“Pletenje i kukičanje mogu imati terapeutske učinke na ljudsko zdravlje poput pomoći pri nošenju sa stresom, depresijom i tjeskobom, mogu sniziti krvni tlak, odgoditi nastupanje demencije, odvratiti pažnju od kroničnih bolova, a kod nekih mogu olakšati i simptome Parkinsonove bolesti i artritisa”, rekla nam je Sandra Kerovec, tajnica udruge OZANA i voditeljica Štrikeraj café-a, posebnog programa koji okuplja njihove korisnike – mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama i sve zaljubljenike u pletenje i kukičanje. Njihov najnoviji projekt je Europski natječaj za NAJ rukaviće koji je trenutno u tijeku.
Udruga OZANA kroz svoje rehabilitacijske programe skrbi o mladima i odraslima s intelektualnim teškoćama. Cilj im je omogućiti korisnicima stjecanje i održavanje najveće moguće neovisnosti i najpotpuniju moguću tjelesnu, mentalnu i društvenu sposobnost te punu uključenost i sudjelovanje u svim područjima života.
Sandru smo upitali o dobrobitima pletenja i kukičanja, Štrikeraj caféu i Europskom natječaju za NAJ rukaviće koji je pokrenut upravo na njihovu inicijativu. U njemu su sudjelovale razne europske zemlje, a poanta je da se rukavići prikupe iz raznih zemalja i da se izaberu najbolji.
“Štrikeraj café je program u kojem nam se zainteresirani pridružuju u pletenju i kukičanju i humanitarnim akcijama. U proljeće 2021. pokrenuli smo akciju “Isprepletimo ruke” izrade pletenih i kukičanih rukavića za oboljele od Alzheimera i drugih demencija”, započela je Kerovec.
Procjenjuje se, dodala je, da je demencija u Hrvatskoj prisutna kod više od 100.000 ljudi, a uzrok nastanka još uvijek je nepoznat.
“Učenje pletenja i kukičanja te izrada ili korištenje predmeta od vune, mogu biti korisna metoda u svakodnevnoj brizi za osobe s demencijom. Pletenjem i kukičanjem rukavića za oboljele od Alzheimera i drugih demencija olakšavamo im nošenje s bolešću jer korištenjem rukavića mogu se okupirati umiriti zaigrati ruke ukrasima koje mogu opipati ili povlačiti”, istaknula je.
“Obzirom da je inicijativa kod nas nova s dobrobitima korištenja rukavića potrebno je upoznati široki krug potencijalnih korisnika. Prezentiranjem dobrobiti rukavića medicinskom osoblju i svima zainteresiranima cilj nam je povećati interes za njihovo korištenje i time posredno smanjiti mogućnost pojave nuspojava i interakcija lijekova i pozitivno utjecati na kvalitetu života osoba s demencijom i njihovih njegovatelja.
Prilikom prezentacija na stručnim skupovima i drugim organiziranim događanjima ukazujemo i na dvostruku korisnost ovakvih inicijativa (dobrobiti pletenja i kukičanja za pojedinca koji ih prakticira i dobrobiti koje ima osoba kojoj je izrađeni predmet namijenjen)”, napomenula je Kerovec.
Dobrobiti pletenja i kukičanja
Naime, kroz inicijativu žele naglasiti i niz dobrobiti koje aktivnosti pletenja i kukičanja mogu imati za pojedinca, ali i zajednicu.
“Pored tradicijske vrijednosti koju pletenje i kukičanje imaju u hrvatskoj kulturi, istraživanja su pokazala kako, zbog fokusiranosti koju zahtijevaju, pletenje i kukičanje mogu imati terapeutske učinke na ljudsko zdravlje poput pomoći pri nošenju sa stresom, depresijom i tjeskobom, mogu sniziti krvni tlak, odgoditi nastupanje demencije, odvratiti pažnju od kroničnih bolova te zbog profinjenih pokreta prstiju i ruku kod nekih mogu olakšati i simptome Parkinsonove bolesti i artritisa. Aktivnosti su to koje pružaju priliku za kreativno izražavanje te poboljšavaju kvalitetu života pojedinca, umanjuju usamljenost i izolaciju i povećavaju osjećaj korisnosti i uključenosti u društvo”, rekla je Kerovec.
Korist, dodala je, tako imaju oni koji pletu i kukičaju a ne samo oni kojima su proizvodi namijenjeni. Nerijetko se pletenjem ili kukičanjem za opuštanje i usredotočivanje koriste i sportaši, a u svijetu se koriste i na satovima napredne matematike na fakultetima.
“Inicijativu proširujemo na korisnike i osoblje domova za umirovljenike, dnevnih bolnica i odjela psihogerijatrije pri psihijatrijskim klinikama, educiramo ih i potičemo da sami organiziraju izradu rukavića i aktivnosti pletenja i kukičanja uvrste u program radne terapije. Ovom inicijativom pomažemo i našim korisnicima koji se u našoj sredini još uvijek percipiraju kao oni koji samo primaju pomoć i nemaju kapacitete kojima bi pridonosili društvu, a sudjelovanjem u projektu pokazuju da su osobe koje znaju i žele pomoći i mogu potaknuti i druge na to. Projekt je važan i za one koji nam se pridružuju u izradi rukavića jer svoje vještine koriste kako bi pomogli ranjivoj skupini što im pruža osjećaj uspješnosti i korisnosti”, napomenula je.
Inicijativom također žele i podići svjesnost o Alzheimeru i drugim demencijama i kompleksnost skrbi o oboljelima te podržati izradu nacionalne strategije za borbu protiv tih bolesti. Vrijednost inicijative prepoznali su Alzheimer HLZ Referentni centar za Alzheimerovu bolest KP Vrapče i HAA. Uz njihovu podršku podijelili su više od 200 rukavića.
Europska nagrada za NAJ rukaviće
Za promociju korisnosti rukavića na europskoj razini i poticanje kreativnosti u njihovoj izradi kroz međunarodnu Fondaciju EWE pokrenuli su Europsku nagradu za NAJ rukaviće a glasanje i proglašenja pobjednika održati će se u Zagrebu na Svjetski dan Alzheimera 21. rujna 2022. godine.
“Na natječaj je pristiglo stotinjak rukavića iz raznih država Europe. U periodu od 22. kolovoza do 20. rujna na Facebook stranici European Wool Exchange Foundation održat će se glasanje za NAJ rukavić prema izboru javnosti, a odluka žirija biti će objavljena tijekom događanja u dvorištu Klinike za psihijatriju Vrapče”, istaknula je Kerovec.
Za kraj je dodala kako organiziraju i radionice kako bi zainteresirani usvojili ove vještine i pridružili im se.
“Pružamo podršku pojedincima i organizacijama koje se akciji pridružuju ili žele organizirati pletenje i kukičanje. Referentni centar za Alzheimer KP Vrapče uz našu pomoć i podršku pokrenuo je inicijativu izrade velikog vunenog bora od pletenih i kukičanih kvadrata a kojega planiraju postaviti u krugu bolnice za advent a nakon toga pretvoriti ga u deke za Dnevnu bolnicu novog odjela Psihogerijatrije”, poručila je za kraj Sandra Kerovec.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: privatna arhiva/OZANA
