“Djeca razvijaju finu motoriku, kreativnost, kritičko razmišljanje, maštovitost te se socijaliziraju i integriraju u društvo, stječu nova iskustva i stvaraju nova prijateljstva – kako s drugom djecom tako i s umjetnicima”, rekla nam je o ZILIK-u Sonja Švec Španjol.
Ova povjesničarka umjetnosti i muzeologinja gotovo je 10 godina izbornica ZILIK-a (Zimske likovne kolonije) koja iza sebe ima polustoljetnu tradiciju, a u njoj sudjeluju i djeca i mladi iz dječjih domova, što je čini posebnom i jedinstvenom. Kroz raznolike likovne radionice na Malom ZILIK-u djeca i mladi savladavaju najrazličitije likovne tehnike i teme – od izrade maski za fašnik, preko izrade vlastitih lutaka, stripova i slikovnica, godišnjih kalendara, cijelih gradova i biljnih i životinjskih staništa.
51. ZILIK održao se od 20. do 24. siječnja 2025. u Karlovcu u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” (nekadašnji Dom za djecu “Vladimir Nazor” Karlovac) u suradnji s brojnim likovnim umjetnicima i umjetnicama. Ove je godine sudjelovalo više od 300 djece iz cijele Hrvatske i više od 20 umjetnika iz Hrvatske i regije.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih, ali i najposebnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj, jer je osnovana s plemenitom svrhom – za i zbog djece bez adekvatne roditeljske skrbi, odnosno za štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”. ZILIK otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje inspirativne trenutke druženja djece i umjetnika.
U intervjuu za Generaciju Sonju smo upitali o dojmovima s nedavno održanog ZILIK-a, trenucima za pamćenje, značenju ove likovne kolonije za djecu i mlade, kreativnim radionicama i likovnim tehnikama koje su savladali, kako umjetnost utječe na djecu i mlade, posebice one iz domova, zašto je važno poticati inicijative poput ove, kolika je zainteresiranost mladih za umjetničke sadržaje i što sve djeca i mladi dobivaju kroz druženje s umjetnicima.
‘Stječu nova iskustva i prijateljstva’
Koliko ste zadovoljni 51. ZILIK-om? Kakve su bile reakcije djece i mladih, ali i samih umjetnika? Koje biste trenutke posebno izdvojili?
S obzirom da smo za jubilarni 50. ZILIK pripremili mnoštvo dodatnih sadržaja, uz regularni Mali i Veliki ZILIK, bio je izazov zadržati ljestvicu i kod realizacije 51. ZILIK-a, ali mislim da smo uspjeli i to prvenstveno kvalitetnom selekcijom sudionika Velikog ZILIK-a, kao i akademskih umjetnica i umjetnika koji su osmislili i vodili odlične i raznolike likovne radionice za djecu u sklopu Malog ZILIK-a. I djeca i umjetnici su bili sretni i zadovoljni, a posebno su bili oduševljeni umjetnici s Velikog ZILIK-a koji su imali priliku po prvi put sudjelovati i iz prve ruke iskusiti što je zapravo ZILIK.
Izdvojila bih svečano otvorenje 51. ZILIK-a koje smo obilježili samostalnom izložbom akademskog umjetnika i profesora na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti Siniše Reberskog te divnim nastupom štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” koji su izveli Ježevu kućicu. Jako lijepo je bilo i na zatvaranju ZILIK-a kada smo predstavili radove nastale ove godine na Velikom i Malom ZILIK-u, a članovi Hrvatskog društva karikaturista su crtali brzopotezne portretne karikature djece.
Zašto je ZILIK važan za djecu i mlade, posebice za one iz domova? Kako umjetnost utječe na djecu i mlade te što sve dobivaju kroz druženje s umjetnicima?
ZILIK je izuzetno važan za djecu i mlade što potvrđuje njegova dugovječnost, ali i činjenica da se djeca iz doma svake godine ponajviše vesele upravo ZILIK-u. Naime, za njih je ZILIK prilika da se druže i stvore nova prijateljstva s djecom iz drugih domova i škola iz cijele Hrvatske, te da vlastitim rukama stvore nešto novo i kreativno na što će biti ponosni. Djeca vole ugošćivati umjetnike u svom Domu jer su uz taj običaj odrasla, vole i zanima ih umjetnost te s velikim zanimanjem prate izradu novih umjetničkih djela sudionika Velikog ZILIK-a, a tijekom godine redovito posjećuju izložbe koje organiziramo u znak zahvale našim voditeljima likovnih radionica Malog ZILIK-a u Galeriji ZILIK u Radićevoj 13 u Karlovcu.
Kroz sve aspekte ZILIK-a djeca razvijaju finu motoriku, kreativnost, kritičko razmišljanje, maštovitost te se socijaliziraju i integriraju u društvo, stječu nova iskustva i stvaraju nova prijateljstva kako s drugom djecom tako i s umjetnicima.
‘Djeca sve osjete i razumiju‘
Kakav je odaziv umjetnika i razvijaju li poseban odnos s djecom? Prepoznaju li možda mlade talente, to jest, buduće likovne umjetnike?
