Udruga Pragma uputila je u četvrtak vladajućima u Hrvatskoj apel s ciljem zaštite djece u digitalnom svijetu. Pragma teži ostvarivanju društva socijalne pravde i jednakih šansi u kojem pojedinci, obitelji i zajednice suradnički djeluju. Apel prenosimo u cijelosti.
Udruga Pragma poziva Vladu RH, zastupnike u Hrvatskom saboru, pučke i posebne pravobranitelje te stručnjake na:
– zaštitu djece od online opasnosti i prerane upotrebe digitalnih uređaja: ograničenje korištenja mobitela u svim odgojno – obrazovnim ustanovama (uključujući i dječje izlete, škole u prirodi i sl.), na nacionalnoj razini, te osuvremenjivanje pravilnika vezanih uz način postupanja odgojno-obrazovnih radnika u poduzimanju mjera zaštite prava učenika;
– učenje iz australskog primjera gdje je moguće postići politički konsenzus kada je riječ o zaštiti djece i mladih: podizanje dobi za korištenje društvenih mreža (otvaranje računa) na 16 godina;
– zaštitu od zloupotrebe umjetne inteligencije koja se koristi u teškim kaznenim seksualnim djelima protiv djece i mladih (upućen poziv Vladi RH od 2. 5. 2025.);
– pokretanja nacionalnih edukativnih i osvještavajućih kampanja za zaštitu djece u online svijetu, s posebnim naglaskom na edukacije roditelja, nastavnika i odgojitelja.
Foto: Pixabay, ilustracija
Uvođenje ograničenja za društvene mreže
Apelu su priložili i neformalni prijevod govora premijera Australije g. Anthony Albanese, održanog u srijedu, 24. rujna 2025. godine u Ujedinjenim narodima:
“… Svi mi cijenimo prednosti koje nam je internet donio. No, također smo svjesni da unutar tog transformativnog dara povezanosti, postoje rizici za našu djecu. Izazov s kojim se suočavamo stalno se mijenja, a različite zemlje pristupaju mu na različite načine. Želim govoriti o našem pristupu i poslušati pristupe koje primjenjuju drugi.
Australija će 10. prosinca uvesti dobna ograničenja za društvene mreže koja idu dalje nego bilo koja zemlja dosad. Ne radi se o ukidanju pristupa javno dostupnom sadržaju, već o odgađanju mogućnosti otvaranja računa na društvenim mrežama s trenutne dobi od 13 godina na 16 godina. To je razumna, ali zakašnjela mjera za zaštitu mladih Australaca u ključnoj fazi njihova razvoja, dajući im tri dodatne godine za izgradnju stvarnih veza i otpornosti u online svijetu.
Tri dodatne godine za bolje prepoznavanje lažnih informacija i opasnosti. Za učenje razlike između online pratitelja i pravih prijatelja. I za razvijanje vještina koje im pomažu da se odupru pritiscima uspoređivanja s nedostižnim idealima”, rekao je premijer.
Foto: Pixabay, ilustracija
Ključan korak u pravom smjeru
Potom je dodao: “Tri godine oblikovanja kroz stvarna životna iskustva, a ne algoritme. I razvijanje zrelosti i perspektive koje će im omogućiti da odbace ono što im je, samo nekoliko godina ranije, moglo djelovati neodoljivo. To je ispravna stvar za djecu i ispravna stvar za roditelje. Nije savršeno, ali je ključan korak u pravom smjeru.
Kako se društvene mreže razvijaju, a borba između stvarnog života i beskonačnog skrolanja postaje sve neravnopravnija, taj teret ne bi trebala nositi samo djeca i njihovi roditelji. Ovim zakonom poručujemo: ne morate to činiti sami. Australija je ponosno jedinstvena kada je riječ o online sigurnosti.
Dok se borimo protiv prijetnji poput deepfake pornografije i nasilnog ekstremističkog sadržaja, surađujemo kroz cijeli politički spektar. Zapravo, neovisni australski regulator za online sigurnost – Povjerenik za eSigurnost – osnovala je prethodna vlada, a podržala ga je moja vlada. Uspjeh je, naravno, najizvjesniji kada vlada, poslovni sektor i civilno društvo surađuju”.
Foto: Pixabay, ilustracija
‘Neka budu djeca’
“Želim istaknuti kampanje koje dolaze iz baze, uključujući “36 mjeseci” i News Corpovu inicijativu “Neka budu djeca”. Kroz njih sam imao tužnu privilegiju provesti vrijeme s roditeljima koji su osjetili puni, razorni utjecaj društvenih mreža. Neki još uvijek prolaze dug put oporavka sa svojom djecom – fizički i mentalno. Drugi su, nažalost, izgubili dijete zbog samoubojstva. Slušao sam njihove priče o djevojčicama i dječacima sa svijetlom budućnošću, koji su bili toliko preplavljeni onim što im je stiglo putem društvenih mreža da nisu vidjeli drugi izlaz.
To je iskustvo koje me duboko pogodilo. U kakvom to svijetu 14-godišnjak može biti izložen seksualnoj ucjeni? To je divljina koju nijedno dijete ne bi smjelo upoznati. To je teret koji nijedan roditelj ne bi smio nositi. Ipak, usred svoje tuge, ti očevi i majke pronašli su najdublji način da izraze svoju ljubav prema djeci. Rade na tome da drugoj australskoj djeci omoguće budućnost bez online štete. Njihova hrabrost snažan je podsjetnik zašto je naša Vlada odlučna podržati ih i zaštititi mlade Australce na internetu.
Želimo da djeca imaju djetinjstvo – budu bez telefona, na sportskom terenu; da sviraju glazbu ili se druže s prijateljima; žive život osvijetljen – ne sjajem ekrana, već svim prekrasnim sastojcima koji čine ljudsko iskustvo. Želimo da se međusobno druže licem u lice, jer kada je fokus na društvenoj interakciji, a ne na društvenim mrežama – društvo ima koristi.”
Foto: Pixabay, ilustracija
Zabrana mobitela u učionicama donosi stvarne rezultate
Na kraju je zaključio: “Iz iskustva znamo da zabrana mobitela u učionicama donosi stvarne i pozitivne rezultate – i akademski i društveno. Nasuprot tome, znamo da društvene mreže uzrokuju društvenu štetu kod neke djece.
Bojite se da će vam dijete biti žrtva vršnjačkog nasilja? Psihologinja nudi važne savjete
Postoji jasna povezanost između porasta društvenih mreža i pogoršanja mentalnog zdravlja mladih diljem svijeta. Moramo djeci dati više vremena da razviju zrelost i vještine potrebne za sigurno snalaženje u online svijetu. Ono što radimo nije lako. Ali teret koji društvene mreže mogu staviti na mlade često je daleko teži…”.
Originalni govor nalazi se na poveznici.
mšm
Foto: Pixabay, ilustracija
