Uloga roditelja jedna je od najodgovornijih životnih uloga, ali i uloga za koju trenutno u Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno organizirano obrazovanje koje bi (budućim) roditeljima omogućilo stjecanje temeljnih znanja i vještina nužnih za primjeren odgoj i razvoj djece. Nakon tragičnog događaja u zagrebačkoj školi koje je potreslo Hrvatsku svima je postalo jasno kako je zdravo društvo potrebno graditi od samih osnova – unutar obitelji.
Temeljem interdisciplinarnih istraživanja, znanstvenih dosega i prakse u području pedagogije, psihologije, psihoterapije, sociologije, filozofije, mentalnog zdravlja i pedijatrije, Tea Resanović, magistra pedagogije i Iva Brčić, magistra edukacije sociologije, pokrenule su Inicijativu za uvođenje pedagoškog obrazovanja roditelja.
Inicijativa okuplja stručnjake iz raznih polja, interdisciplinarno povezanih, motiviranih i spremnih osvještavati, djelovati i biti podrška sustavu i pojedincu. Trenutno je uključeno 400 stručnjaka, od doktora znanosti do praktičara, koji različitim kompetencijama doprinose razradi inicijative i kvaliteti podrške. Ističu važnost preventivnog djelovanja, kroz fokus na ranu i kontinuiranu podršku roditeljstvu.
“Prema Obiteljskom zakonu Republike Hrvatske (čl. 91. i 92.), roditelji su dužni skrbiti o djetetu s ciljem zaštite njegove dobrobiti, osobnih i imovinskih interesa te ga odgajati kao slobodnu, humanu, moralnu i odgovornu osobu. Uvođenjem pedagoškog obrazovanja osigurali bismo da roditelji posjeduju potrebna znanja i vještine za ispunjenje ovih zakonskih obveza”, složne su voditeljice inicijative Resanović i Brčić.
Foto: Pixabay
Škola za roditelje online i uživo
Tea je edukatorica u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te autorica zbirki problemskih priča za djecu, a Iva certificirana „Happiest baby“ savjetnica, praktičar terapijskih tehnika i vještina te trenerica nenasilne komunikacije. Upitali smo ih zašto je Inicijativa za pedagoško obrazovanje (budućih) roditelja važna te što će roditelji, ali i društvo time dobiti.
Za početak su naglasile kako temeljem Konvencije o pravima djeteta (UN, 1989.), svako dijete ima pravo na odrastanje u sigurnom okruženju koje podržava njegov razvoj. Članak 5. Konvencije ističe važnost potpore roditeljima u izvršavanju njihove odgojne uloge. Predlažu organizaciju škole za roditelje koja bi bila dostupna kroz različite formate (online i uživo) te integrirana u odgojno-obrazovni sustav i zdravstveni sustav. Program bi krenuo prije rođenja djeteta ili usvajanja, uz mogućnost prilagodbe za specifične potrebe pojedinaca i obitelji. Program bi se odvijao periodično, u nastavcima, do djetetove punoljetnosti.
“Značaj Inicijative je u kontinuiranoj, sustavnoj podršci roditeljstvu za što veći broj roditelja u Hrvatskoj. Za najodgovorniju ulogu pojedinca, onu roditeljsku, itekako je važno osigurati bazu znanja i kompetencija za što bolje nošenje s izazovima odgoja u suvremenom društvu. Inicijativa daje podršku i pojedincu (roditelju) i sustavu (državi) za organizaciju i provedbu obrazovanja roditelja. Sastoji se od stručnjaka iz raznih znanstvenih polja koja se bave dječjim razvojem, odgojem te podrškom djetetu i roditeljima / starateljima”, rekla nam je Resanović.
Foto: privatna arhiva (na fotografiji: Tea Resanović)
Prevencija neprihvatljivog ponašanja djece
Kroz Inicijativu žele raditi na aktivnoj prevenciji neprihvatljivog ponašanja djece. “Naime, sve dolazi od roditelja. Od njih usvajaju uvjerenja, vrijednosti, razvijaju metode kako kontrolirati emocije, kako se nositi sa stresom, razvijaju empatiju i slično. A ako roditelj nema znanja kako to adekvatno poticati, dijete ih neće ni razviti na optimalan način. A to često znači pribjegavanje neprihvatljivom ponašanju u situacijama koje su za dijete izazove i stresne”, rekla nam je Brčić.
