S početkom nove školske godine mnogi roditelji osjećaju zabrinutost zbog mogućeg vršnjačkog nasilja kojem djeca mogu biti izložena. Važno je razlikovati zadirkivanje među djecom i vršnjačke sukobe od vršnjačkog nasilja. Naime, nasilje je kada jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti.
Postavlja se pitanje kako ojačati djecu da nečije zle namjere ne bi utjecale na sliku koju ono ima o sebi. Školska psihologinja Magdalena Rajčević poručuje da je ključ u jačanju psihološke otpornosti i samopoštovanja kod djece, što ih može zaštititi od negativnih utjecaja i pomoći im da se nose s izazovima školskog okruženja. “Roditelji nose veliku odgovornost u razvoju dječjeg samopoštovanja i zdrave slike o sebi.
Prije svega, djetetu treba otvoreno pokazivati da je voljeno i vrijedno, ponašati se s poštovanjem. Važno je graditi pozitivan odnos s djetetom – da roditelji pokažu da žele biti uz dijete, posvećujući mu pažnju bez mobitela i TV-a. Poticati samostalnost i davati priliku da dijete osjeti što znači odgovornost. Treba isticati sposobnosti i vještine koje dijete posjeduje te ga uključivati u aktivnosti koje mu odgovaraju. Cijeniti trud i napredak. I ono što je posebno važno – slušati dijete i biti mu podrška u teškim situacijama”, poručila je Rajčević za Direktno.hr.
U školama je, kako je naglasila psihologinja, prije svega važno raditi na kvalitetnoj prevenciji koja uključuje razvoj emocionalne pismenosti i socijalnih vještina. “Također, u školama je važno razvijati takvu kulturu u kojoj školski uspjeh neće biti jedini važan kriterij uspješnosti, već da se učenik ima priliku razviti i pokazati svoju vrijednost sukladno specifičnim sposobnostima i interesima koje posjeduje – na taj način se djecu osnažuje i potpomaže razvoj pozitivne slike o sebi”, dodala je.
Foto: Unsplash
Kako prepoznati da je dijete žrtva?
Često se događa da djeca o problemu vršnjačkog nasilja šute, stoga je istaknula sljedeće znakove na koje treba obratiti pozornost: “nagle promjene raspoloženja i ponašanja, emocionalna uznemirenost, izolacija; prestanak druženja s prijateljima ili izbjegavanje druženja, školskih izleta, rođendana, lošiji školski uspjeh, gubitak interesa za školu ili izbjegavanje škole, učestale glavobolje i bolovi u trbuhu bez medicinskog uzroka, mijenja put kojim ide u školu i iz škole, neobjašnjive modrice, posjekotine ili ogrebotine, narušena slika o sebi, sklonost samooptuživanju”.
Što kada roditelji i otkriju da je njihovo dijete žrtva vršnjačkog nasilja? “Vrlo je važno da mu budu podrška, ostanu smireni i strpljivi te da slušaju što dijete govori. Važno je otvoreno razgovarati o onome što se dogodilo, dati do znanja da su tu za dijete, ne osuđivati, ohrabriti dijete i reći mu da je dobro postupilo što se obratilo za pomoć. Bitno je podučiti dijete kako da se zauzme za sebe – kako reći ne, da se povjeri odrasloj osobi, naučiti ga razliku između tužakanja i traženja pomoći te da nikada ne uzvraća nasiljem. Vrlo je važno surađivati sa školom”, kazala je psihologinja.
Pizzi i krafnama nije mjesto u školi: Evo kako bi trebala izgledati kvalitetna užina za školarce
Rajčević je na kraju ponudila savjete kako pomoći djetetu da razvije dobre socijalne vještine i održi dobre odnose s vršnjacima: “učiti dijete asertivnom ponašanju, poticati na ispravan način rješavanja problema, omogućiti doživljaj uspjeha kroz razne aktivnosti, omogućiti djetetu da se druži s vršnjacima, razgovarati s djecom o prijateljima, organizirati zajednička druženja, ne uplitati se u odnose s vršnjacima ako to nije neophodno i ne tražiti uvijek opravdanja za svoje dijete”.
Daniela Brnada
Foto: Unsplash
