Sisačko-moslavačka županija područje je teško pogođeno potresom u prosincu prošle godine. Mnogi su još tada morali izaći iz svojih razrušenih domova i otići, a veliki dio njih pogođeni potresom i danas žive u teškim uvjetima.
U potresu su stradale brojne škole. Kako je priopćeno iz Vlade još krajem prošle godine, neke od njih morat će se kompletno rušiti, a dio će se moći obnoviti. Također, na Metalurškom fakultetu u Sisku šteta se procjenjuje na čak osam milijuna kuna, a na Učiteljskom oko milijun i pol.
Čak osam općina ove Županije vode se kao područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske. Riječ je o mahom ruralnom području, a migracijski trendovi neumoljivo govore u prilog odljevu stanovništva u urbana područja.
Broj stanovnika u Županiji u padu već više od 20 godina
Prema posljednjem aktualnom popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Sisačko-moslavačke županije živi 172.439 stanovnika, odnosno 4,02 % ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti na području Županije prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2011. godine) iznosi 38,59 st/km2 što je znatno manje u odnosu na prosječnu gustoću naseljenosti u Republici Hrvatskoj koja iznosi 75,71 st/km2.
Ukupan broj stanovnika u Županiji je u padu od 1991. godine kada je na području Županije živjelo 251.332 stanovnika. Također, postoji nesrazmjer u naseljenosti gradskih područja koja su gusto naseljena i ruralnih područja koja se znatno slabije naseljena.
U razdoblju od posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine, zaključno s 2018. godinom, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, područje Sisačko-moslavačke županije broji 148.589 stanovnika, što znači da se u navedenih sedam godina s područja Županije odselilo 23.850 stanovnika.
Problem starenja stanovništva
Dobna struktura stanovništva u Sisačko-moslavačkoj županiji, ukazuje da radno sposobno stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine čini najveći udio u populaciji, dok s druge strane imamo relativno nizak udio stanovništva do 14 godina što ukazuje na problem starenja stanovništva, ukazali su nam na podatke u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
“U Sisačko–moslavačkoj županiji je uz negativan prirodni prirast vidljiv i negativan saldo ukupne migracije, daleko veći broj stanovništva koje se odselilo u drugu županiju ili inozemstvo u odnosu na doseljeno stanovništvo. Negativan saldo ukupne migracije vrhunac je dosegao 2017. godine kada je 2709 stanovnika migriralo u inozemstvo, dok je 887 stanovnika migriralo u druge županije”, kazao je za portal Mimladi.hr viši stručni savjetnik za analitiku i statistiku Ivan Juranović iz HZZ-a i nastavio:
“Broj odseljenog stanovništva s područja Županije od 2008. godine kontinuirano raste što možemo pripisati globalnoj gospodarskoj krizi koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku 2007. godine, te vrlo sporom dugogodišnjem oporavku iste, općenito lošoj socio-ekonomskoj situaciji u Republici Hrvatskoj, a u posljednje vrijeme i pandemiji virusa Covid-19 i potresima koji su pogodili dio područja Županije.”
Najbolji pokazatelj stanja – Popis stanovništva 2021.
Da su mladi ranjiva skupina kada je riječ o izlasku na tržište rada prepoznale su mnoge vlade u svijetu, kao i Europska unija te se posljednjih godina toj temi pridaje mnogo pažnje. Međutim, strukturni problemi gospodarstva i želje da se mladima omogući ne samo pronalazak posla, već i ostanak, ovdje sada govorimo ne samo o ostanku u Hrvatskoj, već ostanku na području svog rođenja, u sve su većoj diskrepanciji.
Tome dodajmo da mnogi Sisačko-moslavačku županiju percipiraju kao područje koje demografski odumire, a vjerojatno ćemo najbolju potvrdu za to dobiti u vidu rezultata Popisa stanovništva za 2021. godinu, čiji rezultati se najavljuju za siječanj iduće godine.
Kako su na portalu Mimladi već pisali u nizu tekstova o problematici zapošljivosti mladih, jedan od glavnih uzroka koji se često naglašava je nedostatnost samog formalnog obrazovanja da pripremi mlade za proces zapošljavanja.
Makarun: Obrazovne institucije ne pripremaju mlade na to kako pronaći posao
“Mladi su nakon svog srednjoškolskog (ako im je to zadnji stupanj) ili fakultetskog obrazovanja spremni za područje u kojem su se obrazovali, ali su rijetke škole/fakulteti koje u svoj rad uključuju predmete koje bi mlade pripremili za iskustvene situacije kod izlaska na tržište rada, od onog osnovnog, kako pripremiti kvalitetan i dobar životopis, kako napisati dobro motivacijsko pismo, do toga kako se pripremiti za razgovor za posao, smanjiti tremu i slično”, kazao je Martin Makarun, ravnatelj Instituta za stručno usavršavanje mladih.
