Neprofitna organizacija Forum za slobodu odgoja objavila je publikaciju za nastavnike, učitelje, profesore, edukatore, ali i roditelje o tome kako s mladima razgovarati o ratu koji se vodi na teritoriju Europe.
S obzirom na eskalaciju sukoba i stradanja koji su mnoge podsjetili na Domovinski rat, izuzetno je važno ne zaboraviti da se s tim traumama susreću i djeca. Stoga je neprofitna organizacija Forum za slobodu odgoja objavila publikaciju “Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini”, namijenjenu učiteljima, nastavnicima, profesorima i roditeljima. Publikacija je besplatna i možete je preuzeti OVDJE.
“I dok na ekranima i društvenim mrežama gledamo kako se na europskom kontinentu događa nešto za što su mnogi mislili da se nikako ne može dogoditi u 21. stoljeću, moramo i u ovim trenucima misliti na one koji su najranjiviji u ovoj kriznoj situaciji – na djecu i mlade. Nakon više od dvije godine suočavanja s epidemijom i s njom povezanih posljedica, pred roditelje, učitelje, nastavnike i profesore, pred sve odrasle, postavlja se još jedan teži zadatak – podržati djecu i mlade i u ovoj teškoj situaciji”, piše Forum za slobodu odgoja.
U nastavku prenosimo najvažnije dijelove koji će svim roditeljima pomoći da na ispravan način razgovaraju s djetetom o teškoj temi rata.
Djecu ne treba pretjerano izlagati vijestima
“Kao i u drugim kriznim situacijama, djecu ne trebamo pretjerano izlagati vijestima. Posebno treba izbjegavati da “prijelomne vijesti” budu cjelodnevna pozadinska kulisa života. Osobito treba izbjegavati da djeca gledaju vijesti i izvještaje koji mogu biti iznimno snažni i potresni bez prisutnosti roditelja ili odrasle osobe”, navodi se u publikaciji. “S druge strane, djeca imaju pravo znati što se događa, no te vijesti moraju biti prilagođene i objašnjene na način koji je prikladan njihovoj dobi. Roditelji trebaju moći s djetetom razgovarati o onome što ih zanima, što su vidjeli i kako se osjećaju. Pitanja za razgovor mogu biti: Što si čuo/čula?; Što si vidio/vidjela?; Kako se osjećaš? Trebamo imati razumijevanja i ako ih ne zanimaju vijesti, ali i u tim situacijama im treba dati do znanja da mogu s vama razgovarati o tome što se događa.”
Potrebno je stvoriti podržavajuće okruženje u obitelji, razredu i školi
“Cilj je stvoriti okruženje u kojem djeca i mladi mogu izraziti svoje osjećaje. To treba učiniti bez prisiljavanja djece da svoje osjećaje iskažu prije nego osjete da su spremni za to. No bitno je poslati im poruku da na razini škole postoje osobe (stručna služba) s kojima mogu razgovarati ukoliko su zabrinuti ili se teško nose s vlastitim emocijama. Djeca iz različitih dobnih skupina na različite načine reagiraju na stresna iskustva pa će tako i reakcija odraslih ovisiti o dobi i određenim ponašanjima.”
Upoznajte djecu s kontekstom i činjenicama
“Kao što je napomenuto nekoliko puta, jedna od najboljih strategija je upoznati djecu i mlade s činjenicama i kontekstom. Razgovarajte s njima, neka vam ispričaju što su saznali, što ih brine, zajedno raspravite što im nije jasno ili čega se boje. Ako sami niste sigurni u činjenice, potražite odgovore zajedno. Ono što bi ih sigurno moglo zanimati jest jesu li oni sigurni, jesu li osobe koje su im bliske i koje se brinu o njima sigurne i kako će ova događanja utjecati na njihov svakodnevni život. U tom slučaju, najbolji alat vam može biti karta kako biste im predstavili gdje se sukobi odvijaju i da smo u trenutnim okolnostima sigurni.”
Izbjegavajmo etikete
“U objašnjavanju konteksta i činjenica trebamo se oduprijeti etiketiranju i generaliziranju. Ovakve situacije imaju točno određene izvore i aktere i njih treba jasno odrediti i identificirati. Bilo kakvo generaliziranje na cijelu skupinu, osobito ono negativno, može samo doprinijeti širenju predrasuda i negativnih emocija. Umjesto toga, razgovarajmo s djecom i mladima o tome koje su posljedice loših i nepromišljenih odluka onih koji bi trebali djelovati za dobrobit svih, usredotočimo se na sudbinu, bol i iskustvo onih kojih pate zbog tih odluka. U ovakvim situacijama treba posebno jačati opredijeljenje za mir, nenasilje, humanost i solidarnost.”
Potaknimo ih na pozitivno djelovanje
“Ako je dijete ili mlada osoba osobito zabrinuta za obitelji ili svoje vršnjake u Ukrajini, uputite ih da razmisle o tome što mogu napraviti kako bi im pomogli. Neke aktivnosti koje se mogu napraviti i koje treba odabrati sukladno djetetovu uzrastu mogu biti sudjelovanje na mirnom skupu ili prosvjedu, prikupljanje donacija, pisanje zastupnicima ili donositeljima odluka i istraživanje što sve još možemo napraviti da pomognemo”, piše u publikaciji Foruma za slobodu odgoja.
mšm
Foto: Pixabay, ilustracija
