U društvu koje sve više prepoznaje važnost jednakih prilika, Savez SUMSI već godinama predano radi na osnaživanju osoba s invaliditetom i njihovom uključivanju u sve sfere društvenog života. Brojnim projektima, zagovaračkim inicijativama i suradnjama s institucijama, SUMSI aktivno mijenja percepciju osoba s invaliditetom – ne samo ukazujući na prepreke, već nudeći konkretna rješenja.
O izazovima, napretku i svakodnevnim pomacima na putu prema inkluzivnijem društvu, razgovarali smo s predstavnicima Saveza koji su nam približili aktualne projekte, iskustva iz lokalnih zajednica te primjere dobre prakse koje bi mogle poslužiti kao poticaj svima.
Savez SUMSI već dugi niz godina provodi projekte usmjerene na uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Koji su vam trenutno glavni prioriteti?
Trenutno smo usmjereni na nekoliko ključnih projekata koji obuhvaćaju različite aspekte života osoba s invaliditetom. To su: “Zajedno kroz izazove2”, “Odmori OSI 2”, “Uvijek pri ruci – Zaželi” te usluga osobne asistencije. Cilj nam je povećati zapošljivost, unaprijediti pristupačnost, pružiti svakodnevnu podršku te ojačati samostalnost OSI konkretnim i primjenjivim mjerama.
Pomažu razbijanju stereotipa
Na koji način vaši projekti potiču promjene u lokalnim zajednicama i mijenjaju percepciju osoba s invaliditetom?
Pristupamo lokalnoj zajednici putem informiranja, edukacija i osobnim primjerima. Projektima podižemo svijest kod poslodavaca, iznajmljivača i institucija, pokazujemo što OSI mogu, ne samo što im treba. Primjerice, emisija “Hodalica” i edukacije po školama pomažu razbijanju stereotipa i izgradnji odnosa temeljenih na razumijevanju i ravnopravnosti.
Kakvo je trenutno stanje kada govorimo o pristupačnosti u obrazovanju za mlade s invaliditetom?
Nažalost, i dalje se susrećemo s brojnim preprekama – od arhitektonskih barijera do neadekvatne literature. Mnoge obrazovne ustanove nisu prilagođene, što otežava fizički pristup, a još više pristup samom znanju, osobito za slijepe i slabovidne osobe. Zbog toga prevodimo i prilagođavamo literaturu u suradnji sa srednjim školama i fakultetima, kako bismo barem dijelom nadoknadili ono što sustav još ne pruža dovoljno.
Kako mlade osobe s invaliditetom doživljavaju tranziciju iz obrazovanja na tržište rada?
Ta tranzicija često je puna izazova – ne samo zbog fizičke nepristupačnosti radnih mjesta, već i zbog predrasuda koje još uvijek postoje. Poslodavci često nisu informirani o mogućnostima prilagodbe, niti o tome da mnoge OSI imaju potrebne vještine i znanja. U programu “Zajedno kroz izazove2” pokušavamo upravo to – povezati OSI i poslodavce, potaknuti dijalog i rušiti predrasude.
Izazovi samozapošljavanja
Postoji li prostor za samozapošljavanje kao put ka većoj samostalnosti OSI?
Apsolutno. Samozapošljavanje je jedan od načina kako OSI mogu preuzeti kontrolu nad svojim profesionalnim razvojem. Pružamo informacije, povezujemo ih s institucijama, a dijelimo i konkretna iskustva onih koji su se već samozaposlili. Time stvaramo motivaciju i realnu sliku o mogućnostima, ali i izazovima tog puta.
Jesu li poticaji iz EU fondova i nacionalnih programa dovoljno dostupni OSI koje žele pokrenuti posao?
Nažalost, ne u dovoljnoj mjeri. Informacije često nisu dostupne, procesi su komplicirani, a podrška nedovoljno individualizirana. Postoji velik prostor za poboljšanje učinkovitosti i transparentnosti tih mehanizama, kako bi OSI doista imale jednake šanse.
Koliku važnost pridajete mentorstvu i umrežavanju unutar vašeg Saveza?
Izuzetno veliku. Mladi s invaliditetom često traže konkretne odgovore, a upravo mentorstvom i razmjenom iskustava dobivaju informacije i podršku iz prve ruke – od osoba koje su prošle sličan put. To im daje sigurnost, vjeru u sebe i jasnije smjernice za budućnost.
Učenici imaju priliku izravno vidjeti kako izgleda život OSI
Na koji način surađujete s javnim institucijama i privatnim sektorom u provedbi svojih aktivnosti?
Suradnja se ostvaruje najčešće provodbom zajedničkih projekata, sudjelovanjem na konferencijama, edukacijama i okruglim stolovima. Cilj nam je biti most između OSI i sustava, kako bi se njihove potrebe bolje razumjele te integrirale u javne politike i poslovne prakse.
Kako izgleda vaš angažman u školama i što djeca najviše uče iz tih susreta?
Odlazimo u škole u sklopu projekata ili volonterski, a predavanja i radionice vode osobe s različitim vrstama invaliditeta. Učenici imaju priliku izravno vidjeti kako izgleda život OSI, postavljaju pitanja, uče o komunikaciji, različitosti i empatiji. To su često susreti koji ostave snažan dojam i dugotrajan pozitivan utjecaj.
Kada sagledate sve dosadašnje rezultate, jeste li optimistični u pogledu budućnosti?
Da, i to s razlogom. Svjesni smo da još puno treba raditi, ali pozitivni pomaci su vidljivi – i u tehnologiji, zakonodavstvu, pa i u mentalitetu društva. Ako nastavimo s radom, suradnjom i edukacijom, vjerujemo da budućnost može biti znatno pristupačnija, inkluzivnija i bolja za sve.
Odličan model inkluzije
Postoji li neki primjer dobre prakse zapošljavanja i uključivanja osoba s invaliditetom u privatnom sektoru koji biste posebno istaknuli?
Da, svakako bismo istaknuli primjer tvrtke Slovin iz Đurđenovca, koja predstavlja odličan model inkluzije osoba s invaliditetom u radnu sredinu. Slovin je društveno poduzeće koje proizvodi domaću tjesteninu, a ono što ga čini posebnim jest činjenica da zapošljava isključivo osobe s invaliditetom. Njihovo poslovanje pokazuje kako se inkluzija može uspješno povezati s kvalitetom proizvoda i održivim razvojem.
Tvrtka je prilagodila radna mjesta mogućnostima svojih zaposlenika, pruža im kontinuiranu podršku i edukaciju te ih uključuje u sve segmente proizvodnog procesa. Time ne samo da osigurava zaposlenje osobama koje se često teže uključuju na tržište rada, nego i aktivno mijenja percepciju društva o sposobnostima osoba s invaliditetom.
Slovin je primjer kako zapošljavanje osoba s invaliditetom ne mora biti samo društvena odgovornost, već može biti i poslovna prednost. Kvalitetom svojih proizvoda i pozitivnim društvenim učinkom dokazuju da se uz razumne prilagodbe i pravi pristup mogu ostvariti vrlo konkretni i dugoročni rezultati – i za radnike, i za zajednicu, i za tržište.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Savez SUMSI