U tom slučaju, ističe, tu „rupu“ nadopunjuju udruge upravo poput Instituta koje kroz praktične načine rada i stručno osoblje mlade pripremaju za izlazak na tržište rada. Također, navodi da obrazovanje nije usmjereno na iskustveno učenje i praktično znanje, a događa se i to da poslodavci od mladih pri zapošljavanju traže iskustvo kojeg mladi prilikom izlaska iz obrazovanja još uvijek nemaju. Tu ponovno „uskaču“ organizacije civilnog društva koje su svojim projektima usmjerene na to da mlade pripreme za što bolji i kvalitetniji ulazak na tržište rada.
U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnih ureda Sisak i Kutina, koji pokrivaju Sisačko moslavačku županiju, s danom 31. listopadom 2021. registrirano je 1769 mladih osoba, od čega su 923 žene (52,18 posto) i 846 muškarci (47,82 posto).
Najviše je osoba u dobnoj skupini od 20 do 24 godina – 723 ili 40,87 posto, zatim 610 ili 34,48 posto u dobnoj skupini od 25 do 29 godina i 436 ili 24,65 posto u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Podaci HZZ-a: Najviše se zapošljavalo prodavača i konobara
U posljednje tri godine, kako su naveli, počevši od studenog 2018. pa zaključno s listopadom ove godine, iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Sisak i Kutina je zaposleno 8809 mladih osoba, od čega je 4396 žena (49,90 posto) i 4413 muškaraca (50,1 posto).Najviše osoba je zaposleno u Republici Hrvatskoj – 8612, a 197 osoba je zaposleno u inozemstvu.
Od broja zaposlenih na području Republike Hrvatske najveći broj zaposlenih je posao našao na području Sisačko-moslavačke županije – 5802, a odmah iza nje je Grad Zagreb – s 1361 zaposlenih osoba.
U kojim zanimanjima su se najčešće zapošljavale mlade osobe s područja Sisačko-moslavačke županije?
U posljednje tri godine najviše mladih zapošljavalo se na radno mjesto prodavača (847), zatim konobara (714), čistačica (292), radnika u održavanju (229), kao drvoprerađivački radnici zaposlilo se njih 199, kao kuhara njih 194. Zapošljavali su se oni i na mjestima administrativnih službenika (192), pomoćnih konobara (192), skladištara (190), radnika na proizvodnoj liniji (188), medicinskih sestara (165), pomoćnih kuhara (159), vozača teretnog vozila (105),…
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu da provode niz mjera aktivne politike zapošljavanja namijenjenih nezaposlenim osobama i poslodavcima od koje su neke više socijalnog karaktera, neke su namijenjene obrazovanju i osposobljavanju za tržište rada, a mjera samozapošljavanja namijenjena je budućim poduzetnicima. Državne potpore za zapošljavanje i usavršavanje su horizontalne državne potpore, usklađene s nacionalnim i europskim zakonodavstvom, a imaju za cilj poticanje zapošljavanja nezaposlenih, odnosno usavršavanja već zaposlenih osoba te su dostupne svim korisnicima pod jednakim uvjetima.
Mladi na burzi; naukovanje, vježbeništvo ili obrazovanje
“Hrvatski zavod za zapošljavanje svaku mladu osobu do navršenih 30 godina starosti koja se prijavi u evidenciju nezaposlenih nastoji što brže aktivirati na tržištu rada na način da ih se uključi u naukovanje, vježbeništvo ili pripravništvo ili u obrazovanje. Kroz provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda, osobe mlađe od 30 godina mogu realizirati potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, osposobljavanje na radnom mjestu i javni rad”, ističe Juranović.
Za potpore za samozapošljavanje iz godine u godinu raste zanimanje, i to ponajviše mladih osoba.
U posljednje tri godine u samozapošljavanje u PU Sisak i Kutina je uključeno 348 mladih osoba, od kojih najveći broj pripada skupini mladih od 25 do 29 godina. Uz samozapošljavanje se ističe i obrazovanje u koje su uključene 384 mlade osobe iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Sisak i Kutina. Kroz potpore za zapošljavanje poslodavci su u istom razdoblju zaposlili 401 mladu osobu, a kroz pripravništvo su dodatno zaposlili 165 mladih osoba, navodi Juranović te ističe:
“U 2021. godini nakon razornih potresa koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju u provedbi je i mjera javni rad – otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na područjima Sisačko-moslavačke županije koja ima cilj uklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke županije zapošljavanjem, odnosno radnim angažmanom domicilnog stanovništva, djelovanja na njihovo socijalno i ekonomsko osnaženje osiguranjem privremenih redovitih primanja temeljem radnog odnosa kojim se izbjegavaju instituti socijalne pomoći, depresija i drugi negativni čimbenici na osobnoj i društvenoj razini te uklanjanja posljedica koje onemogućavaju odvijanje normalnog života.”
