Mladi su danas više nego ikad bombardirani raznim informacijama u medijima. Internet i društvene mreže cvjetaju i gotovo da i nema osobe koja nema vlastiti profil na Facebooku ili Instagramu. Novine se čitaju sve manje, a više se pretražuju internetski portali u potrazi za novim informacijama. U moru vijesti često se nađu i one lažne vijesti, no znaju li mladi prepoznati razne manipulacije?

Danas se puno govori o medijskoj pismenosti mladih i znaju li dovoljno o nastanku vijesti, važnosti prepoznavanja izvora informacija te funkcioniranju medija općenito. Zanimalo nas je jesu li mladi dovoljno upoznati s pojmom medijska pismenost. Upitali smo ih što je to medijska pismenost i smatraju li da su mladi u Hrvatskoj dovoljno medijski pismeni. Sudeći prema odgovorima koje smo dobili, mladi otprilike znaju što je to medijska pismenost, ali različitih su mišljenja o tome jesu li mladi u Hrvatskoj dovoljno medijski pismeni.

“Pod medijsku pismenost smatram sposobnost provjeriti izvor informacija koje pročitamo na internetu, odnosno sposobnost primjećivanja očitih lažnih vijesti i ‘clickbaitova’. Također, medijskom pismenošću se može smatrati sposobnost istraživanja po internetu i dobivanja informacija iz provjerenih izvora odnosno provjeravanje informacija kod više izvora i uspoređivanje istinitosti informacije”, rekao nam je Luka (24) iz Sesveta.

Dodao je kako smatra da su mladi u Hrvatskoj dovoljno medijski pismeni.

“Da, ako je suditi po onome što mogu vidjeti po društvenim mrežama. Najčešće su upravo mladi ti koji se podsmjehuju i izruguju lažnim vijestima i ‘clikbaitovima’, stoga se može reći da su medijski pismeni.”

Slično razmišlja i Iris (31) iz Zagreba koja smatra da je definicija pismene osobe svima vrlo lako razumljiva.

“To je osoba koja zna čitati i pisati. Isto tako za medijski pismene osobe možemo u širokom smislu reci da znaju čitati (i gledati/slušati) medijske sadržaje s razumijevanjem, kritičkim razmišljanjem te sagledati širu medijsku sliku u kontekstu vremena i prostora”.

Dodala je kako je medijski prostor prepun točnih i netočnih (‘fake news’) informacija.

“Upravo zato je vrlo bitna medijska pismenost svih sudionika, kako onih koji konzumiraju sadržaje tako i onih koji ga kreiraju. Mladi u Hrvatskoj su medijski pismeniji od starijih generacija, što je usko povezano i s informatičkom pismenošću s obzirom da imamo dominaciju digitalnih medija. Ono što je problem kod mladih u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta, jest apatija i nezainteresiranost za političke i društvene medije jer je glavni fokus na kreiranju i konzumiranju “light” i humorističnog sadržaja na društvenim mrežama”, zaključila je Iris.

I Hrvoje (30) iz Zagreba smatra da su mladi u Hrvatskoj dosta medijski pismeni, ali ima mjesta za napredak.

“Mladi koriste platforme poput Reddita, WhatsAppa, Vibera, Instagrama, TikToka, neki čitaju novine preko interneta. Međutim, dosta su nesložni oko komentara koje ostavljaju vezano uz različite teme. Ponekad se čini da ne čitaju s razumijevanjem, bilo da se radi o vijestima ili člancima s foruma poput Reddita ili 9GAG-a”.

Dodao je kako su mladi danas često podložni raznim trendovima i lažnim idolima.

“Isto tako smatram da što više im se daje pristup određenim medijima postaju previše podložniji različitim trendovima koji se događaju na TikToku ili Instagramu i tu dolazi do nekakvih gluposti. Kod nas još uvijek jaki utjecaj na njihovu pismenost imaju i različiti influenceri koji “prodaju maglu” i potiču ih na gluposti poput Bube Corellija, Dare Bubamare i sličnih lažnih idola koji dolaze s Balkana”, rekao nam je Hrvoje.

Matija (34) iz Zagreba smatra kako se vremena mijenjaju pa tako i mediji.

“Mediji se mijenjaju kroz povijest, stoga medijska bi pismenost značila da ljudi znaju raspoznati i koristiti medijske načine izražavanja u određenom vremenu. Iako je u srži svega pisanje i čitanje, oblici oglašavanja i društvenih izmjena informacija se mijenjaju. Danas postoje i stranice gdje ljudi izrađuju profile, pa se tako upoznaju i zaljubljuju, za što je nekada bilo dovoljno samo se sresti s nekime”, rekao je.

Dodao je kako smatra da su mladi dovoljno medijski pismeni, ali ima mjesta za napredak.

“S obzirom na to da mladi danas u ranoj dobi dobivaju mobitele u ruke, koji su uvelike nosioci današnje medijske pismenosti, mislim da znaju koristiti tehnološke mogućnosti, no za boljitak uvijek ima mjesta. Ne znam je li u pismenost spada i razlučivanje kvalitete sadržaja, no to bi svakako trebao biti važan dio medijske pismenosti”, poručio je Matija za kraj.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.