Izvještavanje se drastično promijenilo u doba interneta. Uz lažne vijesti, u medijima je danas česta pojava i recikliranje i reprodukcija sadržaja iz drugih medija, kao i objava netočnih izvještaja, a sve to zbog brzine posla i lijenosti novinara da provjere činjenice prije nego kopiraju i objave tuđu vijest. Kako funkcionira copy-paste novinarstvo? Tako da se uzme sadržaj iz nekog drugog medija i objavi u svom mediju. Autor je uvijek redakcija, kao i izvor informacije. Upitali smo novinare i PR-ovce kako gledaju na copy-paste novinarstvo i koliko je ono prisutno u medijima.

Na internetskim portalima objavljuje se velik broj vijesti, i to na dnevnoj bazi. Primjerice, ako ste novinar na portalu zadatak vam je u danu objaviti minimalno 20 vijesti, jer koliko vam informacije vrijede, toliko i traju. Uglavnom je to nekoliko sekundi nakon klika. U toj jurnjavi za robom kojom se trguje, često se previde pojedine ‘sitnice’ i ne provjeravaju se činjenice pa je tako plasirati lažnu vijest u medije jednostavnije nego ikad.

“Dok tehnologija nije napredovala ovoliko koliko je danas i dok copy-paste novinarstvo uopće nije bilo moguće, kvaliteta novinarstva je bila puno veća čisto jer je bilo puno više originalnosti a manje krađe tuđih tekstova. Copy-paste novinarstvo već godinama narušava ugled ozbiljnog i profesionalnog novinarstva. Najlakše je pročitati nešto što je netko napisao, kopirati to i zalijepiti na neko drugo mjesto. Koji je smisao toga? Zar je, ako se već netko bavi novinarstvom, problem napisati tekst svojim riječima uzimajući samo najbitnije dijelove iz teksta koji se kopira, odnosno prenosi? Tko god se želi baviti novinarstvom i biti novinar u pravom smislu te riječi, copy-paste novinarstvo mu nikada ne bi trebalo pasti na pamet”, rekao nam je Luka Čičak, novinar na internetskom portalu.

Narušavanje kredibiliteta

Problem nastaje onda kada jedan novinar pogriješi pa zbog copy-paste novinarstva drugi novinari također objave netočnu informaciju. Naravno, svatko može pogriješiti, ali na novinarima je da se trude provjeravati činjenice jer u protivnom može doći do velike štete i narušavanja kredibiliteta.

“Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam doživjela u nekoliko redakcija da se od mene traži da kopiram neki tekst i samo označim medij ili društvenu mrežu s koje sam uzela tekst. To je sve bilo u cilju što bržeg izbacivanja neke informacije koja je uredniku u tom trenutku važna. Za mene to može biti problematično jer se često dogodi da informacija nije provjerena te da je na kraju lažna i da se ja kao novinarka moram ispričavati javno za to i pisati ispravke navoda”, rekla nam je Hana Krnić, novinarka na internetskom portalu.

Danas, dodala je, kada živimo u digitalnom svijetu, ova tema je važna jer je ovo veliki problem.

“Zaposlenici medija koji se cijeli dan bave isključivo, tako zvanim, kopiranjem tuđih sadržaja, nazivaju se novinarima i dovode na kraju dana medij na loš glas kao redakciju koja širi dezinformacije i kojoj se ne treba vjerovati. Mislim da bi trebalo već u obrazovanju učiti studente tijekom studija novinarstva i srodnih zanimanja kako da se postave prema temi te da zbog svog morala i na kraju dana radnog razvoja ne pristaju na takve stvari bez duboke provjere”, zaključila je Hana.

I direktorica PR agencije Bagadodo Jana Radeljak svjesna je koliko je brzina objave informacija u medijima ključna, posebice u današnje vrijeme.

“Ubrzana digitalizacija i rast korištenja društvenih mreža ubrzali su protok i količinu informacija, kao i potražnju informacija i očekivanja čitatelja gdje se vijest očekuje da je u medijima minutu nakon, primjerice, nekog događaja. Prevođenjem svjetskih vijesti, plasiranjem informacija iz drugih medija, izvora i rezultata, brojni portali dobivaju na ažurnosti i bitku nad vremenom. S druge strane autorskim člancima, istraživačkim novinarstvom i analizama mediji kombiniraju sadržaj kako bi bili autentični i raznoliki”, rekla je Jana.

Dodala je kako su, primjerice, sportski rezultati aktualni jedino ako su ažurni, stoga novinari ne mogu biti na sto strana svijeta i pratiti sve utakmice i natjecanja.

“Zato vijesti i izjave prikupljaju i iz drugih medija i izvora, a onda ih obrade u svojim analizama i komentarima, što daje kvalitetnu kombinaciju sadržaja”, poručila je Jana Radeljak za kraj.

Kako novinarstvo ne bi izgubilo na vrijednosti, ključna je upravo ravnoteža, to jest, da novinari uz tuđe sadržaje koji se zbog brzine kopiraju i preuzimaju, ponude i kvalitetne istraživačke teme pa će biti zadovoljnija i struka i sami čitatelji.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.