Društvene mreže danas imaju velik utjecaj na razne aspekte života ljudi. One su osim zabave, ujedno i izbor vijesti koje čitamo, glazbe koju slušamo, danas se ljudi upoznaju online, ali i zapošljavaju. Naime, u digitalnom dobu sve je dostupno online.
Društvene mreže omogućuju poslodavcima da dođu do potencijalnih zaposlenika – većinom na LinkedInu, ali i Facebooku, Instagramu ili nekoj drugoj mreži. S jedne strane, društvene mreže pružaju mnoštvo prednosti, ali one pak mogu biti i dvosjekli mač. Naime, iako su primjerice Facebook i Instagram privatne mreže te bi svatko trebao moći na njima izražavati svoje mišljenje, one nerijetko znaju biti kamen spoticanja u uspješnom pronalasku posla, piše Zaposljavanje.mimladi.hr.
Jedan od najvećih problema za mlade u Hrvatskoj danas je – pronaći posao. Olakotna okolnost je pak to što vam u današnje vrijeme u tome svakako mogu pomoći društvene mreže te vam je pregled ponuđenih poslova dostupniji. Pretraživanje profila, hashtagova i stranica također vam može otvoriti potencijalnu priliku za posao. Nove generacije zapravo i ne poznaju svijet bez interneta, digitalnih uređaja ili društvenih mreža.
Uz pomoć društvenih mreža, i poslodavac može lako saznati tko se na tržištu bavi konkretnim područjem. Može čak saznati i nešto o vašem radnom iskustvu prije nego vidi CV (npr. putem LinkedIn profila), a može i izravno kontaktirati osobu bez da ima njezin broj telefona putem profila osobe na nekoj od društvenih mreža. Međutim, konkurencija na internetu je velika stoga je jako bitno strateški se pozicionirati na društvenim mrežama.
LinkedIn je jedina društvena mreža koja je osmišljena s ciljem traženja posla. Dobar savjet je povezati se s ljudima koji se bave istim poslom kao i vi. Smisao LinkedIna je povezivanje s ljudima, stoga ne oklijevajte povezati se s ljudima. Također, LinkedIn ima „jobs bord“ na kojoj možete pronaći posao u skoro svakoj struci i profesiji.
Ako ste zainteresirani za određeni posao, pretraga profila tvrtki dat će vam informaciju koji profil kandidata obično zapošljavaju. Također, možete pogledati profile zaposlenika i vidjeti koga je tvrtka zapošljavala ranije, iz kojih tvrtki dolaze sadašnji zaposlenici….
Ono na što zasigurno morate obratiti pažnju je pravopis. Naime, mnogi korisnici na svom profilu imaju puno gramatičkih pogrešaka i tipfelera. Pogreške se ponekad mogu uočiti u krivo napisanom imenu kompanije, zvanja, pa čak i vlastita imena. LinkedIn nema ugrađen alat za provjeru gramatičkih pogrešaka, a to može biti ključno za eliminaciju vas kao posloprimca. Česta pogreška koju korisnici čine je i korištenje LinkedIna kao Facebooka.
Naime, pripazite i nemojte LinkedIn zamijeniti sa Facebookom. Iako je riječ o dvije društvene mreže bitno je istaknuti da su to mreže s potpuno različitom svrhom. Stoga na LinkedInu ne objavljujte sadržaj koji biste inače objavili na Facebooku. Obratite pažnju i na fotografiju. Ona koju imate na LinkedInu ne bi trebala biti jednaka onoj koju imate na svom Facebook profilu. Facebook je za osobne, a LinkedIn za profesionalne fotografije. Povezivanje sa što više različitih ljudi i redovito ažuriranje životopisa mogu vam pomoći da se prijavite na dodatne poslove. Ako pak otvoreno tražite novi posao, na LinkedInu možete o tome obavijestiti poslodavce promjenom statusa na svojem profilu.
