Mladi filozof i doktorand sociologije Petar Šarić u podcastu ‘Mladi za Domovinu’ govorio je o dubokim političkim i društvenim promjenama koje obilježavaju generaciju Z, ističući rastuće ideološke podjele, potragu mladih za autentičnošću te sve izraženiji odmak od dominantnih neoliberalnih obrazaca.
Generaciju Z čine mladi rođeni između 1997. i 2012. godine, a velik dio njih odrastao je uz internet i društvene mreže, što je snažno oblikovalo njihove stavove i način razmišljanja. Prema Šariću, ta generacija pokazuje specifične političke obrasce koji se razlikuju od prethodnih. Pozivajući se na nedavna europska istraživanja, Šarić navodi da su mladi muškarci u većoj mjeri skloni radikalno desnim političkim opcijama, dok se žene češće okreću lijevim opcijama.
Na europarlamentarnim izborima, prema tim podacima, 21 posto mladih muškaraca glasovalo je za radikalnu desnicu, u usporedbi s 14 posto žena. Ipak, upozorava da se takvi podaci moraju tumačiti s oprezom. “U znanstvenim radovima se nekad nameće teza da to zaista je slučaj, da postoji političko skretanje mladih udesno, dok sa ženske strane više ulijevo, no te brojke ne treba uzimati zdravo za gotovo”, naglasio je Šarić, prenosi Direktno.hr.
U podcastu se referiraju na tekst Politica u kojem piše da se krajem 2010. generacija Z često prikazivala kao progresivna pokazujući snažnu podršku društvenim pitanjima, bila je provladina, nazivali su je najprogresivnijom generacijom ikad. Međutim, to je dovedeno u pitanje nakon pandemije Covid-19 jer recentnija istraživanja pokazuju da su mladi konzervativniji, osobito u SAD-u.
Foto: Screenshot/YT
‘Covid je spalio zavjesu ideologije’
“Od generacije Z se očekivalo da bude daljnji nositelj progresivne agende, da smo nositelji nastavka kraja povijesti, što se nije dogodilo jer generacija Z stvara kontrakulturu i na to. Vidi slabosti progresivnog svjetskog poretka i ide kontra tog”, kazao je Šarić i dodao kako je pandemija razotkrila slabosti postojećeg poretka, posebno kroz uvođenje restriktivnih mjera koje su snažno ograničavale slobode građana.
“Sustav je tada primijenio najviše moguće autoritarne mjere koje su ograničile slobodu svih, a mladima se to nije svidjelo. Covid je spalio zavjesu ideologije i pokazao puno stvari, a ponajprije fragilnost Europske unije. Prividna kohezija o kojoj nam prodaju priče je pokazala svoje pravo lice kad dođe kriza. Covid je pokazao i da država može orkestrirati bilo kakvu priču i oduzeti slobode što je stvorilo zdravu paranoju među ljudima koji su počeli postavljati pitanja o sustavu”, poručio je.
Dotaknuo se i političkog angažmana mladih, navodeći da oni danas više prate političke sadržaje i rasprave, ali se rjeđe uključuju u stranački rad ili izlaze na izbore. Smatra kako je važno mladima objasniti da politika nije svediva samo na izbore i stranke, već da se političko djelovanje očituje i kroz prosvjede, intelektualni rad i svakodnevno zastupanje vlastitih vrijednosti.
‘Birajte idealizam’
“Trebamo objasniti mladima da je demokracija samo jedan od alata politike, a ne isključivi. Svako njihovo životno djelovanje u kojemu oni zastupaju neke ideale podrazumijeva političko djelovanje. Čisto da se spere ta višestoljetna ljaga politike”, dodao je.
Kao jednu od najvećih opasnosti za svoju generaciju Šarić vidi cinizam i osjećaj nemoći pred velikim sustavima. Ipak, poručuje da promjene uvijek počinju malim koracima te poziva mlade da biraju idealizam ispred konformizma, jer upravo to, kako kaže, dugoročno oblikuje osobu i njezin životni put.
Sve više mladih obolijeva od ove vrste raka: Znanstvenici smatraju da za to postoji razlog
“Preporučio bih svima da ako dođu u slično iskušenje između konformizma i idealizma, uvijek izaberu idealizam jer ih to definira kao osobu. Jednom kad podlegnu konformizmu teško da mogu očekivati da će rasti i napredovati u životu”, kazao je mladi sociolog između ostalog.
Daniela Brnada
Foto: Pixabay, ilustracija
