U sklopu projekta “Zeleno nije samo moda!” želja nam je predstaviti mlade inovatore koji svojim zelenim rješenjima žele sačuvati okoliš. Jedna od njih je i ekonomistica Maja Pulić, vlasnica startupa DressApp.GREEN koji se razvija u području održive odjeće. Cilj mu je razmjena rabljene odjeće putem mobilne aplikacije, sve kako bi se obuzdao konzumerizam i smanjila količina tekstilnog otpada. Naime, modna industrija je drugi najveći zagađivač današnjice!
Maja je diplomirala marketing na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a želja za vlastitim poslovnim projektom u njoj je postojala već godinama. Sada, kaže, nema povratka natrag i nema odustajanja dok u potpunosti ne ostvari svoju poslovnu ideju, u čemu će joj pomoći i ZICER, najveći startup ekosustav u Hrvatskoj. Kako kažu njezini dečki: “Mama će spasiti planet”. Maja pak ističe da možda hoće, a možda i neće, no definitivno će dati sve od sebe i to bi trebalo biti dovoljno.
U intervjuu za Generaciju upitali smo je o samoj ideji za startup, posebnostima aplikacije koja je u fazi razvoja, konzumerizmu, klimatskim promjenama, održivoj odjeći i trendovima u Hrvatskoj i svijetu, navikama potrošača i posljedicama koje kupovne odluke svakog od nas imaju na okoliš i zdravlje.
Kada i zašto je nastao startup DressApp GREEN? Po čemu je poseban i što nudi?
Prije godinu i pol dana sam intenzivno počela raditi na razvoju ideje za DressApp.GREEN, a lansiranje aplikacije je planirano za veljaču 2024. Ideja je nastala iz iskrene želje da napravim nešto korisno za planet i okoliš u kojem živimo. Naime, kao veliki zaljubljenik u prirodu bila sam šokirana statističkim podacima prema kojima je modna industrija drugi najveći zagađivač današnjice – godišnje proizvedemo 100 milijardi modnih artikala, a istovremeno bacimo 90 milijuna tona tekstilnog otpada. Većina tog otpada završi na odlagalištima gdje se ili spaljuje ili razgrađuje i oslobađa štetne kemikalije u okoliš. Nemjerljiva je šteta koja pritom utječe na okoliš i zdravlje ljudi i životinja.
Razmišljala sam na koji način smanjiti količinu odjeće koja se odbacuje i kako ove i slične informacije podijeliti s današnjim potrošačima. DressApp.GREEN je mobilna aplikacija putem koje će fizičke osobe imati mogućnost prodavati svoju odjeću, obuću, torbe, modne dodatke i nakit. Istovremeno imaju mogućnost kupovati ‘second hand’ artikle svih ostalih članova platforme. Najjednostavnije objašnjeno, razvijamo aplikaciju nalik na Instagram, no u funkciji ‘marketplacea’. Tako, ako potrošačima osiguramo da u ruci imaju sigurnu i inspirativnu platformu na kojoj će se u par klikova moći “riješiti” svoje neželjene odjeće te pritom i zaraditi, vjerujemo da će se smanjiti količina odjeće koju bacaju u smeće.
S druge strane, našim kupcima omogućujemo da potrebne artikle kupuju po povoljnijim cijenama. Osim nižom cijenom, bit će motivirani i ekološkim faktorom, odnosno željom da pridonesu smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. To je situacija u kojoj pobjeđuju sve uključene strane. Naposljetku, ako raste potražnja za ‘second hand’ artiklima, to će rezultirati smanjenom potražnjom za novom odjećom koja najčešće završi na otpadu već nakon par nošenja. Ovo je plan za prvu fazu razvoja aplikacije. Po izlasku na tržište i kada krenemo graditi zajednicu osviještenih članova naše platforme, uvodimo jednu fenomenalnu novost, no o tome ćemo kad dođe vrijeme.
Ublažiti klimatske promjene
Zašto ste se odlučili za područje održive odjeće? Kako ste došli na ovu zelenu ideju?
Ekologija je danas goruće pitanje u svim industrijama i svim dijelovima svijeta. Nema područja u kojem nisu potrebne intervencije i intenzivne promjene da bi se postigli pomaci i ublažile klimatske promjene, kako Vlada i udruga, tako i privatnog sektora te svakog pojedinca koji svojim kupovnim odlukama nesvjesno diktira kretanja i trendove na tržištu. Zapravo, u koje god područje da sam se upustila, ne bih pogriješila jer promjena je dobrodošla u svim granama proizvodnje i potrošnje. Moram priznati da oduvijek imam u sebi tu kreativnu crtu i stalno nešto smišljam, zamišljam, razmišljam na koji način popraviti svijet oko sebe i što je potrebno da bi stvari bolje funkcionirale. Puno ideja je ostalo samo na papiru i onda tek godinama kasnije netko pusti proizvod na tržište i ja se sjetim svoje ideje.
