U današnje vrijeme kada moderne tehnologije doživljavaju svoj procvat jedan od aktualnih problema su sve češće internetske prijevare čije su žrtve nerijetko starije osobe. Povezano je to, naravno, uz slabiju medijsku pismenost kod osoba treće dobi. Zanimalo nas je kakva je situacija po tom pitanju u Hrvatskoj, stoga smo se obratili Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH). Upitali smo ih jesu li im se javljale starije osobe koje su bile žrtve internetske prijevare, o kakvim je slučajevima riječ, koliko su starije osobe medijski pismene i što bi savjetovali starijima vezano uz sigurno korištenje interneta.

“SUH-u se rjeđe javljaju osobe koje su bile žrtve internetske prijevare. Većinom nam se javljaju osobe koje imaju upite za pravne savjete ili pitaju za prava iz mirovinskog i socijalnog osiguranja. No, mnogi od njih se osjećaju prevareni. Primjerice, imamo dosta prevarenih osoba koje su potpisale ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju”, započeli su iz Sindikata umirovljenika.

No dodali su kako MUP-ova statistika pokazuje kako su osobe treće dobi ovih i prethodnih godina u velikoj mjeri žrtve internetskih prijevara.

“Naime, 2018. godine evidentirano je 419 računalnih prijevara osoba starijih od 60 godina (ne znamo zašto MUP stavlja granicu 60, a ne 65 godina), 2019. godine 653, 2020. godine 324, a 2021. godine 368 oštećenih osoba. Dakle, riječ je o evidentiranim slučajevima, i vidljive su oscilacije”, poručili su iz SUH-a.

Također, izračunali su kako su 34 posto svih oštećenih osoba računalnim prijevarama u 2021. upravo osobe starije od 60 godina, tako da su starije osobe definitivno najčešće žrtve internetskih prijevara.

Stariji po medijskoj pismenosti na dnu EU

Iz SUH-a također navode kako postoje istraživanja koja pokazuju da osobama treće životne dobi tek nakon 70. godine života pada mogućnost detektiranja lažnih vijesti.

“Posljedica je to gubitka kognitivnih sposobnosti, a isto vrijedi i za druge stvari, pa su starije osobe zbog toga žrtve ne samo internetskih prijevara, nego i telefonskih, zatim kupovine raznih uređaja koji im nisu potrebni, ili su lakovjerniji i puštaju lopove u svoj dom koji im se predstavljaju kao maseri, trgovci i slično.”

Osvrnuli su se i na razinu medijske pismenosti starijih osoba u Hrvatskoj koja je među najlošijima u EU.

“Iako su mlađe generacije Hrvata među medijski najpismenijima u Europi, što se tiče osoba starijih od 65 godina tu smo na dnu Europske unije. Naime, prema podacima Eurostata iz 2021. samo 28 posto osoba od 65 do 74 godine u Hrvatskoj je koristilo internet u posljednja 3 mjeseca. Gori su samo Bugari sa 25 posto, a daleko smo od Danske (94 posto), Švedske (91 posto), Nizozemske (90 posto) i Finske (88 posto)”, poručili su iz SUH-a i dodali kakao je korištenje interneta samo jedna, ali osnovna stavka medijske pismenosti te napomenuli kako bi bilo zanimljivo istražiti koliko starijih Danaca koristi internet bankarstvo, a koliko Hrvata.

Na upit što bi savjetovali starijima vezano uz sigurnost na internetu, odgovorili su:

“Svakako, najbolji savjet za starije osobe koje se ne znaju dovoljno dobro služiti internetom jest prije svega da nikada nikome ne daju podatke sa svoje bankovne kartice, kao i da ne uplaćuju novac na neprovjerene račune. Imali smo baš ove godine slučaj da je netko hakirao profil jednog člana SUH-a te je tražio uplatu novca od njegovih Facebook prijatelja, te je jedna prijateljica “nasjela” i uplatila 200 kuna.”

Za kraj su napomenuli kako bi bilo najbolje kad bi starije osobe o korištenju interneta i medija educirala njihova djeca i unuci, jer nažalost rijetke su besplatne radionice koje umirovljenici i starije osobe mogu platiti. No oni su tome odlučili doskočiti novim projektom.

“Pandemija koronavirusa i sve veća izolacija starijih osoba ponukala je SUH da se aktivnije uključi u educiranje starijih osoba o novim tehnologijama, pa smo tako za ovu godinu prijavili projekt Gradu Zagrebu za kojeg čekamo rezultat, a kojim bi se financiralo održavanje nekoliko radionica u podružnicama naše udruge, gdje bi educirani predavač učio naše umirovljenike kako se koriste mobilne aplikacije i internet”, poručili su iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Maja Šubarić Mahmuljin/Barbara Kraš Kedmenec

Foto: Pixabay, ilustracija

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.