Najava premijera Andreja Plenkovića da će država, uz već postojeće besplatne udžbenike, financirati i jedan obrok dnevno svim osnovnoškolcima, naišla je na dobar odjek u javnosti. Vlada će u proračunu za iduću godinu planirati da država financira jedan obrok dnevno u svim osnovnim školama od 1. do 8. razreda, rekao je premijer u utorak u Godišnjem izvješću o radu Vlade. Upitali smo humanitarku i majku dvoje školaraca Sanju Bijondu iz udruge Portal dobrote kako gleda na ovu odluku Vlade i što bi eventualno još trebalo učiniti da niti jedno školsko dijete u Hrvatskoj ne bi ostalo gladno.
Bijonda se još od 2014. godine aktivno bavi problematikom besplatne prehrane u školama pa ju je premijerova najava razveselila, kao i brojne druge roditelje. Ipak, ukazala je na određene nedostatke.
“Podržavam apsolutno i presretna sam zbog ove najave te se nadam se da će to krenuti već ove školske godine, a ne iduće. No ostaje neriješena problematika djece koja nemaju organiziranu prehranu u osnovnoj školi. Tu će dosta djece biti zakinuto i neće se obuhvatiti svi osnovnoškolci”, rekla je Bijonda koja je inače poznata po hvalevrijednoj akciji ‘Da niti jedno dijete u Hrvatskoj ne bude gladno’.
Dodala je kako nisu djeca u svim krajevima Hrvatske u jednakom položaju.
“Neće se jednako hraniti djeca u Dubrovačko-neretvansko županiji gdje velik broj škola još uvijek nema organiziranu prehranu ili primjerice, djeca u Varaždinskoj županiji u kojoj gotovo sve škole imaju organiziranu prehranu. Dolazimo do toga da se osnovni problem opet nije riješio”, upozorila je Bijonda.
Podsjetimo, premijer Plenković je naveo kako će besplatan obrok osnovnoškolcima državu stajati 550 milijuna kuna, a tom mjerom će se osigurati obrok za 311 tisuća djece, od kojih je njih gotovo 80 tisuća u siromaštvu. Dodao je i to kako će država sve napraviti da se u školama, u najvećoj mogućoj mjeri, jede hrvatska hrana.
Bjonda se pita kako će se to provoditi u praksi ako škola nema organizirani topli obrok.
“Lako je kada se u školi kuha pa se upotrebljavaju hrvatski proizvodi, no dosta škola ima samo mliječni obrok- kiflu ili sendvič”, napomenula je ova humanitarka.
Što je sa srednjoškolcima?
Ukazala je na još jedan gorući problem, a to je prehrana djece u srednjim školama.
“Još uvijek nemamo riješeno pitanje prehrane srednjoškolaca. To su također djeca koja ostaju gladna jer nisu obuhvaćena ovom mjerom. Već dugo upozoravamo na diskriminatorni zakon koji zaboravlja djecu od 14 do 18 godina koja su zakonski još uvijek djeca. Kada pitamo što je s njihovim pravnom na besplatni obrok najčešće dobijemo odgovor da srednja škola nije obavezna, no mi smo kao društvo obavezni prema toj djeci” upozorila je Bijonda i dodala kako studenti imaju povoljnije obroke u kantinama, a srednjoškolci su u potpunosti izostavljeni i nemaju organiziranog obroka, iako bi ga trebali imati.
Naglasila je da kao društvo preferiramo, to jest, željeli bismo da djeca više idu u zanatska zanimanja, a u isto vrijeme im ne omogućavamo povoljne uvjete.
“Ustavna je obveza, prema članku 63. Ustava, štiti djecu. Srednjoškolska djeca često putuju da bi se školovala za određeni zanat. Uz to, u školi imaju praksu pa u njoj provode dugo vremena. Ako nemaju organizirani obrok, ne znam kako će moći funkcionirati”, poručila je za kraj Sanja Bijonda.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Portal dobrote
