“Obitelj, djed Ivan i prijatelji nam pomažu oko životinja i u tomu smo im zahvalni. Rad na našem OPG-u je svakodnevan, ne postoji slobodan dan, a životinje zahtijevaju svakodnevnu brigu”, rekli su nam supružnici Ljiljana (43) i Tihomil (47), vlasnici malog obiteljskog gospodarstva u mjestu Gradište pokraj Županje osnovanog 2019. godine. Ljiljana inače radi kao medicinska sestra na dijalizi, a Tihomil kao voditelj smjene u elektrani. Imaju dvije kćeri – Mirtu (19) i Anu (13). Kako posjeduju nešto zemlje koriste ju, kažu, za prehranu svinja Mangulica koje su po mnogočemu posebne.

Upitali smo ih kako izgleda njihov život na selu, po čemu su Mangulice posebne i zašto su se odlučili na obiteljsko gospodarstvo i na uzgoj upravo ove pasmine te što bi poručili onima koji smatraju da nema budućnosti u ruralnim krajevima.

Je li život na selu oduvijek bila opcija za vas? Kako izgledaju vaši dani na selu?

Moja obitelj je cijelog života provela (i provodi) na selu. Imali smo mogućnosti i poziv da idemo i izvan granica, ali onaj komad zemlje koji imamo u srcu i pod noktom je rekao da ostanemo. Živimo u selu u srcu Šokadije, a naša farma se nalazi 7 kilometara od sela u srcu hrastove šume. Želja nam je da proširimo farmu, poboljšamo uvjete životinjama i izgradimo prostorije za sušenje i zrenje suhomesnatih proizvoda. Nažalost, ne možemo koristiti sredstva EU fondova pa se oslanjamo na svoja sredstva.

Najveći razlog zbog kojeg smo na selu jest taj što imamo potpunu mirnoću, vladamo situacijom i poznajemo svu manjkavost koju selo može donijeti. U gradu ili nekoj drugoj sredini bi nam bilo puno teže.

Koje su još neke od prednosti života u ruralnom kraju za obitelj?

Kako ne znamo kakve prednosti daju druge opcije, u ruralnom kraju sve je opuštenije, jednostavnije, svi se poznajemo i trudimo se jedni drugima pomoći. Zasnivanje obitelji u ruralnom području ne predstavlja više problem u odgoju, zdravstvenoj skrbi ili nekim drugim aspektima, digitalizacijom sve je pojednostavljeno i ubrzano. Tako praktički obitelj sa sela ima iste mogućnosti za razvoj i život kao obitelj iz grada, ali puno ljepše!

Danas osim svojih karijera za zajednički obiteljski posao odabrali ste uzgajanje mangulica. Kako ste se na to odlučili?

Odlučili smo se iz jednog razloga – željeli smo svojoj obitelji i svojim prijateljima osigurati zdravu i prirodnu vrstu hrane. Hrana bez GMO, soje, hormona, uzgojena na prirodni način, životinja u prirodnom okolišu koja jede hranu koju smo mi uzgojili i naši susjedni OPG-i jamac su da se zdravo hranimo.

Od pripreme uvjeta za uzgoj mangulica do samog uzgoja potrebno je mnogo ulaganja, kako onih financijskih tako i onih vremenskih. Koja je vaša motivacija?

Mangulica iziskuje jako puno vremena, hrane i novaca da bi došla do težine ekonomski isplative za obradu (do dvije i pol godine), a motivacija je isključivo zdrava prehrana.

Svinje mangulice povijesno su se uzgajale na cijelom području Republike Hrvatske, posebice u istočnom kontinentalnom dijelu, u Slavoniji. Iako već dosta stara vrsta kod nas, mnogo ljudi ne zna za nju, kao ni za proizvode i meso koje se od njih dobivaju. Po čemu je mangulica posebna?

