/‘Često se osobe s invaliditetom susreću s nedovoljnom senzibiliziranošću javnosti’; evo po čemu se Hrvatska može ugledati na druge zemlje

‘Često se osobe s invaliditetom susreću s nedovoljnom senzibiliziranošću javnosti’; evo po čemu se Hrvatska može ugledati na druge zemlje

Udruga osoba s invaliditetom Prijatelj osnovana je 2003. godine, a od 2006. godine provodi razne projekte i programe na lokalnom, regionalnom i državnom nivou. Svojim radom profilirala se kao vodeća udruga koja okuplja i skrbi za osobe s invaliditetom u dolini Neretve i županiji Dubrovačko neretvanskoj. Gotovo svi projekti, programi te aktivnosti UOSI PRIJATELJ usmjereni su na socijalizaciju i uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u svakodnevni život zajednice. U provođenju planiranih aktivnosti udruga surađuje sa CZSS Metković i HZZ Dubrovnik – ispostava Metković. Partneri na lokalnoj i regionalnoj razini su nam lokalna i regionalna uprava. Surađujemo sa organizacijama civilnog društva kao što su ‘DEŠA’ Dubrovnik i ‘Radost’ Ploče, TOMS – Trogir.

“Kroz 2019./20. godinu realizirali smo 43 projekata odnosno programa kao nositelji projekta/programa. Najvažniji su bili: MRMSOSP – Prevencija institucionalizacije djece i mladih, te edukacijsko rehabilitacijske aktivnosti, za mlađe OSI, MRMSOSP – Osobni asistent, Ministarstvo zdravlja – Podrška ranoj intervenciji u dolini Neretve, Ministarstvo zdravlja – Predškolica – temelj zdravog odrastanja, Ministarstvo znanosti – Pomoćnik u nastavi, ESF – MRMSOS – Osobnom asistencijom do socijalne uključenosti, MRMSOSP- Socijalnim uslugama do zapošljavanja i aktivnog uključivanja u zajednicu.

U prilog tome nadodajmo kako smo u 2018. sa MDOMSP potpisali Ugovor o pružanju socijalnih usluga, koje itekako imaju pozitivan utjecaj na naše korisnike. Navedeni projekti su samo dio onoga što Udruga radi kroz više od 15 godina postojanja, a sve s jednim ciljem: osnaživanje OSI te njihova socijalizacija kojoj je krajnji cilj zapošljavanje istih; istaknuli su na početku iz Udruge Prijatelj u Metkoviću.

Na naše pitanje koji su najvažniji problemi s kojim se njihova udruga susreće u radu, odgovorili su nam da često pogrešno napisani nazivi u člancima mijenjaju sliku o Udrugama s invaliditetom.

“Važno je osvijestiti ulogu Udruga osoba s invaliditetom u društvu. To nisu organizacije koje djeluju radi vlastitih interesa već su osnovane kako bi osobama s invaliditetom pomogle pri u ostvarivanju njihovih prava, aktivnostima i djelatnostima ih uključili u društveni život zajednice”, rekli su i objasnili kakav je odnos države prema udrugama poput Udruge Prijatelj te misle li da bi država trebala biti angažiranija na tom polju.

“Već je odavno postalo jasno da velike riječi znače malo te da se njihov realan domašaj može iskusiti tek svakodnevnom praksom. Udruge osoba s invaliditetom značajan su segment dobrovoljnog sektora u Republici Hrvatskoj. Postoji velik broj udruga osoba s invaliditetom različitih prema vrstama i načinu organiziranja. U posljednje vrijeme dolazi do promjena u shvaćanju uloge i značenja udruga osoba s invaliditetom  i sve pozitivnijeg razvoja partnerskih odnosa vladinog i nevladinog sektora u Hrvatskoj.

Udrugu osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’ Metković, država i nadležna ministarstva kontinuirano podržavaju i potpomažu pa tako na individualnom iskustvu možemo kazati da smo veoma zahvalni na podršci koju primamo”, istaknuli su. 

Odnos društva u Hrvatskoj prema osoba s invaliditetom

Odgovorili su nam i kakav je odnos društva u Hrvatskoj prema osobama s invaliditetom te koji su zapravo najčešći problemi.

“Najčešći problemi vezani su uz nedovoljnu informiranost o mogućem ostvarivanju njihovih prava. Problem je jednako tako u neodgovarajućoj primjeni već postojećih propisa, neujednačenosti te neusklađenosti primjene zakona. Često se osobe s invaliditetom susreću s nedovoljnom senzibiliziranošću javnosti“, naglasio je te dodatno objasnio kakav je status osoba s invaliditetom sada u vrijeme pandemije korona virusa i koliko je taj status zapravo narušen zbog toga.

“Zasigurno je cjelokupna situacija utjecala i na osobe s invaliditetom, samom činjenicom što su bile izolirane i neaktivne. Uzimajući u obzir da su njima društvene i radne aktivnosti od velikog značaja za psihološko stanje možemo kazati da su u i za vrijeme pandemije bile lošijeg raspoloženja. Svojim radnim navikama su se vraćali postepeno nakon što se situacija pomalo smirila”. 

Prilagođenost institucija osobama s invaliditetom

Često se u u fokus javnosti dospijevaju termini poput diskriminacije osoba s invaliditetom kada su u pitanju određene institucije pa nas je zanimalo mišljenje koliko su zapravo danas državne institucije i bolnice prilagođene osobama s invaliditetom.

“Osobe s invaliditetom diskriminirane su svaki put kad ih se zbog njihova invaliditeta dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge građane. Tako uzevši, diskriminirani su svaki put kad ne mogu na ravnopravnoj osnovi s drugima sudjelovati u društvenom i kulturnom životu zbog nepristupačnih objekata ili im je onemogućen pristup zdravstvenim i obrazovnim institucijama ili zaposlenju”, rekli su iz Udruge osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’ te objasnili i što bi istaknuli kao primjer iz inozemstva na koji se Hrvatska može ugledati kada su u pitanju osobe s invaliditetom?

“Prema razmjeni iskustava osobe s invaliditetom su u razvijenim zemljama točnije govorimo o susjednim zemljama su u lakšem položaju negoli u Hrvatskoj. 

Zapošljivost je veća kao i naknade koje se ostvaruju na temelju invaliditeta. Također vrijedi istaknuti stambena zbrinjavanja marginaliziranih skupina koje su u susjednim zemljama u fokusu već dugih niz godina.

Tako da ističemo naknade, zapošljivost i stambeno zbrinjavanje”, zaključili su iz UOSI Prijatelj. 

Bjonda Lučić

Foto: Facebook

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.