogu od Đure naučiti jer je on kao i oni nestašan, dobronamjeran i iskren“, započela je Bolfan Ugljen.
Osvrnula se i na samu poruku predstave te dodala kako smatra da će nas božićni Đuro naučiti da toplina, briga i zajedništvo nisu samo božićne teme, nego vrijednosti koje nosimo cijele godine. Otkrila je i kako joj je nastupati pred djecom i kakva su publika mališani.
Foto: Ines Novković/Zagrebačko kazalište lutaka
Posebno iskustvo
„Glumiti pred djecom posebno je iskustvo. Oni odmah pokažu što osjećaju – nema foliranja, sve je iskreno i iz srca. Čim vidiš njihove reakcije, znaš jesi li ih dotaknuo ili ne. A posebno veseli kad vidimo da se i roditelji jednako zabavljaju.“
Više o samoj ideji za predstavu i pustolovinama u koje se upušta blagdanski Medo Đuro otkrila nam je Petra Mrduljaš, zaslužna za režiju ove nove predstave. „Medo Đuro u blagdanskoj pustolovini se našao na dalekom sjeveru, daleko od kuće, u novom i stranom okruženju. Shvatio je da je prijateljstvo važnije od darova i otkriti da čuda nisu samo priče za malu djecu”, rekla nam je Mrduljaš.
Dodala je kako vjeruje da se režija za djecu ne razlikuje od one za odraslu publiku. „Djeci ne treba podilaziti i ona itekako dobro prepoznaju neiskreno dodvoravanje ili pojednostavljenje. Djeca zaslužuju izazovne predstave koje će ih potaknuti na razmišljanje i maštanje“, istaknula je.
Za kraj je poslala poruku svima koji posjećuju ZKL, ali i onima koji još nisu bili na njihovim predstavama.„Svim našim gledateljima svakako želimo poručiti da nam je njihova trajna podrška neizmjerno važna, a nove gledatelje pozivamo da dođu upoznati svijet lutkarstva, koji još nikoga nije ostavio ravnodušnim.“
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Ines Novković/ZKL
