Vrlo često na imunitet gledamo kao nešto što dolaskom jeseni trebamo na brzinu nekako osnažiti i ojačati te očekujemo da našu djecu obrani od svega.

Kod male djece je imunitet još nerazvijen i on se gradi upravo postepeno tijekom odrastanja i obolijevanjem od tih infekcija s kojima se polaskom u kolektiv po prvi put susreće. To su osnove tzv. stečenog imuniteta, imuniteta kojeg steknemo, izgradimo nakon što prebolimo određeni infekt. Tijekom prvih godina života, djeca su sklonija različitim infekcijama jer se njihova imunološka memorija intenzivno razvija, piše Mamin kutak.

Kada se imunitet počinje graditi?

Imunitet se gradi od samog početka trudnoće, čak i prije. Zato je važno u kakvom stanju mama ulazi u trudnoću te kako kroz cijeli period trudnoće pazi što jede, kako spava, koliko je pod stresom, koliko je fizički aktivna. To je taj urođeni imunitet koji se krene razvijati još u trudnoći, znači prije susreta s određenim napadačem. Velik utjecaj na taj imunitet ima prijenos maminih protutijela putem posteljice do bebe. Protutijela su imunosne molekule koje se bore protiv određenih uzročnika, a koje inače naš organizam stvara nakon susreta s određenim infektom ili cijepljenjem.

Imunološki sustav je veoma kompleksan i nemoguće je skroz manipulirati njegovim djelovanjem. Potrebni su mu makro i mikronutrijenti, vitamini i minerali, zdrave masnoće da bi optimalno funkcionirao.

Foto: Pixabay

Zašto djeca tako često obolijevaju od dišnih infekcija?

Djeca u dobi od godinu dana nisu još imunološki spremna za kolektiv te se i po prvi puta susreću s različitim mikroorganizmima. Nisu spremni ni emotivno što isto ima bitnu ulogu jer je njima polazak u vrtić jedna vrsta stresa (znanstveno je dokazano da stanja strepnje, straha, ljutnje narušavaju i oslabljuju imunitet).

U tom periodu djeca su osjetljivija na virusne infekcije, izloženija uzročnicima i stoga je očekivano i potpuno normalno da će dijete koje je tek krenulo u kolektiv oboljeti i po dva puta mjesečno od nekih dišnih infekcija. Na to moramo biti spremni i možemo očekivati da će dijetetu početi curiti nos, kašljati, dobiti temperaturu i to obično unutar dva tjedna od ulaska u kolektiv. No,to ne znači da dijete ima loš imunitet. Oni prebolijevanjem bolesti isto grade imunitet.

Koja je najbitnija podrška imunitetu djeteta?

Dojenje

Dokazano je da dojene bebe manje obolijevaju od infekcija respiratornog, probavnog i mokraćnog sustava, jer se putem majčinog mlijeka predaju zaštitna antitijela. Majčino mlijeko ima pozitivan učinak na izgradnju crijevnog mikrobioma djeteta i pozitivno stimulira bebin imunološki sustav.

Cijepljenje

Cijepljenje dokazano štiti našu djecu od nekih uzročnika bolesti protiv kojih se oni ne mogu u potpunosti obraniti obzirom na nezrelost njihovog imunološkog sustava. Zato je bitno cijepiti djecu redovno, po obaveznom kalendaru cijepljenja. No, preporučam da se raspitaš i o dodatnim cjepivima (npr. jedno od najbitnijih je protiv rota virusa i gripe, imamo još cjepiva protiv meningokoka, vodenih kozica).

Dovoljno sna

Spavanje i imunitet su vrlo povezani, a dokazano je da nedovoljno sna povećava rizik od obolijevanja. Djeci je, ovisno o njihovoj dobi, potrebno 10 do 14 sati sna. Djeca koja ne spavaju dovoljan broj sati i nemaju kvalitetan san imaju mnogo veće šanse da se razbole kada budu izloženi uobičajenom virusu, kao što je prehlada. Manjak sna utječe i na brzinu oporavka.

Kvalitetna i raznolika prehrana

Prehranom možemo unijeti sve potrebne nutrijente koji su nam potrebni za dobar imunitet. Bitan je unos puno povrća i voća, orašastih plodova, sjemenki, fermentirane hrane (kefir, kiselo zelje, jogurt, fermentirano povrće), mesa, ribe, zdravih masnoća, cjelovitih žitarica. Tom prehranom unosimo antioksidanse i nutrijente koji pomažu u borbi protiv patogena, te vlakna koja hrane dobre bakterije u crijevima. Ograničite unos rafiniranih šećera i industrijski prerađene hrane koja je puna aditiva, konzervansa, bojila, umjetnih aroma.

Tjelesna aktivnost, boravak na svježem zraku i puno smijeha i igre

Boravak vani, u prirodi, potiče razvoj imunosti, motoričkih sposobnosti i socijalizaciju. Redovna tjelesna aktivnost povećava razinu imunoglobulina. Tako dijete na prirodan način jača svoj dišni sustav. Fizička aktivnost pospješuje cirkulaciju krvi i limfe koji sadrže bijele krvne stanice važne za borbu tijela protiv bolesti. Dolazi do ubrzavanja disanja, što pomaže organizmu da lakše ukloni patogene iz dišnih puteva te tako smanji rizik od infekcije.

Nemoj zanemariti ni ovo: piti dovoljno tekućine kroz dan; održavati osnovnu higijenu (pravilno pranje ruku i kihanje ili kašljanje u rukav); izbjegavanje okolišnih toksina; puno igre i smijeha i manje stresa.

Pokušajmo utjecati na stvari na koje možemo i maknuti sve ono nepotrebno i štetno (dim cigareta, kemikalije za čišćenje kućanstva, umjetni mirisi iz osvježivača prostora ili svijeća, prašak i omekšivač za veš i slično). Probaj za njih naći neku zdraviju i prirodniju alternativu. Evo primjer: umjesto umjetnih mirisa uloži u difuzor u kojem ćeš koristiti ljekovita eterična ulja koja imaju blagotvorna djelovanja na dišni sustav i mogu biti prava pomoć za podržati imunitet. I zaista, to su osnove zdravog imuniteta od kojih sve kreće.

Foto: Pixabay

Kada razmišljati o suplementaciji?

O uvođenju dodataka prehrani razmišljamo u situacijama: ako dijete izbjegava ili je alergično na skupinu namirnica; u razdobljima povećane učestalosti infekcija, prehlade i gripe; kada dijete ima češće infekcije dišnog sustava; kod dužih razdoblja bolesti; kod polaska u kolektiv.

Ni jedan dodatak prehrani ne može biti zamjena pravilnoj prehrani i zdravom načinu života, već može biti dodatna potpora imunitetu upravo u vrijeme kada se njihov mali organizam svom snagom bori protiv virusnih i bakterijskih infekcija.

Nutrijenti koji imaju ključnu ulogu u imunitetu su:

VITAMIN D: Djeca moraju dobivati dovoljne količine vitamina D i nakon navršene godine dana (pogotovo u jesenskim, zimskim i rano proljetnim mjesecima). Njegov manjak u organizmu značajno povećava šanse za razvoj infekcija dišnog sustava, upale uha i drugih bolesti.
ŽELJEZO: Jako važan za normalnu funkciju imunološkog sustava, rast, razvoj, kognitivne sposobnosti djeteta. Anemija tj. njegov manjak povećava sklonost infekcijama.
CINK: dokazano može smanjiti intenzitet i trajanje simptoma prehlade ako se uzme u vrlo ranoj fazi prehlade.
Omega 3 masne kiseline, probiotici, prebiotici

Razbijanje mitova: Je li moguće zatrudnjeti tijekom menstruacije?

Nekoliko savjeta za kraj:

– Kada tražiš suplemente za djecu, uvijek se radije posavjetuj s stručnjakom (farmaceutom, liječnikom), da ti pomogne u najboljem odabiru za TVOJE dijete, prema njegovim potrebama i stanju. Suplementacija može često biti potrebna kod djece koje imaju neke alergije, bolesti, nutritivne deficite, ako su na čestoj upotrebi antibiotika i slično.
– Obratiti pažnju na KVALITETU proizvoda jer danas zaista ima svega na tržištu.
– DOZE su isto jako bitno (jer se razlikuju ovisno i o dobi ili kilaži).
– Ako se sumnja na nutritivne deficite, uvijek je dobro provjeriti razinu određenih vitamina u krvi (u dogovoru s pedijatrom).

Maja Dolovčak, magistra farmacije

Foto: Freepik