Što mladi navode kao neke nedostatke života u Hrvatskoj? Što ih sprečava da idu naprijed? U jednom istraživanju su mladi navodili probleme poput niskih plaća, zatim pronalaska posla, pri čemu naglašavaju posebno lošu ponudu poslova, otežan pronalazak posla na neodređeno ili pak posao u struci zbog manjka radnog iskustva ili zbog nepravednog pogodovanja pojedincima pri zapošljavanju. Većina njih još ističe korupciju u društvu kao značajan problem.
Upravo ovakve okolnosti dovode do iseljavanja mlađeg stanovništva koje traži bolju budućnost većinom u susjednim europskim zemljama. Dakle, ovakvi uvjeti nisu posebno povoljni za mlade koji se žele osamostaliti te osnovati obitelj, napredovati u profesionalnom smislu i tome slično. Ulaganje u mlade generacije je pretpostavka zdravog i održivog razvoja Hrvatske u narednim desetljećima.
Kada se govori o mladima u Hrvatskoj, mora se reći kako se (pre)malo govori o NEET populaciji. Taj pojam nije toliko poznat široj hrvatskoj javnosti, pa je potrebno u početku razjasniti njegovo značenje. “NEET-ovcima” se smatraju osobe u dobnoj skupini između 15 i 29 godina koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Pojedini autori navode kako porast NEET populacije predstavlja veći problem za društvo od porasta stope nezaposlenosti, a taj se porast povezuje se s rizikom „izgubljene generacije“, odnosno osoba koje su dugotrajno isključene iz svijeta rada, kojima sve više nedostaju vještine koje se traže na tržištu i koje postaju sve teže zapošljive, piše Mimladi.hr.
NEET-ovci, stručnjaci i poslodavci o problemima
Nedavno istraživanje je pokazalo kako mladi ulaze u NEET status zbog neusklađenosti sustava obrazovanja s tržištem rada, zatim zbog njihove nedovoljne pripremljenosti tijekom obrazovnog procesa za tržište rada, osobito zbog nedovoljne zastupljenosti praktične nastave u školskim programima, kao i zbog nekih individualnih karakteristika. Stručnjaci koji se profesionalno bave s ovom populacijom naglašavaju da se radi o mladima kojima nedostaju socijalne vještine što doprinosi njihovoj nezapošljivosti, a ograničavajući faktor je i obitelj tih mladih u kojoj i sami roditelji nemaju adekvatne vještine ili su nezaposleni, pa takve okolnosti značajno određuju sudbinu tih mladih u bilo kakvom pokušaju da se zaposle ili započnu samostalni život. Na kraju, poslodavci pak ukazuju na probleme neučinkovitog sustava socijalnih naknada, niskih motivacija nezaposlenih te razvijenog crnog tržišta.
EU – jučer, danas, sutra
U razdoblju od ulaska Hrvatske u EU, odnosno 2013. godine do 2020. godine udio mladih u NEET statusu se kontinuirano smanjivao, pa tako najnoviji podatak za 2020. godinu pokazuje kako je udio tih mladih 14.6%. Prema tome, Hrvatska se po tom pitanju nalazi iznad prosjeka EU jer udio NEET populacije na razini Unije iznosi 12.8%. Uloga Europske Unije je do sada bila vrlo bitna za RH te se pokazala uspješnom. Garancija za mlade (GZM) od 2013. godine novi je pristup na razini EU za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina) nastoje što brže aktivirati na tržištu rada. Brza aktivacija podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira na to je li osoba prijavljena na zavodu za zapošljavanje. Za realizaciju programa GZM u Hrvatskoj, rezervirano je 61.82 milijuna eura iz dodatnog fonda Inicijative za zapošljavanje mladih, kojima se pridodaje isti ili čak viši iznos iz Europskoga socijalnog fonda.
Kakav odgovor trebaju dati javne politike?