Pozitivan primjer isticanja na LinkedInu
Kao pozitivan primjer isticanja na LinkedInu u novije vrijeme imali smo oglas Ivane Matić, djevojke sa zanimanjem content creatora koja se osvrnula na Kraševu kampanju za Domaćicu koja je danima punila novinske stupce. Osim zanimljivog sadržaja, Ivana je iskoristila i priliku za upotrebu hashtagova koji mogu poslužiti kao određeni filter na društvenim mrežama.
„Posjedujem originalnu recepturu koja bi Vam pomogla zasladiti svakodnevne poslovne zadatke i sastojke koji bi Vas ‘dignuli’ u trenutku pada energije. Kreativna sam, motivirana i imam višak energije, pa bi bila šteta da i dalje beskorisno stojim na policama lokalnog dućana. Kažu mi, ako prodaja ne bude dobro išla kako bih mogla završiti na izvozu na dalekom Zapadu. Gdje više ne bih nosila etiketu #KupujmoDomaće.
Zato šaljem ovaj omot u svijet, možda nađe put do mog budućeg poslodavca. Poslodavca koji će mi omogućiti da iskoristim svoj potencijal na najbolji mogući način. Skromna želja moga srca je da radim ono što volim, a to je svijet društvenih mreža. Svijet koji vidim kroz leću kamere, kroz filtere moje mašte u obliku slike ili riječi, koje potom pretočim u virtualnu stvarnost. Ali i svijet u kojemu mi nitko neće lijepiti etikete, osim onih koje dadnem sama sebi“, stoji, između ostalog u njezinoj objavi.
Također, imajte na umu da će poslodavci već pri samoj prijavi za određeni posao potražiti podatke o vama i na ostalim društvenim mrežama, osim na LinkedInu.
Promjene u načinu traženja posla
Više ne živimo u vremenu kada ste se morali spremiti i otići na burzu da biste vidjeli koja su trenutna slobodna radna mjesta. Prednost modernog doba je što danas u svakom trenutku možete vidjeti situaciju na burzi rada, a dostupne poslove između ostalih možete vidjeti na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao i na portalima poput MojPosao, Posao.hr ili Europass.
Na ovim portalima možete pronaći ponudu dostupnih poslova odnosno otvorenih radnih mjesta, ali i druge korisne informacije poput primjera dobrog životopisa, korisne savjete kao primjerice na što pripaziti tijekom razgovora za posao, koje su odlike odličnih zaposlenika, kako unaprijediti odnos sa šefom, kako se postaviti prilikom razgovora o plaći i slično…
Portali za traženje posla
Na Europass portalu možete se registrirati i osim izrade životopisa koristiti brojne druge dostupne funkcionalnosti. Na stranicama hrvatskog Europass centra pronaći ćete savjete i druge korisne informacije o izradi životopisa i drugih Europass dokumenata.
Europass CV standardizirani je format životopisa koji se koristi u cijeloj Europi. Na jednostavan i jasan način Europass CV predstavlja vaše kvalifikacije, a svojom formom razumljiv je i dobro poznat u cijeloj Europskoj uniji. Korištenjem prepoznatljivih formata olakšat ćete cijeli proces sebi, ali i osobi koja vas želi zaposliti.
Nova Europass platforma od srpnja 2020. dostupna je kao besplatni online alat za predstavljanje vještina i planiranje učenja ili karijere u Europi. Platforma je dostupna na svim jezicima Europske unije i služi kao potpora građanima Europske unije kako bi lakše napravili korak dalje u svojem profesionalnom razvoju.
Na stranicama Europassa stoji da korisnici putem Europass platforme mogu:
– izraditi svoj vlastiti Europass profil
– jednostavno pretraživati različite mogućnosti za učenje ili zaposlenje širom Europe
– primati personalizirane prijedloge obrazovnih programa ili poslova koji odgovaraju njihovom profilu i interesima
– izrađivati i uređivati životopise, motivacijska pisma i prijave za posao
– podijeliti svoj profil s poslodavcima, obrazovnim ustanovama ili karijernim savjetnicima
– pretraživati informativne članke o obrazovanju, osposobljavanju i volontiranju, planiranju karijere i radu u inozemstvu.
