Otpad je često shvaćen kao teret koji želimo izbjeći. No, iza njega se zapravo krije prilika za promjenu, inovaciju te stvaranje bolje i održivije budućnosti. O svemu tome govorilo se u četvrtak na konferenciji “OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina”, koju su organizirali ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova.
O otpadu se često govori kao nečemu lošemu, nečemu što nitko ne želi u svojemu dvorištu, a zapravo je svugdje. Ova konferencija otvara nove teme i predstavlja rješenja, pokazuje pozitivne primjere iz okolice, ukazuje na prilike koje se nalaze ispod zakopanih brda smeća te zelenoj, čistoj i održivoj budućnosti.
Cilj konferencije je govoriti o ‘tabu’ temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima su stručnjaci govorili ‘za i protiv’, pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova (ali i gradova susjednih država kao i samih država) te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji se govorilo o ulozi velikih kompanija u stvaranju ali i recikliranju otpada. Konferencija je namijenjena tvrtkama, jedinicama lokalne (regionalne) samouprave, građanima, stručnjacima u ovoj problematici. Namijenjena je svim dionicima koji su na neki način u doticaju s otpadom.
Vlasnica Motus Medie Marija Dekanić uvodno se obratila uzvanicima.
“Poštovani gradonačelniče Splita, državni tajnici, čelnici institucija, partneri i predstavnici medija, dobrodošli na prvu konferenciju Otpad 360. Prije više od dvije godine Motus Media krenula je s otvaranjem tema kroz organizaciju konferencija. Kao medijska kuća čija izdanja čitaju milijuni ljudi, odgovorni smo i za adresiranje ključnih problema, koji utječu ne samo na našu ekonomiju već i na društvo u cjelini. Jedna od tih tema svakako je i otpad. Zapanjujuća je činjenica da svaki građanin Hrvatske svake godine generira 474 kilograma komunalnog otpada. Svi od velikih do malih gradova suočavaju se s izazovima zbrinjavanja ovih ogromnih količina otpada, koje su posljedica potrošačkog mentaliteta. Stoga, jedan od ključnih izazova leži iza potrošačkih navika i održivosti. Posebno želim zahvaliti udruzi Gradova, Republici Sloveniji i Danskoj, velika zahvala ide svim sponzorima i partnerima koji su prepoznali značaj ove teme”, rekla je Dekanić.
FOTO: Direktno.hr
‘Razlog zašto ne radimo konkretne korake je politika’
Nakon uvodnog obraćanja nekoliko riječi rekao je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša. “Očekujem kako će ovaj skup iznjedriti zaključke da napravimo korak naprijed. Razlog zašto ne radimo konkretne korake je politika, pa smo danas tu gdje jesmo. Ova tema važna je ne samo zato što nam rastu količine otpada i imamo nestašicu energenata. Hrvatska je unijela sve važne odrednice europskih direktiva vezanih uz principe kružne ekonomije u kojoj bi otpad sutra trebao biti sirovina. Moramo pristupiti ovom problemu zdravorazumski, bez populizma i politike”, rekao je Budiša prenosi Dnevno.
Iduće obraćanje održao je Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie. “Hvala na pozivu. Želim vam dobrodošlicu iz srca Beča. Jedan od razloga je to što imamo odličan sustav gospodarenja otpadom. Kakav je naš pristup gospodarenju otpadom? Uvijek imate sprječavanje otpada u hijerarhiji. Da smanjite količinu otpada, trebate smanjiti potrošnju. Nakon toga morate reciklirati. Zavirimo u povijest. Ako pogledamo komunalni otpad koji je nastao u Beču, sve što je proizvedeno završilo je na odlagalištu. Preostali otpad nije bio skupljen. Morate pronaći rješenja za tako veliku količinu otpada. Od 1980-ih skupljamo sve što se ne može reciklirati”, rekao je.
FOTO: Direktno.hr
Tri panel rasprave
Uz nekoliko predavanja, na konferenciji su održane i tri panel rasprave:
Energana – prilika ili prijetnja? – Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana ‘opasnija’ od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?
Čisti gradovi, sretni građani – Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala su mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu ‘čistoću’, a neki se bore s brojnim izazovima.
RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike – Najveće kompanije u Hrvatskoj i svijetu postale su iznimno ekološki svjesne i postale su predvodnici poticanja ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.
Konferencija
Rješavanje problematike biootpada u gradovima zahtijeva fokusiranje na smanjenje količine otpada koji se uopće generira, uz istovremeno poticanje recikliranja i ponovne upotrebe organskog materijala. Primjena načela smanji (reduce), recikliraj (recycle) i ponovno koristi (reuse);ključna je u ovom procesu, te zahtijeva aktivnu ulogu kako lokalnih zajednica tako i pojedinaca. Smanjenje (reduce) količine biootpada na samoj lokaciji nastanka može se ostvariti kroz edukacijske programe usmjerene na smanjenje otpada hrane.
Educiranje javnosti o planiranju obroka, kupovinu namirnica prema potrebi i pravilnom skladištenju hrane kako bi se produžio njezin rok trajanja može imati jako veliki utjecaj. Recikliranje (recycle) i ponovna upotreba (reuse) biootpada kroz inovativne tehnologije poput uređaja za kompostiranje također predstavlja važan korak prema smanjenju ovisnosti o centraliziranim sustavima upravljanja otpadom.
Ovi uređaji omogućavaju obradu biootpada direktno na mjestu nastanka, pretvarajući ga u organski materijal koji se može koristiti za proizvodnju energije ili kao kompost, smanjujući time potrebu za vanjskim odvozom i odlaganjem. Na kraju, potrebno je stvoriti sustav koji podržava i nagrađuje održivo ponašanje. Integriranjem ovih pristupa, gradovi mogu efikasno smanjiti problematiku biootpada, čineći urbane sredine čišćima, zdravijima i održivijima.
mšm
Foto: Marko Lopac