A sad zašto baš modna industrija? Zapravo godinu dana prije DressApp.GREEN-a imala sam sasvim drugu ideju, također iz područja mode, a inovacija je bila potaknuta jednim problemom koji je eksplodirao za vrijeme korone. No nakon mjeseci istraživanja ispostavilo se da bi s današnjim razvojem tehnologije mogle proći godine dok moja inovacija ne zaživi na tržištu. O troškovima da i ne govorim. U jednom trenutku, nakon što je “posljednji” kontakt iz IT sektora rekao “Ne, to nije izvedivo”, automatski sam se prebacila na istraživanje za DressApp. To je bio logičan nastavak. Kako je modna industrija vodeći zagađivač današnjice, nije mi bilo teško odlučiti u kojem smjeru ići – tamo gdje mogu napraviti značajne promjene.
Kako gledate na problem konzumerizma u Hrvatskoj i svijetu? Zašto je zeleno poslovanje danas itekako važno?
Mislim da bi u današnje vrijeme “zeleno” trebalo biti imperativ svim novim poslovnim pothvatima. Svakodnevno smo svjedoci posljedica klimatskih promjena – oluje, suše, poplave, ugrožene životinjske vrste, sve su to posljedice klimatskih promjena, a kojih je modna industrija jedan od vodećih uzročnika. Earth Overshoot Day obilježava dan u godini kada potrošimo sve Zemljine resurse koji se obnove u godini dana i ove godine je taj dan zabilježen 2. kolovoza. Dakle, već do početka kolovoza smo emitirali onečišćenja i potrošili resurse koji se obnove za godinu dana. Drugim riječima, živimo kao da imamo na raspolaganju 1.75 Zemlju, odnosno od kolovoza živimo “na dug”. Ovaj dan je svake godine sve ranije, iznimka je bila situacija s koronom kada se situacija s potrošnjom privremeno popravila, no brzo smo nastavili po starom.
A što se tiče konzumerizma, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, smatram da je to izvan svake pameti. Trošimo značajno više nego što imamo, što ne čudi s obzirom na ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo. No ono što mene osobno jako rastužuje, trošimo i kupujemo puno više nego što zaista i trebamo. Pod utjecajem konzumerističkog društva, u košaricu želja si dodajemo često nepotrebne artikle i čim ih kupimo – naravno da to nije dovoljno. Ciklus se ponavlja s nekim novim željama i novim trendovima, a koji često nisu naši već posljedica jako dobrog marketinga koji nas uvjerava da je ono što nam se servira putem medija a osobito društvenih mreža – baš ono što nam treba i to odmah.
‘Održivost je nešto što se dotiče svih nas’
Možete li nam predstaviti vaš tim? Koliko dugo ste radili na razvoju ideje za mobilnu aplikaciju?
Za sada, osim mene, na projektu radi sjajan tim iz softverske tvrtke Async Labs. Imala sam jako puno sreće što sam upravo njih kontaktirala za suradnju u proljeće 2022. godine te da smo na prvu ‘kliknuli’. Ideja se zapravo cijelo vrijeme razvija, stalno nešto dodajemo, želimo u prvoj fazi izaći s kompletno razvijenim proizvodom koji će biti maksimalno prilagođen našem ciljnom tržištu. To je proces bez kraja. Još nismo završili s prvom fazom, a već radimo na funkcionalnostima kojima ćemo aplikaciju dodatno unaprijediti u drugoj fazi.
Jako smo svi uzbuđeni zbog ovog projekta jer je zeleno i održivost nešto što se dotiče svih nas i krajnje je vrijeme da se svi zajedno pokrenemo. Spomenula bih samo da sam nedavno primljena u inkubaciju u ZICER, najveći startup ekosustav u Hrvatskoj, i vjerujem da ćemo uz njihovu podršku uspješno završiti razvoj i lansirati aplikaciju u planiranom roku.
Koliko je održiva odjeća popularna kod nas, a koliko vani? Kada je moda u pitanju, kako bi se građani kao potrošači trebali ponašati?
Vani je trend održivosti itekako zaživio. Mladi ljudi su pogotovo svjesni klimatskih promjena i posljedica koje one nose sa sobom tako da se jako trude djelovati i kupovati sa što manjim učinkom na okoliš. S druge strane, kakva je situacija u Hrvatskoj i koliko su naši ljudi osviješteni, uskoro ćemo saznati. Iskreno, ja vjerujem da jesu, inače ne bih niti razvijala jedan ovakav projekt upravo za naše tržište. Smatram da su potrošači kod nas sve više ekološki osviješteni, ali nažalost nedovoljno informirani o alternativnim mogućnostima kupnje.
