Centri za profesionalnu rehabilitaciju obavljaju i provode velik spektar usluga i aktivnosti u svrhu profesionalne rehabilitacije i poboljšanja kvalitete života osoba sa invaliditetom. Prema “Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom” iz 2018. godine propisuje se način izvođenja, sadržaj i mjerila profesionalne rehabilitacije, uvjeti korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju te uvjeti za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Nadalje, prema spomenutom Pravilniku invaliditet se procjenjuje u odnosu na prepreke i poteškoće pri zapošljavanju i radu, a koje proizlaze iz duševnih ili tjelesnih oštećenja i bolesti.
Postupak profesionalne rehabilitacije, prema Pravilniku iz NN 75/18 sastoji se od tri faze:
Rehabilitacijska procjena razine radne sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa je početna faza u procesu profesionalne rehabilitacije te podrazumijeva individualno utvrđivanje trenutačnog stanja osobe s invaliditetom (sveobuhvatnu dijagnostiku).
Usluga izrade perspektiva obuhvaća aktivnosti i metode kojima se kroz individualni i grupni rad pomaže korisniku u odabiru najprikladnijeg programa obrazovanja, odnosno osposobljavanja. Provodi se nakon rehabilitacijske procjene.
Stjecanje kvalifikacija obuhvaća uključivanje u primjerene i ciljane programe obrazovanja i osposobljavanja za stjecanje potrebnih teorijskih i praktičnih znanja i vještina s ciljem održivog zapošljavanja.
Uloga i ciljevi centara za rehabilitaciju
Jedan od centara za profesionalnu rehabilitaciju nalazi se u Osijeku te je njegova uloga između ostaloga, pružati usluge profesionalne rehabilitacije sukladno Standardima usluga profesionalne rehabilitacije, poštujući pritom Europska načela izvrsnosti u rehabilitaciji i etička načela propisana Standardima, stavljajući naglasak na moralne i zakonske pretpostavke, odnos stručnog radnika i korisnika, dostupnost usluge, povjerljivost, stručnost te pomoć korisniku nakon završetka procesa rehabilitacije.
Provjerili smo s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek koja je temeljna uloga i ciljevi Centra za rehabilitaciju.
“Uloga Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek je biti aktivan sudionik u lokalnoj i široj zajednici pružanjem usluga čiji su ciljevi socijalna i ekonomska jednakost i dobrobit osjetljivih skupina. Kroz interdisciplinaran rad stručnjaka uloga Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek je provođenje aktivnosti usmjerenih na osposobljavanje i osnaživanje osoba s invaliditetom s ciljem njihova održivog uključivanja i ostajanja na tržištu rada praćeno informiranjem i senzibiliziranjem javnosti u cilju socijalne uključenosti i poticanja jednakih mogućnosti”, rekli su nam iz Centra.
Također, objasnili su nam na koji način se pruža pomoć u prevladavanju različitih poteškoća s kojima se u pokušaju uključivanja na tržište rada susreću osobe s invaliditetom.
“Stručni tim Centra nastoji pomoći korisnicima u prevladavanju poteškoća koje im otežavaju uključivanje u rad ili daljnje usluge profesionalne rehabilitacije. Stručni radnici se koriste metodama stručne podrške, praćenja, informiranja i savjetovanja ovisno o specifičnim potrebama korisnika. Pristup i metode rada utvrđuju se individualno i kada se teškoće pojave cilj je uputiti ih u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije”.
Pojasnili su i kakve programe provode:
“Centar u okviru poslova obrazovanja odraslih ostvaruje prostorne, organizacijske i materijalne uvjete za provedbu programa osposobljavan i usavršavanja iz područja tradicijskih zanimanja (keramičar/pećar, izrada tradicijskih predmeta u tehnikama gline i fuzije stakla, cvjećar aranžer) kao i dijela informatičkih zanimanja – računalni programer i operater na PC-u. Pored navedenih, u 2020. godini verificirani su programi stručnog osposobljavanja za zanimanja pomoćni kuhar, pomoćni slastičar i pomoćni konobar, obzirom da u tom smislu već posjedujemo odgovarajući prostor i opremu”.
Zanimalo nas je imaju li možda evidenciju koliko osoba s invaliditetom koje su prošle kroz profesionalno osposobljavanje je pronašlo posao.
“Službenu evidenciju nemamo, korisnici nam se povratno javljaju s informacijama o zapošljavanju”, rekli su nam.
Sustav je afirmativan kako za same osobe s invaliditetom tako i za poslodavce
Značaj ovakvih centara, kažu, prepoznali su i u resornom Ministarstvu.
“Promjenama zakonskih okvira te donošenjem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek 2019. godine vidljivi su napori resornog ministarstva da uredi ovo područje, unaprijedi novi, mladi sustav s ciljem intenziviranja zapošljavanja osoba s invaliditetom te izgradi sustav poticanja poslodavaca na zapošljavanje istih. Smatramo da je važno za istaknuti nastavak aktivnosti Centra na planu uspostavljanja i razvijanja novih suradnji s institucijama, civilnim sektorom i poslodavcima s ciljem povećavanja zapošljivosti osoba s invaliditetom i njihov što duži ostanak u svijetu rada.
Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom mogu ostvariti brojne poticaje poput subvencije plaće osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova obrazovanja osoba s invaliditetom, sufinanciranja troškova prilagodbe radnog mjesta, financiranje troškova stručne podrške i brojne druge pogodnosti o čemu je potrebno kontinuirano informirati sve potencijalne korisnike usluga”.
U RH trenutno djeluju četiri centra za profesionalnu rehabilitaciju.
“Ono što je možda najvažnije istaknuti upravo je činjenica da se radi o potpuno novom sustavu utemeljenom na novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji koji zapravo centre za profesionalnu rehabilitaciju (četiri u RH) pozicionira kao transmisiju između sustava (tijela vještačenja) i poslodavaca (svijeta rada) s ciljem njihovo potpune radne i socijalne reintegracije. Također, možda je važno naznačiti da su zapravo stručnjaci Ministarstva rada kao i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u posljednjih nekoliko godina nastojali oblikovati prije svega zakonodavnim, a danas već i funkcionalnim okvirom po uzoru na rješenja i načine na koji je to sustavno riješeno u susjednoj Sloveniji i Republici Austriji”, objasnili su iz Centra.
“Uglavnom, sustav je afirmativan kako za same osobe s invaliditetom tako i za poslodavce kojima se na raspolaganje stavlja čitava lepeza mjera koje opet afirmiraju zapošljavanje i povratak osoba s invaliditetom u svijet rada, a samim poslodavcima omogućuju određene benefite (subvencija plaće, arhitektonske i tehničke prilagodbe i dr.)”, dodali su.
Mogućnost rada osobama s invaliditetima važna je alternativa umirovljenju ako je osoba u mogućnosti da radi.
Istaknuli su da uspješnost sustava svakako “danas ovisi i s jedne strane o zainteresiranosti samih osoba s invaliditetom za povratak u svijet rada, ali i o realnoj snazi gospodarstva i uopće o informiranosti poslodavaca o benefitima koje im novi sustav omogućuje”.
“Stoga nam je jako važno razumijevanje problematike kao afirmativan pristup u vrijeme kada sustav ustrojavamo i pokušavamo ga učiniti boljim”, poručili su iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek.
Bjonda Lučić
Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
