Život nakon diplome u najmanju je ruku zbunjujuć. Dok su do jučer najveće brige bili ispiti, danas se traži prvi posao, iseljava iz studentskog doma, vraća roditeljima ili osamostaljuje. U toj zbrci rijetki primijete da prestanak studentskog statusa znači i gubitak jednog od ključnih benefita – besplatnog zdravstvenog osiguranja.
Što se događa sa zdravstvenim osiguranjem po završetku studija, kompare.hr analizira u nastavku. Pravo na besplatno obvezno osiguranje imaju svi redoviti studenti. Po završetku fakulteta, oni koji se ne zaposle dužni su unutar 30 dana predati prijavu za obvezno zdravstveno osiguranje. U suprotnom, gube pravo na besplatno osiguranje te ga do zaposlenja moraju plaćati sami.
Uz obvezno, tu su i troškovi koje inače pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje. Ono je za sve redovne studente besplatno, ali se ta beneficija ukida po završetku studija. To znači da bez dopunskog mladi moraju sudjelovati u troškovima.
Minimalni troškovi hospitalizacije iznose 17,70€ po danu, a maksimalni trošak po jednom računu 530,88€. Dopunsko osiguranje neusporedivo je povoljnije rješenje. Koliko točno košta za mlade, istražili su u nastavku.
Foto: Pixabay, ilustracija
HZZO skuplji za 55% u odnosu na privatne osiguratelje
Usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja pružaju HZZO i privatne osiguravajuće kuće. HZZO nudi jedinstvenu cijenu za sve korisnike koja iznosi 9,29€/mj. To znači da mladi godišnje dopunsko osiguranje plaćaju 111,49€.
Putem kompare.hr platforme provjerili smo cijene privatnih osiguratelja. Najpovoljnije osiguranje za mlade iznosi 6€/mj, odnosno 72€ godišnje – što je čak 39€ povoljnije u odnosu na HZZO. Ovakvu razliku u cijenama komentirao je Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.
“Razlika u cijeni između HZZO-a i privatnih osiguratelja proizlazi iz različitog modela obračuna. Dok HZZO naplaćuje istu cijenu svima, privatnici cijene prilagođavaju riziku i potrošnji zdravstvenih usluga. Mladi u pravilu manje koriste zdravstveni sustav, pa su cijene privatnih osiguranja za njih znatno povoljnije. Na cijenu osiguranja utječe i tzv. pristupna dob, odnosno razlika između tekuće godine i godine rođenja osiguranika. Što je pristupna dob manja, osiguranje je povoljnije.”
Foto: Pixabay, ilustracija
Važno je reagirati na vrijeme
Mnogi o zdravlju razmišljaju tek kad nastane problem, ali kod dopunskog osiguranja to ne smije biti slučaj. Razlog je karenca – vremenski period od ugovaranja, najčešće 15 dana, do aktivacije police. Tijekom karence osiguranje nije važeće, a sve troškove participacije plaća sam osiguranik. Kod hospitalizacije važno je naglasiti da nije dovoljno da je polica aktivna u trenutku izlaska iz bolnice. Već bi osiguranje trebalo biti valjano odmah na početku korištenja zdravstvene usluge.
“Primjerice, ako u bolnici boravite mjesec dana, participacija se neće obračunati samo za prvih 15 dana, već za cijelo vrijeme boravka. Policu je, naravno, moguće ugovoriti i bez karence, ali samo ako je prethodno postojala aktivna. I tu postoji ‘caka’. Nova polica obično stupa na snagu u ponoć, pa ako u bolnicu dođete koji sat ranije, moguće da ćete morati platiti participaciju”, objašnjava Radlović.
Mladi informatičari briljirali: Trojica studenata FER-a i PMF-a osvojila titulu europskog prvaka
Dopunsko osiguranje na prvu može izgledati kao nepotreban trošak, ali u praksi je razlika između simbolične mjesečne rate i računa od nekoliko stotina eura. Pravodobno ugovaranje police zato nije samo preporuka, već najbolji način da se izbjegnu nepotrebni troškovi.
mšm
Foto: Pixabay, ilustracija