Također, kod nas nedostaje ta sustavna podrška da bismo mi potrošači mogli biti održivi prilikom i nakon kupovine. Jer održivost je jako, jako širok pojam i obuhvaća brojne načine ponašanja potrošača: kupovina second hand odjeće, kupovina manjeg broja artikala, ali veće kvalitete, kupovina odjeće koja traje i koju ćemo nositi godinama umjesto slijepog praćenja trendova i odbacivanja odjeće nakon nekoliko nošenja, najam odjeće za posebne prilike umjesto kupovine, popravljanje umjesto bacanja oštećenih artikala, doniranje, posuđivanje, kupnja vintage artikala, preferiranje slow fashion brendova, izbor recikliranih materijala i onih organskog podrijetla, praćenje u kakvim je uvjetima naša odjeća nastala, odnosno jesu li radnici koji su je proizveli pošteno plaćeni za svoj rad i da li djeca sudjeluju u proizvodnji, recikliranje… Zaista je bezbroj načina za djelovati održivo kad je moda u pitanju.
Kupovne odluke imaju posljedice
Koji su vam planovi za dalje? Mislite li se širiti na inozemno tržište? Koliko je teško probiti se s novim proizvodom u Hrvatskoj, ali i vani?
Prvenstveno je plan završiti razvoj i lansirati aplikaciju na hrvatsko tržište. Ovisno o povratnim informacijama naših korisnika, no u skladu s našom vizijom kako bi trebao ići razvoj u sljedećim fazama, radit ćemo na daljnjim poboljšanjima. Prioritet je hrvatsko tržište, no ako se ukaže interes i s nekih drugih tržišta, nema razloga da se ne proširimo izvan granica.
Budući da razvijamo proizvod koji je u potpunosti usmjeren na potrošače i rješavanje konkretnih problema – znači nemam što za obući, a imam ograničen budžet te imam previše odjeće u ormaru, opet trebam rješenje, sigurni smo da će naši korisnici prepoznati koliki smo trud, strast i želju da pomognemo uložili u ovaj projekt. Što se tiče inozemnog tržišta, zasigurno se teško probiti, no sve u svoje vrijeme.
Kao što ste rekli, danas su klimatske promjene već uzele maha, što se vidi po razornim olujama, poplavama i sušama. Kako gledate na trenutnu situaciju u kojoj se nalazimo i u kojem smjeru bismo svi trebali krenuti? Kako vaš proizvod štiti okoliš, to jest, smanjuje onečišćenje?
Održivost je jedini mogući smjer u kojem bi svi trebali krenuti, inače smo na rubu ekološke katastrofe, a posljedice se već primjećuju. Najvažnije je ljude educirati o posljedicama naših kupovnih odluka te bih naglasila da zaista nisu potrebni veliki koraci i mijenjanje života iz korijena. Ima nas 8 milijardi, da svatko od nas napravi malu promjenu, postigli smo veliku stvar. Uvijek kažem, mali koraci vode k velikim rezultatima. Teško je očekivati da se modni brendovi samo tako odreknu milijunskih prihoda od ‘fast fashiona’, potrebno je da mi potrošači od njih zahtijevamo da počnu voditi računa o kaosu koji ostavljaju za sobom. S druge strane, potrebne su i zakonske mjere i regulative koje će ih prisiliti da snose posljedice. Kaže se da je ‘fast fashion’ moda jeftina. Ne bih se složila, skupa je cijena koju će platiti buduće generacije.
DressApp.GREEN predstavlja sigurnu platformu putem koje će korisnici moći kupovati i prodavati svoju odjeću i ostale modne artikle, umjesto da ih bacaju u smeće. Na svjetskoj razini, od milijuna tona odjeće koja se svake godine odbaci, nažalost manje od 15% se reciklira. Ostatak trune na otpadu ili se spaljuje. Osim ovih direktnih učinaka na okoliš, važno je spomenuti da su značajni resursi nužni za proizvodnju odjeće. Samo za jednu majicu kratkih rukava potrebno je 2700 litara vode. Pritom se emitira i do nekoliko kg CO2. Zagađuju se rijeke, mora i oceani. Sijeku se šume. Trajno se uništava okoliš i zdravlje ljudi koji su uključeni u proizvodnju odjeće.
Koja je vaša poruka za kraj, što biste poručili svima, posebice mladima?
Mladima bih poručila da ne moraju kupiti sve što im se servira kao trend, već neka grade svoj stil. Prije svake kupnje neka razmisle da li im to što kupuju doista treba, ili nešto već slično imaju u svojim ormarima. U većini slučajeva već imamo sasvim dovoljno, samo trebamo malo bolje potražiti – u sestrinom ormaru, second hand shopu, salonu za najam. Aktivnosti koje sada poduzimaju formirat će svijet u kojem će starjeti, stoga neka pažljivo donose odluke.
Neka žive život offline, posvete se sebi, svojim hobijima, obitelji i prijateljima, boravku u prirodi, a društvene mreže i sadržaj koji nam se svakodnevno nameće kao način života neka konzumiraju s rezervom. Instagram i Facebook, a sada i TikTok, su daleko opasniji od televizijskih reklama kojima smo izloženi – dok kod TV sadržaja jasno znamo što je plaćeni oglas, na mrežama nam se reklame predstavljaju kao stvarni način života i nešto čemu trebamo težiti. Nažalost, takav željeni stil života možemo postići samo ako kupujemo, kupujemo, i još malo kupujemo.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: privatna arhiva
*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Zeleno nije samo moda!” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.