Od hrvatskih portala primjerice MojPosao, osim otvorenih radnim mjesta, nudi korisne rubrike Savjeti za poslodavce, Savjeti za posloprimce te rubriku Savjeti pravnika.
U rubrici Savjeti za posloprimce tako se mogu naći korisne informacije o selekcijskom postupku, zatim savjeti kako se istaknuti iz mase, koja su najteža pitanja na razgovorima za posao, kako prepoznati lošeg poslodavca, kako napisati savršenu molbu za posao, koje vještine obvezno navesti u životopisu, a što izbaciti itd.
U rubrici Savjeti za poslodavce pak nude se informacije o odabiru zaposlenika, motivaciji zaposlenika, regionalnom istraživanju tržišta rada i dr. U spomenutim rubrikama tako se mogu naći informacije kako zadržati dobrog radnika, informacije o Generaciji Z, o testovima osobnosti koji mogu biti i više nego korisni prilikom zapošljavanja te primjerice pitanja koja poslodavcu mogu pomoći olakšati između podjednako dobrih kandidata.
Rubrika Savjeti pravnika svakako vam neće biti naodmet. U njoj možete naći sve o radnim odnosima, prestanku radnog odnosa, pravima za vrijeme radnog odnosa…
Ne treba zaboraviti ni Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje je vodeća institucija na hrvatskom tržištu rada poglavito u objedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje s ciljem pune zaposlenosti, što postiže učinkovitim posredovanjem kroz razvoj usluga visoke kvalitete prema potrebama klijenata, razvijanjem vlastitih znanja, vještina i sposobnosti i promicanjem partnerskih odnosa s dionicima na tržištu rada.
HZZ je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojena Zakonom o tržištu rada i ima ključnu ulogu u reguliranju ponude i potražnje na tržištu rada Republike Hrvatske, stoji između ostalog na njihovim stranicama.
Također, na stranicama HZZ-a dostupne su i druge korisne informacije za poslodavce i posloprimce, kao i za sezonske radnike, radnike iz trećih zemalja ili pak mjerama aktivne politike zapošljavanja.
Dostupna radna mjesta koje nude stranice HZZ-a potražite ovdje.
Rad od kuće i virtualni intervjui
Epidemija koronavirusa utjecala je na sve segmente života pa tako i na zapošljavanje, ali i na dosadašnji oblik rada. Tijekom dvije godine pandemije mnogi poslodavci odlučili su se za rad od kuće, a nakon smirivanja epidemiološke slike i popuštanja mjera, značajan broj ljudi nastavio je s radom od kuće. Podloga za učinkovit rad od kuće su digitalni alati koji omogućuju zaposlenicima da budu dostupni tijekom cijelog radnog vremena.
Za posao se danas možete prijaviti i s bilo koje lokacije te u dogovoru s potencijalnim poslodavcem možete razgovor za posao odraditi online preko jedne od gore navedenih platformi. Nakon pandemije koronavirusa ovakav oblik intervjua i razgovora za posao postao je učestaliji. Na portalima za traženje posla tako se mogu naći savjeti za uspješno održavanje virtualnih sastanaka te detalji na koje trebate obratiti pažnju, primjerice da iako radite od kuće, ili idete na virtualni intervju trebate biti poslovno odjeveni te tako ostaviti pozitivan dojam. Također, pojavljuju se i savjeti da primjerice pozadina treba biti neutralna kako ne bi odvraćala pažnju tijekom razgovora.
Djelatnici međusobno komuniciraju preko različitih platformi, primjerice Slacka, a zahvaljujući internetskim platformama kao što su Zoom, Microsoft Teams i GoToMeeting, rad u timu s različitih lokacija mnogo je lakši nego nekada prije.
Bjonda Lučić
Foto: Pixabay, ilustracija
Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
