Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada. Navedenog dana, organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti i ukazivanja na sve kompleksniju problematiku beskućništva i probleme beskućnika.
Beskućništvo je u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, rastući socijalni problem. HMB procjenjuje da je u Hrvatskoj, prema definiciji UN-a, oko 2200 apsolutnih beskućnika, osoba koje nemaju “krov nad
glavom” te borave na javnim mjestima i mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Također, procjenjuje se kako je više od 10.000 relativnih beskućnika, koji imaju “krov nad glavom”, ali bez osiguranih osnovnih standarda zdravlja i sigurnosti.
U Hrvatskoj, još uvijek, postoji samo 13 prihvatilišta i prenoćišta koja se nalaze u Splitu, Kaštelima, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Puli, Karlovcu, Zagrebu, Varaždinu i Osijeku te jedan hostelski smještaj u Dubrovniku. Ukupni smještajni kapacitet navedenih prihvatilišta je dostatan za oko 450 osoba, što je nedostatno za zbrinjavanje svih potrebitih, posebno u zimskim uvjetima.
Organizacije koje se bave problematikom beskućništva u Hrvatskoj, uz pomoć nadležnog Ministarstva i Europskih fondova pokrenule su različite usluge poput dnevnih boravaka, stambenih zajednica, osposobljavanja za zaposlenje, pomoći i podrške u zapošljavanju, socijalnog uključivanja, ali i dalje ostaje problem nedostupnosti takvih usluga u svim gradovima i mali broj organizacija koje se bave ovom problematikom.
Ovogodišnji Svjetski dan beskućnika obilježava se u vrijeme globalne pandemije zbog koje se u Hrvatskoj i svijetu znatno povećao broj beskućnika te koja je doprinijela pogoršanju njihovih poteškoća i problema.
Hrvatska mreža za beskućnike apelirala je na nadležna državna tijela i tijela lokalne i područne samouprave te stožere civilne zaštite kako je krajnje vrijeme da se pobrine i za osobe koje borave na javnim mjestima i mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i čiji su životi su ugroženi zbog nemogućnosti da se adekvatno zaštite.
Aktivacijom Plana zbrinjavanja beskućnika u zimskim vremenskim uvjetima koje je donijelo ministarstvo nadležno za socijalnu skrb na temelju prijedloga jedinica lokalne i područne samouprave, kao oblik skrbi za beskućnike tijekom pandemije, nije postignut dodatni angažman lokalnih zajednica, kao ni angažman organizacija koje se navode u planu, već je kompletna problematika prebačena isključivo na organizacije koje pružaju usluge privremenog smještaja i koje su, u okviru svojih skromnih financijskih, logističkih i prostornih mogućnosti, osigurale skrb za postojeće korisnike.
I dalje veliki broj beskućnika u većim gradovima, posebno u Zagrebu, boravi na javnim mjestima i u objektima koji nisu namijenjeni za stanovanje i nemaju mogućnosti obavljati osobnu higijenu i pridržavati se preporuka epidemiologa čime ugrožavaju i svoje sugrađane.
Povodom Svjetskog dana beskućnika Hrvatska mreža za beskućnike i ove godine organizira Nacionalni susret o beskućnicima, koji će se održati u Karlovcu 9. i 10. listopada s kojeg će poslati poruke donositeljima odluka na svim razinama i hrvatskoj javnosti u svrhu poticanja na prevenciju beskućništva, razvoj usluga koje će doprinijeti boljoj skrbi za beskućnike te na postupanje u zaštiti svojih sugrađana u izvanrednim
uvjetima.
Dana 9. listopada od 10.30 do 13.30 sati, u Restoranu Kristal, Matka Laginje 1, Karlovac održat će se Javna tribina o beskućništvu, a 10. listopada od 10 do 13 sati, na Šetalištu Franje Tuđmana u Karlovcu, članice HMB-a će predstaviti svoj rad.
bl
Foto: Unsplash
