Fotografije vezanih petomjesečnih blizanaca kako leže u vlastitim fekalijama i mokraći zbog čega su im intimni dijelovi tijela bili u ranama, a snimljene su u zagrebačkoj zaraznoj bolnici ‘Dr. Fran Mihaljević’, izazvale su sveopće zgražanje u hrvatskoj javnosti. Na kraju je u bolnicu poslana inspekcija koja je utvrdila kako je sve bilo ‘prema pravilima struke’, a majka beba se nakon razgovora u ravnateljstvu bolnice ispričala zbog objave slika i dizanja ‘bure’ u javnosti. No slike su rekle više od riječi i takvi prizori nisu rijetki u hrvatskim bolnicama u kojima svake noći odzvanja plač bolesnih beba i djece jer u njima borave bez svojih roditelja.

Zbog navedenog slučaja reagirao je i sam ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je svekolikoj javnosti pokušao objasniti da su dječje guze u ranama zbog infekcije rota virusom koji uzrokuje učestale proljeve zbog čega je takve promjene na koži nemoguće prevenirati. Na žalost, moramo opovrgnuti ministra te ustvrditi da je to itekako moguće ako o guzama brine mama (ili tata), a ne potkapacitirano medicinsko osoblje koje na skrbi ima cijeli dječji odjel, pa se njega djeteta svodi na najnužnije, piše Direktno.hr.

I da postoji mogućnost da jedna medicinska sestra ili brat brinu o minimalnom broju djece tijekom njihove hospitalizacije, roditeljska nazočnost i briga o djetetu jednostavno je nezamjenjiva i nenadoknadiva.

Roditelj najvažniji član liječničkog tima

Nadamo se da nije potrebno naširoko objašnjavati i argumentirati kako je roditelj najvažniji ‘član’ liječničkog tima u bolnici, jer njegova nazočnost bitno neutralizira stres i traumu kod hospitaliziranog djeteta i poboljšava izglede uspješnog liječenja, a pri tom olakšava medicinskom osoblju skrb o djetetu jer njihov obilazak malog bolesnika svodi na minimum.

I slike ukakanih i neutješno uplakanih (i vezanih zbog transfuzije) beba i male djece nisu nikakva rijetkost u hrvatskim bolnicama nego uobičajena pojava, posebice u noćnim satima. Mnoge patnje i traume mališana koji bolesni ostaju na nepoznatom mjestu među nepoznatim ljudima kada im je ljubav, briga i podrška roditelja najpotrebnija mogle bi se izbjeći da je roditeljima ili skrbnicima omogućeno da budu danonoćno uz njih.

Stoga su na Direktno.hr odlučili istražiti kakvi su aktualni uvjeti u hrvatskim bolnicama i koje mogućnosti i prava imaju roditelji u pogledu smještaja uz svoje hospitalizirano dijete. Roditelji moraju biti informirani jer se lako može dogoditi, a i događalo se, da im se naplati boravak čak i kada imaju pravo na besplatan smještaj preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Pravo na besplatan smještaj uz dijete

Pravo na danonoćni smještaj uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema pravilniku koji je donesen 2007. godine, ima majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko kao i jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju bez obzira na njegovu dob. Pravo na dnevni smještaj (ne i noćenje) ima jedan roditelj uz dijete mlađe od pet godina i to ako se dijete liječi od akutne bolesti.

Pravo na danonoćni boravak uz dijete ima jedan od roditelja djeteta oboljelog od maligne ili srodne bolesti mlađeg od 18 godina. S obzirom na to da pravo na smještaj ovisi o smještajnim kapacitetima bolnice, u slučaju da nema mjesta u bolnici, HZZO će roditelju nadoknaditi troškove smještaja u iznosu od 170 kuna po danu. Dakle, važno je znati da pravo na besplatan smještaj koje pokriva HZZO, ali i smještaj koji ćete platiti ako želite ostati uz svoje dijete u bolnici uvijek ponajprije ovisi o smještajnom kapacitetu bolnice.

Poslali smo upite u sva četiri klinička bolnička centra u Hrvatskoj, a riječ je o KBC-ima Zagreb, Split, Osijek i Rijeka; u Kliniku za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva bolnica op.a.), u Dječju bolnicu Srebrnjak u Zagrebu, u Opću bolnicu Varaždin i u Opću bolnicu Dubrovnik.

Prije toga treba naglasiti, a to su u svom odgovoru na naš upit iz HZZO-a upozorili, da smještajne kapacitete bolnice ne određuje Zavod nego oni ovise o unutarnjoj organizaciji same bolnice, a cijene smještaja za one roditelje koji ne ostvaruju pravo na smještaj uz dijete preko HZZO-a, određuje ravnateljstvo svake pojedine bolnice.

Bolnice same odlučuju o cijeni

Drugim riječima, svakoj je bolničkoj ustanovi ostavljena sloboda da sama odredi koliko može i želi izaći ususret roditeljima i koliko će njihov boravak naplatiti.

KBC Zagreb je do prije koju godinu visoko cijenio svojih osam apartmana (tri na dječjoj kirurgiji, četiri na pedijatriji i jedan na otorinolaringologiji) s koliko ih raspolaže te je do 2014. godine boravak u njima naplaćivao 500 kuna dnevno. Na sjednici Upravnog vijeća 3. listopada 2014., korigirali su cijene, istaknuli su u svom odgovoru te boravak u njihovu apartmanu sada iznosi 300 kuna, dok je cijena smještaja uz dijete na odjelu 250 kuna. U cijene je uključen PDV.

U KBC-u Split nemaju niti jedan apartman za boravak roditelja s djecom. Imaju 12 kreveta u tri sobe za majke koje doje, a za roditelje djece s posebnim potrebama osigurali su 14 fotelja koje se mogu razvući u ležaj. Roditelji djeteta mlađeg od pet godina u tom kliničkom centru imaju pravo na ostanak i preko noći, a ne samo preko dana kako je određeno pravilnikom HZZO-a, ali u tom slučaju će sjediti na stolici uz bolesnički krevet svog djeteta. Glavna sestra Klinike za dječje bolesti KBC-a Split Ivanka Ercegović, rekla je kako tim roditeljima pokušavaju maksimalno izaći ususret te im ponude i fotelju na razvlačenje ako je koja u tom trenutku slobodna.

Svjesni su, ističe, nedostatnih kapaciteta i voljeli bi da roditeljima mogu omogućiti veći komfor. Hrvatskim i europskim osiguranim osobama (strani državljani koji imaju europsku zdravstvenu iskaznicu) uopće ne naplaćuju boravak uz djecu, no ‘kvaka’ je u tome što su navedeni smještajni kapaciteti, koji su i više nego skromni, unaprijed rezervirani za roditelje djece koji imaju pravo na boravak uz njih preko HZZO-a (za dojenu djecu, djecu s posebnim potrebama i djecu oboljelu od malignih i srodnih bolesti).

Neosiguranim hrvatskim državljanima boravak u bolnici i prehrana se naplaćuje 258 kuna, a stranim neosiguranim državljanima 344 kune po danu. Dnevni smještaj uz dijete neosigurani hrvatski državljanin platit će 63 kune, a strani neosigurani državljanin 84 kune po danu.

U KBC-u Rijeka za smještaj roditelja imaju jedan trokrevetni apartman i 11 postelja namijenjenih cjelodnevnom boravku te 34 fotelje na razvlačenje za dnevni smještaj uz dijete. Za roditelje koji ne ostvaruju pravo besplatnog smještaja preko HZZO-a cijena iznosi 206, 25 kuna (uključujući PDV) na dan. U tom su KBC-u besplatan boravak uz dojenu djecu ograničili ‘u pravilu’ do šest mjeseci njihova života (HZZO nije decidirano naveo dob dojena djeteta, pa neke bolnice toleriraju besplatan boravak do jedne godine njegova života ili više).

U KBC-u Osijek na Klinici za pedijatriju imaju četiri apartmana u kojima boravak naplaćuju 250 kuna na dan te Internat za majke koji može primiti njih 13 i u koji se smještaju dojilje. Za njih je smještaj besplatan dok god se dijete doji. Ističu kako je na Klinici za pedijatriju omogućen i cjelodnevni boravak roditelja uz dijete prilikom kojeg je roditelju osiguran i ručak što ne naplaćuju. U slučaju djeteta s posebnim potrebama jednom se roditelju osigurava krevet uz dijete tijekom 24 sata na teret HZZO-a.

Standardi moderne dječje bolnice

U Klinici za dječje bolesti Zagreb popularno nazvanoj Klaićeva, roditeljima su na raspolaganju dva apartmana koji se, uključujući tri obroka, plaćaju 500 kuna na dan. Za roditelje su osigurali i 27 višekrevetnih soba sa zajedničkom kupaonicom i tri obroka za 250 kuna na dan te 75 kuna za noć ako obroci nisu uključeni. Roditelji do djetetove pete godine života mogu biti uz njega tijekom 24 sata (besplatno) na fotelji za razvlačenje. Boravak je besplatan za roditelje u prije nabrojanim kategorijama djece (preko HZZO-a) s tim da se majci djeteta starijeg od šest mjeseci do godinu dana ne naplaćuje boravak ako je dijete zbog osnovne bolesti isključivo na majčinom mlijeku.

Ravnatelj Klaićeve prof. dr. Goran Roić odgovorio nam je da s obzirom na prostorne kapacitete nemaju uvjete za veći broj apartmana, ali da je u sklopu nove Nacionalne Sveučilišne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu planirano povećanje kapaciteta kao i poboljšanje uvjeta smještaja roditelja i djece na potrebnu razinu. Ističe kako planiraju povećati i kapacitete dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije, kako bi se hospitalizacija preko noći svela na najmanju moguću mjeru, jer kao “bolnica prijatelj svakog djeteta teže humanizaciji liječenja malih pacijenata sukladno standardima moderne dječje bolnice”.

Pioniri humanizacije liječenja u Hrvatskoj

Ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak dr. sc. Boris Nogalo podsjeća da su na Srebrnjaku u sklopu humanizacije bolnica i dobivanja statusa prve dječje bolnice ‘Prijatelj djeteta’ još prije 20 godina napravili dva ključna reorganizacijska poteza kao što su pretvaranje soba u apartmane te uspostava dnevne bolnice.

“Naše je rješenje dnevna bolnica u koju djeca s roditeljima dođu ujutro, dobiju terapiju i navečer idu kući. U dnevnoj bolnici imamo 40 posto više pacijenata nego u stacionaru”, ističe dr. sc. Nogalo.

Danas na Srebrnjaku postoje dvije vrste smještaja djece uz roditelje i to u vidu fotelja na razvlačenje uz krevete malih bolesnika što je za roditelje besplatno ili kao smještaj u apartmanu koji se naplaćuje 250 kuna po danu. Trenutačno raspolažu s deset apartmana.

“Osobno smatram da je apartmanski smještaj u hrvatskim bolnicama slabo zastupljen i da se premalo ulaže u dječje bolnice u cilju postizanja boljeg standarda, iako se tvrdi da su nam djeca ‘najvažnija’”, iskren je ravnatelj, čiju bolnicu roditelji na sva usta hvale ne samo zbog kvalitete i razine medicinske usluge nego i zbog ljubaznosti cjelokupnog medicinskog osoblja i visoke profesionalnosti u radu s malim bolesnicima.

Dr. sc. Nogalo podsjeća da Dječja bolnica Srebrnjak ove godine kreće u realizaciju projekta translacijskog centra na 15.000 četvornih metara u kojem će osim najnovijih tehnologija istraživačkih bazičnih i kliničkih sadržaja biti omogućeno da u svakoj sobi bude mogućnost roditeljskog boravka zbog čega će traumatizacija hospitalizirane djece biti svedena na minimum.

Besplatno za sve roditelje

Smještaj roditelja uz dijete na dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik odlukom Upravnog vijeća bolnice zadnjih je deset godina besplatan za roditelje sve djece, bez obzira na dob i uzrok hospitalizacije. Roditelji (majka ili otac) spavaju na fotelji na razvlačenje smještenoj uz krevet djeteta, dok majke djece do šest mjeseci njihove starosti imaju na raspolaganju pravi krevet.

Roditelji imaju na raspolaganju i posebnu kupaonicu s mašinom za pranje i sušenje dječje odjeće te pomoćnu kuhinju s hladnjakom i mikrovalnom pećnicom. Želja im je, naglasili su, imati i odgovarajući prostor za dnevni boravak roditelja kao i odvojene kupaonice za majke i očeve. Roditelji djece s posebnim potrebama i majke dojilje imaju besplatne obroke u bolnici. Cijena boravka na drugim odjelima dubrovačke bolnice za roditelje čiji trošak ne pokriva HZZO iznosi 194 kuna na dan, a u cijenu su uračunati i obroci.