Mangulicu kao pasminu svojataju mnoge nacije – Mađari, Srbi, Austrijanci… Moje mišljenje je da je ta pasmina ostavština Austro-ugarske monarhije u kojoj su i naši preci živjeli. U mojoj sredini (Spačvanski bazen) ona je bila okosnica života i ekonomskog razvoja mojeg kraja. O njoj su se pisale pjesme (Ej, kad su stari svinje žirovali) i svaki dio životinje se iskorištavao – dlaka za četke, papci za ljepila… Postoje zapisi da su se svinje prevozile do Beča i služile kao izvor hrane monarhijske vojske. Svinjari su pješke do bečkog dvora prevozile i do 100.000 komada. Dolaskom novih pasmina nakon Drugog svjetskog rata došle su pasmine koje su ekonomski isplatljivije (brži tov, veći broj prasadi) i ona je polako zanemarena.

Jedna od prednosti pasmine mangulica jest ta što je ona, za razliku od modernih pasmina, otpornija na bolesti, ne trebaju joj moderni tipovi farmi već se zadovolji s otvorenim prostorom i primitivnim skloništem. Njezina mast i slanina imaju terapeutske učinke, udio zasićenih masnih kiselina i omega 3 kiselina je puno veći od ostalih pasmina i drugih životinja. No, najvažnija prednost mangulice je kvaliteta mesa koja se ne može opisati dok se ne proba! Suhomesnati proizvodi mangulice su nešto što se ne može usporediti niti s jednom drugom pasminom.

Kroz Udrugu uzgajivača svinja pasmine Mangulica ovog proljeća planirate provesti brojne aktivnosti za javnost s ciljem informiranja i promocije ove vrste, kao i za unaprijeđivanje znanja i vještina uzgajivača svinja pasmine mangulica. Što će se sve događati ovog proljeća?

Da,ovog proljeća planiramo pučanstvu predstaviti ovu zanemarenu pasminu kroz projekt ,,Živi kvalitetno, Živi u ruralnom području!” financiran od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Kroz nekoliko aktivnosti ćemo približiti Mangulicu široj javnosti i prezentirati kvalitete i ljepote života u ruralnom području.

Održat ćemo nekoliko radionica za najmlađe na farmama naših uzgajivača. Kao pomoć sadašnjim i budućim uzgajivačima angažirali smo prevoditelje da prevedu 11 znanstvenih članaka o uzgoju Mangulice. Uz to, naš voditelj uzgojnog programa izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta izrađuje priručnik o uzgoju Mangulice. Kao posljednju aktivnost organiziramo okrugli stol u Suhopolju na temu Mangulice gdje planiramo okupiti najveće stručnjake po pitanju svinjogojstva.

Priručnik koji uskoro izlazi sadržavat će važne informacije i savjete o uzgoju čime želite potaknuti i druge da se počnu baviti svinjogojstvom mangulica. Što se sve nalazi u Priručniku koji će biti objavljen i dostupan javnosti na vašoj web stranici?

Na priručniku za uzgoj Mangulice radi izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta. Priručnik će se oslanjati na znanstvene članke te veliko znanje i iskustvo profesora Margete. On se također redovito konzultira i prikuplja iskustva s terena kod naših uzgajivača. Priručnik će sadržavati sve bitne informacije o Mangulici, kao i važne korake u uzgoju kako bi svi budući uzgajivači mogli na lakši način doći do potrebnih znanja za uzgoj.

Priručnik će sadržavati upute o hranidbi, držanju, reprodukciji i zdravlju životinja. Ideja je da bude jednostavan i dostupan svakome, kako budući uzgajivači ne bi morali tesati zanat na vlastitim greškama.

Gdje se vidite u budućnosti? Biste li voljeli da vam djeca ostanu na selu? Što biste poručili svima koji misle da nema budućnosti u ruralnim krajevima?

Sebe i svoju obitelj vidim u svojem selu, sa svojom djecom i njezinim obiteljima kako gradimo i izgrađujemo naš OPG i živimo isključivo od njega.

Svi koji misle da je ruralno OFF, preporučujem da posjete jedno poljoprivredno gospodarstvo, pojedu domaće jaje, popiju domaće mlijeko i preporuka pojedu komad kobasice od mangulice i svoje će mišljenje promijeniti!

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva