“Slikarstvo je profesija koja uz kreativnost, stvaralaštvo, poznavanje materijala i tehnika zahtijeva organiziranost, disciplinu i profesionalni pristup. Mnogo je odricanja, truda i rada potrebno za realizaciju izložbe”, rekla nam je akademska umjetnica Marina Fernežir koja je 10. travnja ove godine imala otvorenje samostalne izložbe “Fraktali” u Gradskom muzeju Virovitica.
Ukupno 15 slika monumentalnih formata i živog smjelog kolorita ispunili su zidove izložbenog prostora Muzeja, a brojni posjetitelji pomno su razgledali izložbu. Ciklus “Fraktali” magistre konzerviranja i restauriranja umjetnina Marine Fernežir govori o jedinstvu i povezanosti svih živih bića na Zemlji, a izložba ostaje otvorena do 5. svibnja 2025. godine.
Marinu je, ističe, oduvijek zanimalo slikarstvo i kreativno izražavanje. Diplomirala je na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2009. godine. Do sada je imala više samostalnih izložbi, a kako kaže, posebno joj je draga upravo posljednja izložba koja je rezultat višegodišnjeg rada. Trenutno radi na doktoratu koji je upisala na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Upitali smo Marinu o ljubavi prema likovnoj umjetnosti i restauraciji, tehnikama koje preferira, inspiraciji za stvaranje, mogućnostima za umjetnike danas, dosadašnjim izložbama i planovima za dalje te što bi poručila mladima koji tek kreću u svijet umjetnosti i slikarstva.
Stvarala svoj vlastiti izraz
Od kuda ljubav prema likovnoj umjetnosti? Kako su izgledali vaši počeci?
Oduvijek me zanimalo kreativno izražavanje i slikarstvo. Iako u mladosti nisam znala hoću li se baviti slikarstvom i kao profesijom. Pohađala sam gimnaziju te me zanimala i književnost, no ipak moj izbor bio je slikarstvo i konzervacija-restauracija umjetnina. Tu sam pronašla svu širinu kreativnosti i mogućnosti ostvarivanja vlastitih ideja.
Možete li se predstaviti našim čitateljima. Kako biste opisali svoj umjetnički put? Koliko izložbi imate iza sebe i koju biste posebno izdvojili?
Fakultet mi je omogućio upoznavanje s raznim crtaćim i slikarskim tehnikama. Završetkom studija nastavila sam se usavršavati, prvo izradom kopija u crtačkim tehnikama a potom slikarskim tehnikama, kopijama starih majstora te Australskog pejzažnog slikarstva. Radom na kopistici shvatila sam i razumjela svu slikarsku vještinu starih majstora koja mi je pomogla u daljnjem slikarskom i umjetničkom razvoju.
Daljnjim radom krenula sam stvarati svoj vlastiti izraz: ciklusom slika “Hommage starim majstorima”, „Alkemija snova”, „Hommage gradovima Europe“ te “Fraktali”. Do sada sam imala sam više samostalnih izložbi, a posebno bih izdvojila recentnu izložbu “Fraktali”, ciklus slika koji je premijerno predstavljen publici u Gradskom muzeju Virovitica, 10. travnja.
‘Smisao šume vraća nas u samu genezu stvaranja’
Kako je nastala vaša izložba “Fraktali”? Koju tehniku koristite i od kuda vam inspiracija?
Ciklus slika “Fraktali” nastao je kao rezultat višegodišnjeg slikarskog procesa. Šume su mi bile bliske još iz prvih kopija Australskog pejzažnog slikarstva. “Fraktali” govore o jedinstvu svih stvari, smisao šume vraća nas u samu genezu stvaranja i spoja čovjeka i prirode. Mi smo njen nezaobilazni dio, a danas više nego ikad potrebna je svijest o potrebi očuvanja prirode čiji sastavni dio je i šuma. Tako da i pozitivni dijelovi razmišljanja i filozofije o bitku šuma stvaraju u čovjeku misaone fraktale koji se ponavljaju i svojom evolucijom kreiraju novi stupanj svijesti i potrebe za znanjem. U toj manifestaciji i eksploziji boja stvaram u vlastitim slikama šuma fraktale koji jesu dio stvarnosti s ove i one strane ljudske duše. Slike su rađene različitim tehnikama – od ulja i akrila na platnu do jajčane tempere na papiru.
Kakva je bila atmosfera na otvorenju u Gradskom muzeju Virovitica i reakcije posjetitelja?
Na ovorenju je vladala posebna atmosfera i ovim putem se također zahvaljujem Gradskom muzeju Virovitica, muzejskoj savjetnici i ravnateljici Mihaeli Kulej na izlaganju recentnih radova u sklopu ciklusa predstavljanja mladih autora u Muzeju te povjesničarki umjetnosti, muzeologinji i višoj kustosici Sonji Švec Španjol koja je predstavila posjetiteljima ciklus „Fraktali“ i istaknula kako je riječ o slikama monumentalnih dimenzija koji se premijerno predstavljaju.
Zahvalna sam i predsjednici Gradskog vijeća Virovitice Ivančici Fett-Škvarić na službenom otvorenju izložbe, svim djelatnicima Muzeja koji su sudjelovali u realizaciji i posjetiteljima s kojim ciklusa slika dobiva svoj puni smisao kroz njihove reakcije i impresije.
‘Kreativnost prelazi u znanje’
Kako izgleda proces stvaranja jedne slike i koliko traje? Kojih se sve tema dotičete u vašim umjetničkim radovima?
Prva faza kreativnog procesa je razrada ideje, različitih mogućnosti kompozicije i kolorita. Potom slijedi izrada skice na platnu te slikanje. Naravno, za veće formate potrebno je više vremena za izvedbu. Iako sam do sada radila na međusobno različitim ciklusima, povezuje ih i karakterizira traganje za znanjem, jer kreativnost prelazi u znanje i postaje vještina stvaranja. To je stvaranje komplementarnosti tradicionalnog i modernog načina kreativnosti tražeći nove načine i pristupe u slikarstvu.
Koliko je teško mladim umjetnicima ‘probiti se’ i doći do toga da se njihovi radovi prodaju i izlažu u muzejima?
Slikarstvo je profesija koja uz kreativnost, stvaralaštvo, poznavanje materijala, i tehnika zahtijeva organiziranost, disciplinu i profesionalni pristup. Mnogo je odricanja, truda i rada potrebno za realizaciju izložbe, što se višestruko nagrađuje sa svakim svečanim otvorenjem i dolaskom posjetitelja. Umjetnike je potrebno poticati u njihovom radu i pružiti im adekvatnu potporu, kako na institucionalnoj tako i na društvenoj razini, jer ipak umjetnost je savjest čovječanstva i bez te duhovne hrane bili bi siromašniji.
Na kojim sve projektima trenutno radite i koje su vam želje za budućnost?
Vodim projekt konzervacije-restauracije zidnih slika na pročelju crkve sv. Margarete u Lenišću te do kraja godine imam u planu još nekoliko projekata konzervacije-restauracije zidnih slika koje su zaštićeno kulturno dobro te se svi radovi provode pod nadzorom nadležnih Konzervatorskih odjela Ministarstva kulture i medija. U budućnosti su mi želje da nastavim raditi na ciklusu slika Fraktali kao i rad na doktoratu, na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na koji sam upisana od 2019. godine.
‘Likovne radionice su nas oplemenile’
Sudjelovali ste na 51. ZILIK-u (Zimska likovna kolonija) u Karlovcu, održanoj od 20. do 24. siječnja u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” (nekadašnji Dom za djecu “Vladimir Nazor” Karlovac). Kako vam je bilo raditi s djecom?
Drago mi je da sam sudjelovala na 51. ZILIK-u, u sklopu kojeg su sudjelovali brojni likovni umjetnici i umjetnice koje je selektirala izbornica ZILK-a povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Tema 51. ZILK-a bila je Cijenimo ono što imamo koje karakterizira sadržaj svih likovnih radionica koje su održane u sklopu Malog ZILIK-a među kojima je bila i likovna radionica Tradicijske dječje igračke iz hrvatske baštine, koju sam vodila.
Likovna radionica bila je namijenjena za djecu iz doma te iz osnovnih škola, kao i za umirovljenike iz Doma sv. Antun. Nadam se da su svi polaznici uživali na radionicama i da ih je to iskustvo obogatilo. Kroz kreativnost i maštu djeca su pronalazila svoj vlastiti izraz nadahnuta tradicijom a sve nas likovne radionice oplemenile su i dale jedno posebno iskustvo.
Za kraj, što biste poručili mladima koji tek ulaze u svijet umjetnosti?
Znanje je to koje će omogućiti ostvarivanje vlastitog potencijala, kreativnosti i novih pristupa u umjetnosti. Ukoliko je riječ o slikarstvu to znači poznavanje crtaćih i slikarskih tehnika. Kopistika u tom smislu predstavlja temelj iz kojeg se kasnije mogu stvarati vlastiti svjetovi. Savjetovala bi i da pristupe ulaganju u komunikacijske vještine, stjecanju osnovnog znanja iz marketinga i menadžmenta (što uključuje i poslovnu komunikaciju i ekonomiju) iz područja kulture i umjetnosti. U suvremenom svijetu to su alati koji mogu biti presudni da se umjetnici u konačnici i bave svojom umjetnošću. Važno je i sudjelovanje na grupnim izložbama i organiziranje samostalnih izložbi.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: PerceiveArt