Resanović se nadovezala kako će roditelji kroz ovu Inicijativu dobiti provjerene informacije, primjere, smjernice i podršku u obliku predavanja, radionica, vježbi te razne materijale, brošure i iskustven doživljaj učenja.
“Upravo baza znanja i vještina koje će steći, pružit će im mirniju, posloženiju svakodnevicu u kojoj će se osjećati sposobno i osnaženo. Dosegnut će bolje razumijevanje djeteta i njegovih potreba te samim time osobno i djetetovo zadovoljstvo i dobrobit”, istaknula je naša sugovornica.
Foto: privatna arhiva (na fotografiji: Iva Brčić)
Potrebna znanja i podrška
Brčić je istaknula kako će roditelji dobiti potrebna znanja i podršku koji će im pomoći u rješavanju izazova s kojima se nose, pogotovo u “kritičnim razdobljima” dječjeg razvoja. “Dobit će temelje koji će im olakšati roditeljstvo od prvih dana, umanjiti roditeljski stres i pružiti im znanja kako stvoriti skladniju svakodnevicu”, poručila je.
Inicijativa će koristiti i cijelom društvu, jer osnaživanjem roditelja, činimo stabilnije društvo, nadovezala se Resanović i pojasnila:
“Ako roditelj zna prepoznati dječji tantrum, fazu griženja i, primjerice, izazove u komunikaciji, onda je odgovor na dječje ponašanje primjeren i daje djetetu odgojnu smjernicu koja je uvažavajuća i usmjeravajuća u isto vrijeme. Okrivljavanje djeteta, omalovažavanje, ignoriranje, posramljivanje ne dovode do benefita za dječji razvoj i formiranje slike o sebi. Roditelj je primarni model djetetu te sve što roditelj čini, dijete smatra ispravnim načinom funkcioniranja u svijetu. Odnosno, dijete uči kako je u redu vikati na druge bez isprike, udariti u ljutnji, ucijeniti hranom i slično (ukoliko to roditelj često radi)”.
Potom je dodala: “Isto tako, ako roditelj shvaća da su osjećaji dio dječjeg razvoja i da dijete još nema razvijene sve kapaciteta nošenja s emocijama i situacijama (zato se i zove dijete, a ne odrasla osoba) te ako je tu za dijete i u najtežim situacijama, govoreći ‘Vidim da ti je teško’, ‘U redu je biti ljut. Svi smo ponekad ljuti’, ‘Tu sam za tebe’, dijete će učiti kako je takva komunikacija primjerena. Što i jest.”
Odluke svakoga od nas utječu na druge ljude
Svi smo mi dio društva i ponašanja i odluke svakoga od nas utječu na druge ljude, nadovezala se Brčić i pojasnila: “Recimo, osoba je ljuta zbog nečega i tako ljuta dolazi na posao. Ljutnju istresa na kolegama koji nisu dovršili neki zadatak i ne želi ni čuti njihove razloge. Što se dalje događa? Oni zbog toga također postaju ljuti i međusobna netrpeljivost raste umjesto da se surađuje. Osoba dolazi kući i dalje ljuta. Dijete zahtjeva da idu park, a osoba se na njega izviče jer ga gnjavi i potjera ga u sobu. To razljuti dijete. Ono ne može svoju ljutnju istresti na roditelju jer je veći i snažniji od njega, pa je istresa tamo gdje može. Na svojim vršnjacima.”
Upravo ovakav scenarij žele izbjeći. “Želimo da roditelji znaju kako odgajati djecu koja će postati odrasli koji se znaju adekvatno nositi s izazovima, koji su u stanju prepoznati svoje i tuđe potrebe i znati kako ih adekvatno zadovoljiti bez povrede drugih. A time stvaramo i zdravije društvo u kojem vodimo brigu jedni o drugima”, poručila je za kraj Iva Brčić i dodala kako im je očuvanje privatnosti obitelji također važno.
Je li pretrpani tempo života zaista dobar za djecu? Evo zašto je važno da im ponekad bude i dosadno
Naime, obrazovni program jest sveobuhvatna edukacija koja omogućava individualnu prilagodbu bez obveze roditelja da dijele privatne informacije. Sudjelovanje se regulira kroz opću edukaciju, a ne praćenje specifičnih obiteljskih praksi, čime se osigurava zaštita privatnosti. Svi oni koji se žele priključiti mogu to učiniti putem linka.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Pixabay, ilustracija