Respiratorni sincicijski virus (RSV) jedan je od najčešćih uzročnika infekcija dišnog sustava kod male djece. Iako većina djece do druge godine života dođe u kontakt s ovim virusom, za dojenčad mlađu od šest mjeseci, prijevremeno rođene bebe i djecu s kroničnim bolestima pluća ili srca, RSV može predstavljati ozbiljan zdravstveni problem, piše Mamin kutak.
RSV je virus koji zahvaća gornje i donje dišne puteve. Prenosi se kapljičnim putem – kada zaražena osoba kašlje, kiše ili dodiruje površine koje drugi kasnije diraju rukama i zatim dodiruju nos, usta ili oči. Budući da RSV može preživjeti na površinama nekoliko sati, lako se širi u vrtićima, školama i domovima. Infekcije su najčešće u jesenskim i zimskim mjesecima, a u nekim krajevima epidemije se javljaju svake godine.
Većina djece razvije blagu infekciju sličnu prehladi, ali kod neke djece virus može prijeći na donje dišne puteve i uzrokovati bronhiolitis ili upalu pluća. Simptomi se obično javljaju 4 do 6 dana nakon izlaganja virusu i mogu uključivati: Blage simptome slične prehladi: curenje nosa, kihanje, blagi kašalj i smanjeni apetit; Teže simptome: povišena temperatura, jak kašalj, piskanje pri disanju i ubrzano disanje.
Ozbiljni znakovi infekcije kod dojenčadi: Povlačenje kože između rebara pri disanju (znak otežanog disanja); Otežano hranjenje ili potpuni gubitak apetita; Pospanost ili razdražljivost; Plavičasta boja usana ili noktiju (cijanoza) – znak smanjene opskrbe kisikom. Kod starije djece i odraslih, RSV obično uzrokuje blagu prehladu, ali kod dojenčadi i rizičnih skupina može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Foto: Pixabay
Tko je u najvećem riziku i kada potražiti pomoć?
Iako većina djece preboli RSV bez većih problema, određene skupine su izložene većem riziku od teških komplikacija: Dojenčad mlađa od 6 mjeseci – njihov imunološki sustav nije dovoljno razvijen; Prijevremeno rođene bebe – njihova pluća i dišni putevi su nezreli; Djeca s kroničnim bolestima pluća ili srca – imaju oslabljen kapacitet disanja; Djeca s oslabljenim imunitetom – bilo zbog bolesti ili terapije lijekovima.
Ako vaše dijete pokazuje bilo koji od sljedećih znakova, odmah se javite pedijatru: Jako ubrzano ili otežano disanje, piskanje ili škripanje pri disanju, odbijanje hrane ili mlijeka kod dojenčadi, plavičasta boja usana, lica ili noktiju, ekstremna pospanost ili letargija.
U najtežim slučajevima, RSV može zahtijevati bolničko liječenje, uključujući primjenu kisika i intravenske tekućine ako dijete ne može piti dovoljno tekućine.
Foto: Pixabay
Liječenje RSV-a
Za većinu djece, liječenje RSV-a uključuje simptomatsku terapiju kod kuće, koja može uključivati: Hidratacija: Poticati dijete na unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Dojenčad se treba češće dojiti ili hraniti na bočicu; Ovlaživanje zraka: Korištenje ovlaživača zraka može olakšati disanje; Nosne kapi i aspirator: Fiziološka otopina i aspirator pomažu očistiti nosne puteve; Snižavanje temperature: Ako dijete ima povišenu temperaturu, mogu se koristiti antipiretici poput paracetamola (prema uputama liječnika). Antibiotici nisu učinkoviti jer RSV uzrokuje virusna, a ne bakterijska infekcija.
Budući da ne postoji univerzalno cjepivo za RSV, važno je poduzeti preventivne mjere: Redovito pranje ruku: Najbolja zaštita od virusa je često i temeljito pranje ruku sapunom; Izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnima: Pogotovo u prvim mjesecima djetetova života; Dezinfekcija površina i igračaka: Virus može preživjeti na površinama satima; Izbjegavanje dima cigareta: Duhanski dim može pogoršati simptome i povećati rizik od komplikacija; Dojenje: Majčino mlijeko jača imunitet i pomaže u borbi protiv infekcija.
Za rizičnu djecu, liječnik može preporučiti palivizumab, posebnu zaštitnu terapiju koja smanjuje vjerojatnost teške infekcije RSV-om. RSV je vrlo česta virusna infekcija koja u većini slučajeva prolazi bez većih problema, ali kod dojenčadi i rizičnih skupina može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Prepoznavanje simptoma i pravovremeno reagiranje ključni su za sigurnost djeteta. Preventivne mjere poput pranja ruku, održavanja higijene i izbjegavanja kontakta s bolesnima mogu pomoći u zaštiti najmlađih. Ako primijetite ozbiljne simptome, odmah se obratite liječniku.
Ana Jagodić, dr med.
Foto: Freepik
