“Bioraznolikost je temelj održivosti života na našem planetu. Ona osigurava ključne usluge ekosustava poput pročišćavanja vode, proizvodnje kisika, regulacije klime i plodnosti tla. U današnjem vremenu, kada se suočavamo s klimatskom krizom, gubitkom prirodnih staništa i intenzivnom urbanizacijom, očuvanje bioraznolikosti postaje presudno za naš opstanak i zdravlje”, poručili su iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

U sklopu projekta ”Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” istražili smo zašto je bioraznolikost danas važnija nego ikad, koliko je važno očuvati je u Hrvatskoj, kako motivirati mlade na akciju i zaštitu okoliša te što mi kao pojedinci možemo učiniti za pozitivne promjene. Kontaktirali smo Sunce, udrugu koja se aktivno bavi edukacijom o prirodi, okolišu i održivom razvoju. Uputili su i poruku svim građanima, vezano uz očuvanje bioraznolikosti te ponudili i nekoliko rješenja vezano uz bolje poznavanje ove teme.

“Hrvatska se ponosi svojim jedinstvenim prirodnim bogatstvima, uključujući 409 zaštićenih područja te 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove važne na razini Europske unije (ekološka mreža). Ukupna zaštićena površina u Republici Hrvatskoj iznosi 38,1 posto kopna i 9,4 posto mora, a kad se tome još pribroji i Jabučka kotlina, kao područje s posebnim režimom upravljanja (FRA – Fisheries Restricted Area) dolazimo do 12,6 posto zaštićenog mora pod nacionalnom jurisdikcijom”, započeli su iz Sunca.

Iako se broj područja čini velik, dodali su, njihova površina i učinkovitost upravljanja još uvijek su daleko od europskih i globalnih ciljeva. Zone stroge zaštite koje ne dozvoljavaju ribolov i ostale oblike ekstrakcije resursa uspostavljene su tek u nekolicini područja, riječ je vrlo malim površinama, sa slabim nadzorom i provedbom zaštite na terenu.

Budućnost morskog ekosustava Hrvatske

Osvrnuli su se i na Strategiju EU za bioraznolikost do 2030. koja poziva na zaštitu 30 posto površine europskog mora do 2030. godine, uključujući stavljanje trećine ove površine pod strogu zaštitu (10 posto) te učinkovito upravljanje svim zaštićenim morskim područjima, usmjeravajući posebnu pozornost ka regulaciji ljudskih aktivnosti.

“Danas je u EU-u samo 3 posto kopna i manje od 1 posto morskih područja strogo zaštićeno, a u Hrvatskoj je postotak ovog oblika zaštite tek 1,4 posto kopna i 0,39 posto površine mora. Ako želimo obnoviti naše Jadransko more i riblji fond, te odgovoriti na svjetske izazove klimatskih promjena, potrebni su nam hrabri potezi i zajednička vizija za budućnost morskog ekosustava Hrvatske. U ovom smislu pozdravljamo trenutačne inicijative i postupke za proglašenje zaštite podmorja Rta Stupišće kod Komiže na Visu i podmorja Paklenih otoka. Potrebno nam je još više, bržih i odvažnijih koraka u ovom smjeru ako želimo očuvati podmorje za buduće generacije”, poručili su iz Sunca.

Na upit što mi kao pojedinci možemo učiniti po ovom pitanju i koji su konkretni koraci, odgovorili su: “Kao pojedinci, možemo imati značajan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti ako svjesno donosimo odluke koje smanjuju naš negativni utjecaj na okoliš. To uključuje odgovorno gospodarenje otpadom, smanjenje upotrebe plastike, odabir proizvoda i usluga koje podržavaju održivost, očuvanje prirodnih resursa poput vode i energije te odgovorno ponašanje u prirodi. Osim vlastitih promjena, važno je širiti svijest i poticati druge na odgovorno ponašanje, jer upravo zajednički trud vodi do velikih promjena.”

Foto: Sunce

Djeca i mladi – budući zaštitnici našeg okoliša

Dodali su kako edukacija, uključivanje u inicijative lokalnih udruga i podržavanje projekata koji doprinose zaštiti prirode dodatno jačaju naš doprinos očuvanju bioraznolikosti i osiguravanju održive budućnosti. “Ipak, jedan od najučinkovitijih načina pomoći u ostvarenju bolje i održivije budućnosti također je i potpora ekološkim neprofitnim organizacijama, odnosno učlanjenje u udruge kao što je Sunce. Naši članovi stječu nova znanja, mogućnosti druženja, zapošljavanja i razne druge pogodnosti koje možeš vidjeti ovdje.”

Sunce se aktivno bavi edukacijom o prirodi, okolišu i održivom razvoju. Posebna pažnja posvećena je djeci i mladima, budućim zaštitnicima našeg okoliša. Od 2006. godine, proveli su više od 660 radionica, seminara i aktivnosti te održali javna događanja za oko 25.500 sudionika, uključujući djecu, mlade i odgojno-obrazovne djelatnike.

Participativnim metodama potiču sudionike da samostalno razmišljaju, donose održive odluke i budu kreativni u rješavanju izazova vezanih uz zaštitu prirode i okoliša. Njihovi edukatori autori su programa i materijala koji se koriste u odgojno-obrazovnom radu. Neki od njihovih programa verificirala je i Agencija za odgoj i obrazovanje, a od lipnja 2023. nositelj su i oznake kvalitete SKOCKANO organizacija.

‘Počnite već danas’

Zanimalo nas je kako motivirati mlade na akciju i zaštitu okoliša, odnosno kako mlade generacije bolje upoznati s ovim problemom. “Naša preporuka svima je da uključe mlade u konkretne akcije, kreativne radionice i projekte usmjerene na zaštitu prirode, čime pomažemo mladima shvatiti koliko su njihove odluke važne i kako mogu postati ključni nositelji promjena u svojoj zajednici. Motivacija dolazi iz osjećaja uključenosti i vlastita doprinosa, stoga je važno stvoriti okruženje u kojem mladi mogu izraziti svoje ideje, prepoznati izazove i zajednički raditi na njihovim rješenjima”, poručili su iz Sunca.

Obilježavamo Međunarodni dan životinja: Već malim koracima i uz samo malo truda možemo učiniti puno!

Za kraj su uputili poruku svim građanima, vezano uz očuvanje bioraznolikosti. “Priroda nije samo naš resurs, već i naš saveznik. Očuvanje bioraznolikosti nije odgovornost samo pojedinaca ili organizacija – to je naš zajednički zadatak i temelj opstanka čovjeka na ovoj planeti. Svaki naš korak, ma koliko se činilo malen, doprinosi očuvanju prirode za buduće generacije. Počnite već danas, izađite u prirodu, učite od nje i povežite se s njom. Odnos koji gradimo s prirodom danas temelj je za njezino očuvanje u budućnosti.”

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Sunce

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.