Odaziv je svake godine velik i raznolik. Osim što se umjetnici javljaju na natječaj za sudjelovanje na Velikom ZILIK-u, redovito me kontaktiraju umjetnici s interesom da bi vodili i radionice za djecu na Malom ZILIK-u. Vrlo lako se mogu uočiti talentirana djeca i djeca koja su posebno zainteresirana za likovnost te ih naši umjetnici dodatno pohvale za vrijeme trajanja ZILIK-a.
Isto tako, znali su nam dolaziti učenici osnovnih i srednjih škola koji su imali izražen afinitet i želju za daljnjim školovanjem u smjeru likovne umjetnosti te su naši umjetnici vrlo rado pregledali njihove likovne mape i iz vlastitog iskustva dali savjete i smjernice što i kako dalje te što mogu očekivati prilikom upisa u srednju umjetničku školu ili na likovnu akademiju.
Po kojim kriterijima birate umjetnike koji rade s djecom?
Moja selekcija je vrlo stroga jer se smatram odgovornom da djeci u sklopu ZILIK-a omogućimo najbolje i najkvalitetnije, jer ona to u svakom smislu zaslužuju. Stoga za Mali ZILIK biram umjetnike koje sam imala mogućnost osobno upoznati i vidjeti ih kako rade i kako komuniciraju s najmlađima te ukoliko umjetnici rade u školi ili na fakultetu, uvijek istražim među njihovim učenicima i studentima na kakvom su glasu i jesu li djeca i mladi zadovoljni s njihovim pedagoškim pristupom. Djeca sve osjete i razumiju i bitno mi je da im dovedemo umjetnike koji su izvrsni pedagozi i umjetnici kako bi učili i družili se s najboljima i kako bi ih odabrani umjetnici inspirirali za daljnje bavljenje likovnošću i bili tu za njih za sva pitanja i nedoumice.
Služi li umjetnost, između ostalog, i za odgoj djece i mladih? Koja je važnost ovakvih kreativnih inicijativa poput Malog ZILIK-a i koliko djeci znači vidjeti svoje radove na završnoj izložbi?
Umjetnost svakako služi i za odgoj djece i mladih. Naime, oni se na radionicama uče dijeliti i surađivati, uče se timskom radu, razmjeni mišljenja i kreativnih ideja. I odlično surađuju skupa, međusobno se podupiru i na kraju budu jako ponosni na radove koje su izradili samostalno ili u grupi. Mislim da je djeci puno važnije samo druženje i zajedničko stvaranje iako neki budu i jako ponosni kada mogu na završnoj izložbi pokazati svijetu svoje radove koje su vrijedno i predano napravili.
Portreti kao divna uspomena
Znate li za mlade koji su sudjelovali na ZILIK-u pa su se u nekoj kasnijoj dobi odlučili za bavljenje umjetnošću?
Da, imamo vrlo pozitivne primjere i saznanja da su se bivši štićenici Centra nastavili amaterski baviti likovnošću u odrasloj dobi, dok su se neki odlučili i na akademsko likovno školovanje. Ponajviše nas razveseli kada bivši štićenici kao odrasli ljudi dovedu svoju djecu na ZILIK, jer žele da i njihova djeca iskuse ZILIK uz koji su oni odrastali u Dječjem domu.
Koje su sve likovne tehnike djeca savladala, odnosno kakvu ste im umjetnost približili tijekom sudjelovanja na Malom ZILIK-u? Kakva su umjetnička djela na kraju nastala?
Iduće godine će biti punih 10 godina da vodim ZILIK. U tih 10 godina djeca su savladala najrazličitije likovne tehnike i teme od izrade maski za fašnik, preko izrade vlastitih lutaka, stripova i slikovnica, godišnjih kalendara, cijelih gradova i biljnih i životinjskih staništa. Okušali su se i u različitim tehnikama od olovke, drvenih bojica, tuša, akvarela, tempera, akrila, kolaža, gline, plastelina, različitih grafičkih tehnika pa do izrade trodimenzionalnih objekata od raznolikih recikliranih materijala. Na radionicama su znali nastati izvrsni radovi o kojima smo ozbiljno razmišljali i razgovarali kako bi bili dobri autentični suveniri u formi torbi ili majica s motivima koje su djeca likovno i stilski izvrsno oblikovala.
Na 51. ZILIK-u su djeca i mladi dobili poseban poklon od umjetnika. Je li se karikatura pokazala kao dobar odabir za uspomenu mladim sudionicama?
Da, djeca su jako uživala u portretiranju koje su im ove godine poklonili članovi Hrvatskog društva karikaturista Nik Titanik, Davorin Trgovčević, Milan Lekić i Krešimir Kveštek. Nastali su odlični portreti koji će biti divna uspomena djeci na još jedan veseo i dinamičan ZILIK.
I za kraj, kako popularizirati umjetnost kod djece i mladih? Trebamo li više ovakvih inicijativa u Hrvatskoj?
Trebamo što više ovakvih inicijativa, jer ZILIK dokazuje da djeca vole umjetnost, vole kreativnost i vole stvarati vlastitim rukama. Samo što je u 21. stoljeću puno lakše i jednostavnije dati djetetu mobitel ili Playstation nego ga odvesti na likovnu radionicu. Dugoročno, za razvoj i sreću djeteta u svakom pogledu, manifestacije poput ZILIK-a mogu samo i isključivo doprinijeti dobrobiti djece.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Damjan Španjol