U Hrvatskoj su tek u posljednje vrijeme vidljiviji neki napori glede ulaganja u NEET populaciju, no većinom to provode (samo) organizacije civilnog društva. Autori napominju kako je nužna bolja usklađenost sustava rada, posebice u hrvatskom kontekstu u kojem su usluge u vezi s socijalnim uključivanjem i uključivanjem na tržište rada još relativno nerazvijene. U kontekstu naprednijeg razvoja domaćeg sustava rada i zapošljavanja, neke od mogućnosti su primjerice aktivniji razvoj kombinirane socijalne politike ili socijalno poduzetništvo, posebno na lokalnoj razini. Javne politike koje uključuju mlade kao jednako važne dionike u osmišljavanju i provođenju odluka je jamstvo za uspjeh istih. Isto tako, kada bude ostvarena još čvršća suradnja između javnog, privatnog i civilnog sektora, tek se tada može govoriti o određenom (ne)uspjehu budućih politika i projekata.
Pozitivni primjeri iz EU i Hrvatske
U jugoistočnom dijelu grada Malmu u Švedskoj živi oko 80. 000 ljudi u kojem su problem visoke stope nezaposlenosti lokalnog stanovništva bez obzira na razvijenu ekonomiju, zatim većina živi od socijalnih davanja te je zabilježena niska razina mobilnosti. Radi se u pravilu o migrantima koji se nisu integrirali u švedsko društvo koji stanuju u lošoj društvenoj infrastrukturi u tom dijelu grada. Kako bi se odgovorilo na takve strukturalne probleme, poduzele su se konkretne aktivnosti koje su se provodile kroz mehanizam integriranog ulaganja, a radi se o izradi tehničke dokumentacije za infrastukturna ulaganja, uređenju i otvorenju Centra za borbu protiv socijalne isključenosti i nezaposlenosti mladih ljudi, eksperimentalnim projektima za rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, osposobljavanju za nezaposlene i socijalno isključene osobe te provođenju sheme za osposobljavanje ljudi za pristup tržištu rada.
Da i u Hrvatskoj ima pozitivnih primjera, upravo pokazuje projekt „Reaktivacija i integracija marginaliziranih mladih – NEET na tržištu rada“ koji se provodio u gradu Zagrebu i na području Zagrebačke županije. Nositelj projekta je Centar za razvoj neprofitnih organizacija, a projekt se financira od sredstava navedenog Centra, partnera, Grada Zagreba, ali i iz Europskog socijalnog fonda. Njime se nastojalo omogućiti učinkovitu i inovativnu provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala grada Zagreba te pridonijeti reaktivaciji i integraciji NEET mladih kroz jačanje njihovih socijalnih i profesionalnih kompetencija po modelu „ENTRE – YOU“. Ovim projektom potiče se uključivanje i veća aktivacija organizacija civilnog društva u području NEET populacije, a uključeni su i različiti partneri, poslodavci, organizacije civilnog društva te Centri za socijalnu skrb. Ovaj projekt sa sobom nosi značajne prednosti poput toga da se njime potiče razvijanje vlastitog poduzetničkog duha kod NEET mladih, osvještavaju se vlastite snage i kompetencije mladih osoba, te se djeluje na motivacijsku komponentu u vidu poduzimanja aktivnije uloge mladih oko vlastitog života i zaposlenja.
Pogled prema naprijed: nova uloga civilnog sektora
U hrvatskom društvu je sve vidljivi civilni sektor koji se razvija postupno te dobiva sve bitniju ulogu u kontekstu gospodarskog i socijalnog razvoja države. Ta ključna uloga se očituje i po pitanju NEET populacije. Ipak, i dalje postoji malen krug organizacija u civilnom sektoru koje se djelomično bave ovim radom. Takve organizacije su većinom lokalnog i regionalnog dosega, ali razvijaju, provode usluge i servise radi poboljšanja statusa osoba koje pripadaju NEET populaciji.
Civilno društvo u Hrvatskoj se u narednom desetljeću može razvijati u smjeru da se još više potiče međusobno umrežavanje organizacija civilnog društva u području NEET problematike kao i sa svim drugim dionicima, prvenstveno se misli na jedinice lokalne samouprave. Također, potrebno je značanije ulaganje u promociju udruga koja se bave problemima. Na taj bi se način ta tematika približila građanima, pa i sam rad udruga. Time bi taj sektor bio “opipljiviji”, pristupačniji te bi se “razbile” predrasude o civilnom sektoru.
Dominik Pavković
Foto: Unsplash, ilustracija
“Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