U Općoj bolnici Varaždin, kako nam je odgovorio njezin ravnatelj dr. Nenad Kudelić, cijena 24-satnog boravka za roditelje čiji smještaj ne pokriva HZZO, na svim odjelima iznosi 150 kuna, dok je za majke koje doje, neovisno o djetetovoj dobi, smještaj besplatan. Ne navodeći konkretno smještajne kapacitete bolnice kojoj je na čelu, dr. Kudelić ističe kako su do sada svakom roditelju koji je to tražio i na to imao pravo omogućili da boravi uz svoje dijete u bolnici.

Ispod svjetskih i europskih standarda

Pravo na boravak uz hospitalizirano dijete, djeci i roditeljima garantira niz međunarodnih akata; od Ottawske deklaracije o pravu djeteta na zdravstvenu zaštitu Svjetske zdravstvene organizacije iz 1999. godine do Povelje Europske udruge za djecu u bolnici u kojoj se ističe da djeca trebaju imati pravo na prisutnost roditelja tijekom cijelog procesa liječenja. U Povelji se ističe da treba raditi na stvaranju uvjeta za boravak roditelja u bolnici, štoviše, da roditelje treba na to poticati zbog višestruke dobiti za dijete.

U Hrvatskoj je 2014. pokrenuta velika peticija kojom se tražilo besplatan ostanak uz dijete u bolnici za sve roditelje, pa makar i na stolici uz krevet. Iako su mediji peticiju primjereno popratili ništa se bitno nije dogodilo niti promijenilo od tada. Mogućnosti i uvjeti boravka roditelja uz svoje dijete u hrvatskim bolnicama i dalje su ispod svjetskih i europskih standarda. Organizatori spomenute peticije (pokrenula majka iz Rijeke), požalili su se kako im je na njihov zahtjev u vrijeme SDP-ove vlade Zorana Milanovića iz tadašnjeg Ministarstva zdravlja, kojem je na čelu bio SDP-ov Siniša Varga, hladno i birokratski odgovoreno s citatima iz pravilnika u kojim slučajevima roditelj ima pravo biti uz dijete u bolnici na teret HZZO-a.

Šutnja Ministarstva

Na naš upit koji smo poslali Ministarstvu zdravstva ni nakon dva tjedna čekanja i dvije požurnice nije pak stigao nikakav odgovor. A tražili smo odgovor na pitanje što aktualna zdravstvena administracija planira učiniti kako bi se roditeljima u što većoj mjeri omogućio boravak uz hospitaliziranu djecu i da isti bude besplatan ili uz simboličnu cijenu, a ne u iznosu od 200, 300 ili 500 kuna na dan, kako je razvidno iz navedenih odgovora koje su nam poslale hrvatske bolnice.

Zanimalo nas je i jesu li planirali osigurati dovoljan kapacitet za smještaj roditelja u velikom projektu aktualnog ministra Milana Kujundžića, a riječ je o Nacionalnoj Sveučilišnoj dječjoj bolnici u zagrebačkom Blatu, kada već nije moguće osigurati smještaj za sve roditelje koji to žele u postojećim bolničkim ustanovama. Htjeli smo saznati i hoće li se napokon promijeniti apsurdno rješenje (na to pitanje nismo dobili odgovor ni u HZZO-u) prema kojem roditelj nema pravo na bolovanje ako želi biti u bolnici uz svoje dijete starije od pet godina, a nije oboljelo od maligne bolesti i nije dijete s poteškoćama u razvoju. Naime, kako stvari sada stoje, uz svog šestogodišnjaka ne možete ostati u bolnici, odnosno nemate pravo na bolovanje čak ni onda kada mora biti podvrgnut operativnom zahvatu.

O tome da je očigledno poželjno imati i vezu za ostanak uz dijete u bolnici bez obzira na to što plaćate nije naodmet spomenuti, a to je izravna posljedica nedostatnih kapaciteta. Da se još dugo nećemo približiti poželjnim standardima u humanizaciji bolničkog liječenja djece čiji sastavni dio čini upravo mogućnost 24-satnog boravka roditelja uz njih i to bez plaćanja ikakve naknade govori i gore spomenuta činjenica da nam se iz Ministarstva zdravstva na tu temu nisu udostojili niti odgovoriti. Njihova šutnja govori više od riječi.

mšm/daniela dujmović ojvan

Foto: Roda.hr