U navedenu mjeru je do 31. listopada 2021. godine uključeno 117 mladih osoba.
‘Garancija za mlade’
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje također provode „Garanciju za mlade“ od 2013. godine koja nudi mladima ponudu za posao, obrazovanje, naukovanje ili osposobljavanje u roku od četiri mjeseca od prijave.
Cilj ‘Garancije za mlade’, koja u RH obuhvaća mlađe od 30 godina, je što brže aktiviranje na tržištu rada. Ulaskom u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mladih nezaposlenih osoba od 15 do 30 godina se automatski ulazi u ‘Garanciju za mlade’. Pozitivnim izlaskom iz ‘Garancije’ se smatra zapošljavanje, samozapošljavanje i obrazovanje (uključivanje u redovno školovanje ili obrazovanje nezaposlenih osoba).
Nakon proteka od četiri mjeseca rad s mladim osobama i dalje se nastavlja prema dogovorenim aktivnostima iz Profesionalnog plana sve do njihovog zaposlenja, uključivanja u daljnje obrazovanje ili izlaska iz ciljane skupine, govori Juranović iz Područnog ureda HZZ-a u Sisku.
Kaže i da u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje postoje specijalizirani savjetnici za rad s osobama s invaliditetom koji ih kroz individualna i motivacijska savjetovanja pripremaju za uključenje na tržište rada.
Od ove godine naglasak je stavljen i na upućivanje mladih osoba s invaliditetom u Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb na rehabilitacijsku procjenu koja znači rehabilitacijsku procjenu njihove razine radne sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje također postoji i savjetnik za mlade osobe izašle iz sustava socijalne skrbi, iz domova za djecu i za mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji utvrđuje njihov radni potencijal te najbolje mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.
Ispitali su i kakva je situacija u Petrinji sa zapošljavanjem mladih, posebno s obzirom na potres u prosincu prošle godine.
“Grad Petrinja u sklopu projekta UP.02.1.2.02.0001’Dodjela bespovratne potpore na području grada Petrinje’, jednog od projekata iz Intervencijskog plana Grada Petrinje, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda provodi Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora za razvoj poduzetništva na području Grada Petrinje, putem kojeg mali i srednji poduzetnici mogu ostvariti nekoliko različitih vrsta potpora.
Konkretno, radi se o sljedećim potporama: za otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkih društava kroz samozapošljavanje, za zapošljavanje radnika, za stručno usavršavanje, za polaganje stručnih i strukovnih ispita, za promociju održivog i kvalitetnog zapošljavanja te za konzultantske usluge usmjerene razvoju poslovanja.
Na sve navedene potpore se mogu javiti i mlade osobe, nebitno jesu li pritom u funkciji vlasnika poslovnih subjekata (obrta) ili direktori trgovačkih društava, odnosno kao nezaposlene osobe, te ih se na taj način motivira da se bave poslovnom djelatnošću a ujedno i (samo)zapošljavaju”, odgovorili su iz Grada.
Petrinja nema aktivnosti kojom se posebno potiču mladi poduzetnici
Gradsko vijeće Grada Petrinje, ističu, donijelo je Program poticanja razvoja gospodarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja na području grada Petrinje za 2021. godinu u kojem je navedeno niz aktivnosti kojima se potiče razvoj grada sa stanovišta gospodarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja.
“U programu ne postoji aktivnost kojom se posebno potiču mladi poduzetnici u tom smislu premda se uvijek s posebnom pažnjom gleda pomoći, odnosno sufinancirati razvoj ili zapošljavanje mladih kroz aktivnosti koje su propisane”, kažu iz gradske Uprave naglašavajući da će grad Petrinja i u budućnosti nastaviti poticati razvoj poduzetništva kod mladih osoba.
Također, navode da Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Petrinje provodi nekoliko programa namijenjenih mladima.
“Riječ je o povećanju broja stipendija za studente: povećan je na broj od 62 stipendije ove godine i već je do kraja listopada ove godine isplaćen iznos od 513.100,00 kn (lani je isplaćeno 346.200,00 kn), potporama mladim obiteljima za novorođenu djecu (lani je isplaćen iznos od 626.000 kuna, a i ove je godine planiran iznos od 600.000 kuna), Grad financira plaće djelatnika u produženom boravku u dvije osnovne škole (iako je osnivač Sisačko-moslavačka županija), Grad osigurava besplatnu školsku kuhinju za socijalno ugroženu djecu koja ne ostvaruju to pravo iz drugih izvora”, odgovorili su.
Također, navode financiranje rada Savjeta mladih Grada Petrinje i njihovih programa te ulaganje visokih sredstava u izgradnju i uređenje novih kapaciteta vrtića te zapošljavanje.
“Nadamo da će sve navedene i provedene mjere pridonijeti manjem odljevu mladih iz Petrinje”, poručili su.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Unsplash
Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
