Kada govorimo o vitaminu D, zapravo govorimo o jednom od najvažnijih “vitamina” – iako on to strogo gledano nije. Vitamin D je zapravo hormon koji utječe na ekspresiju više od stotinu gena, što znači da pomaže da se genetske upute pretoče u proteine presudne za rad našeg organizma. Naš ga organizam može stvarati sam – u koži, iz kolesterola – i to pod utjecajem sunčevih UVB zraka.
Vitamin D sudjeluje u gotovo svim ključnim procesima: od zdravlja kostiju i zubi, preko imuniteta, pa sve do srca i krvnih žila. Kod djece je njegova uloga posebno važna jer: osigurava pravilan rast i razvoj, pomaže apsorpciju kalcija i fosfata te sprječava rahitis.
Nedostatak vitamina D povezuje se s pretilošću, dijabetesom tipa 1, oslabljenim imunitetom, kožnim i alergijskim bolestima te mnogim drugim tegobama. Zato je briga o njegovom unosu presudna već od najranije dobi, piše Mamin kutak.
Foto: Pixabay, ilustracija
Izvori vitamina D
Najbogatiji prirodni izvori su: riblja ulja, plava riba (losos, tuna, sardine, skuša, haringa), škampi, goveđa jetra, žumanjci, mliječni proizvodi, shiitake gljive i kvasac. Ipak, hranom unosimo tek oko 20% dnevnih potreba. Preporuke o optimalnoj razini vitamina D u krvi posljednjih su se godina promijenile. Nekad se smatralo da je 50 nmol/L dovoljno, danas se preporučuje barem 75 nmol/L, dok sve više istraživanja upućuje da su idealne vrijednosti iznad 100 nmol/L.
Kako doći do tih vrijednosti?
Prehranom: uvrstite u jelovnik ribu, jaja i mliječne proizvode.
Sunčevom svjetlošću: Umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti ključno je za proizvodnju vitamina D u koži. Danas je sve češći nedostatak vitamina D, čak i preko ljetnih mjeseci, radi nanošenja krema sa zaštitnim faktorima, čime se znatno smanjuje proizvodnja vitamina D. Umjereno izlaganje (oko 20 minuta ujutro ili predvečer) pomaže sintezi vitamina D, čak i ako koristimo zaštitne kreme tijekom dana – što je i dalje nužno radi zaštite kože.
Dodacima prehrani: za dojenčad i djecu profilaktičke doze u obliku kapi ili drugih pripravaka preporučuju se kako bi se spriječio manjak.
Maksimalne dnevne doze su: dojenčad do 6 mjeseci: do 1500 IU, djeca do 3 godine: do 2500 IU.
Foto: Pixabay, ilustracija
Vitamin D i imunitet
Vitamin D jedan od najvažnijih nutrijenata u borbi protiv infekcija. Vitamin D nije samo “vitamin za kosti”. On je signalna molekula koja aktivira poseban receptor i na taj način utječe na cijeli imunološki sustav. Djeluje na urođeni i stečeni imunitet, smanjuje rizik i jačinu infekcija, a pomaže i u održavanju zdrave crijevne mikrobiote i barijere. Manjak značajno povećava sklonost respiratornim infekcijama, gripi i upalama.
Vitamin D jedan od najvažnijih nutrijenata u borbi protiv infekcija.
Istraživanja pokazuju da je redovita, manja dnevna doza učinkovitija od povremenih velikih doziranja. To vrijedi i za djecu: dovoljne količine vitamina D mogu značajno smanjiti učestalost i težinu infekcija.
Foto: Pixabay, ilustracija
Vitamin D i alergije
Sve se češće istražuje povezanost vitamina D s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom. Kod djece s atopijskim dermatitisom dodaci vitamina D pokazali su poboljšanje simptoma, dok se kod djece oboljele od astme često nalazi manjak vitamina D. To sugerira da vitamin D može imati važnu ulogu u regulaciji imunoloških stanica i kod ovih stanja.
Prvi dan u vrtiću veliki je stres: Ovo su pogreške koje želite izbjeći
Vitamin D nije samo “još jedan vitamin” – on je ključna karika u zdravlju djece. Podržava rast i razvoj, jača imunitet i smanjuje rizik od niza bolesti. Najbolje ga je osigurati kombinacijom umjerenog izlaganja suncu, uravnotežene prehrane i, po potrebi, dodataka prehrani. Briga o optimalnoj razini vitamina D nije samo ulaganje u zdravlje djeteta danas, već i snažan temelj za njegovo zdravlje u budućnosti.
Maja Dolovčak, magistra farmacije
Naslovna fotografija: Freepik
