Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner čestitao je u petak Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Kazao je da u Hrvatskoj živi više od pola milijuna osoba s invaliditetom koje čine 12 posto ukupnog stanovništva.
“To su gotovo tri grada Splita”, istaknuo je Reiner uputivši pritom poruku društvu, državi, ali i svakom pojedincu.
“Na nama je da osiguramo ostvarivanje pristupačnosti, svih građanskih, političkih, socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom”, poručio je na početku saborskog rada.
Razumijevanje i podrška
Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.
Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom uključuje aktivnosti promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podrške koja omogućuje dostojanstvo, ostvarenje prava i dobrobiti osobama s invaliditetom.
Uz to, cilj je povećanje svijesti o pozitivnim aspektima uključivanja osoba s invaliditetom, kako za njih same, ali i za društvo. Ovaj dan ujedno je prilika da se iznova prisjetimo na važnost uklanjanja barijera koje osobama s invaliditetom otežavaju uključivost, i to ne samo one arhitektonske, već i stereotipe i predrasude prema njima.
“U Republici Hrvatskoj se politika prema osobama s invaliditetom zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih kao i socijalnih, sigurnosnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom”, priopćili su u petak iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Edukativni video
Politika prema osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj zasniva se na poštivanju suvremenih međunarodnih pozitivnih propisa te politikama omogućavanja i pružanja jednakih mogućnosti svima i sprečavanju svih oblika diskriminacije, a posebice prema osobama s invaliditetom, poručili su.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj živi 586 .53 osobe s invaliditetom od čega je 57 posto muškog i 43 posto ženskog spola dok je od tog broja 44 posto osoba u radno-aktivnoj dobi (od 20 do 64 godina).
Ministarstvo unutarnjih poslova uz podršku Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i organizacijama civilnog društva koje skrbe za osobe s pojedinim vrstama invaliditeta, izradilo je novi preventivno – edukativni video pod nazivom „Kako ostvariti primjereni kontakt s osobama s invaliditetom“, prvenstveno namijenjen senzibilizaciji policijskih službenica i policijskih službenika, ali i informiranja šire javnosti kako bi se upoznali s načinima ostvarivanja primjerenog kontakta prema osobama s invaliditetom.
U javnosti je odjeknula i poruka predsjednika Zajednice saveza osoba s invaliditetom (SOIH-a), Zorislava Bobuša, koji je upozorio da u protekle dvije godine svjedočimo još neravnopravnijem položaju osoba s invaliditetom u društvu.
“Naime, COVID-19 ogolio je prepreke i nejednakosti s kojima se suočava više od pola milijuna osoba s invaliditetom u RH. Osobe s invaliditetom pogođene su nepovoljnim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim učincima pandemije koja pojačava nejednakosti i proizvodi nove prijetnje”, poručio je Bobuš.
‘Ništa o nama, bez nas!’
Inkluzivni odgovor na Covid-19 i oporavak od pandemije traži vodstvo samih osoba s invaliditetom, stvaranje partnerstva, borbu protiv nepravde i diskriminacije, pristup novim tehnologijama i jačanje institucija kako bi se stvorio inkluzivniji, pristupačniji i održiviji svijet nakon pandemije, istaknuo je.
Upravo na to se odnosi i ovogodišnja tema Međunarodnog dana osoba s invaliditetom “Vođenje i sudjelovanje osoba s invaliditetom prema inkluzivnom, dostupnom i održivom svijetu nakon COVID-19”, a koja je u skladu s paradigmom osoba s invaliditetom “Ništa o nama, bez nas!” i ukazuje na potrebu da se osobe s invaliditetom uključe u sve razgovore, partnerstva, oblike suradnje i razvoj politika.
Također, inkluzija je glavni prioritet i Programa održivog razvoja do 2030. u kojemu se naglašava ne samo obveza da nitko ne bude izostavljen već i dogovor da se dopre najprije do onih u najvećoj potrebi.
Pozitivne promjene donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku
Stvaranju takve budućnosti teži i Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. u kojoj se ističe nužnost poštivanja i provođenja načela Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Programa održivog razvoja do 2030. te reforme javnih politika na globalnoj razini kako bi one postale uključivije i kako bi osigurale da prava svih osoba, a posebno prava osoba s invaliditetom, ostanu temelj odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 i globalnog oporavka.
Bobuš je naglasio i da se pozitivne promjene očekuju donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku koji je najavljen za 2023. godinu, ali i Zakona o osobnim pomagačima.
“Međunarodni dan osoba s invaliditetom prilika je da se ukaže na teškoće u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom, ali i da se podsjetimo kako su osobe s invaliditetom i njihovi predstavnici bili i ostali pokretači promjena politika invaliditeta diljem svijeta. Stoga ovu godinu završavamo jedinstvenim stavom pokreta osoba s invaliditetom vezanim za najavljene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koje će, bude li usvojen, nepravedno zakinuti osobe s invaliditetom, doprinijeti daljnjem porastu njihova siromaštva te izolaciji, marginalizaciji i isključivanju iz društva i tržišta rada”, naglasio je Bobuš.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Unsplash
*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
