Poznato je kako u Hrvatskoj i starije osobe često ‘vise’ na internetu i društvenim mrežama, a slabije su upoznati s modernim tehnologijama. Tome problemu doskočila je Agencija za elektroničke medije koja je povodom Dana medijske pismenosti objavila prvi hrvatski priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi. Priručnik “Vodič za srebrne surfere” na više od četrdeset stranica razlaže teorijski dio o novim tehnološkim dostignućima u medijima, načinima prevare na internetu, lažnim i obmanjujućim online oglasima, dezinformacijama i lažnim vijestima te montažama videozapisa, fotografija i audiosnimaka. Više o samom priručniku i ideji te reakcijama čitatelja rekao nam je koautor priručnika Tomislav Levak, medijski analitičar i predavač na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu.

Kada i kako je nastala ideja za priručnik “Vodič za srebrne surfere“?

Ideja se “rodila” prije otprilike godinu dana, a inicijativa je stigla iz Agencije za elektroničke medije koja je i izdavač ovoga priručnika. Naime, kolegica Nefreteta Zekić Eberhard i ja, koji smo koautori priručnika, kao dugogodišnji medijski djelatnici i praktičari 2019. smo pokrenuli edukativni projekt “Novomedijsko doba za treću životnu dob”, čiji je cilj medijsko opismenjavanje starijih. Prve godine provodili smo ga uz potporu Osječko-baranjske županije, a od 2020. realiziramo ga uz potporu Agencije za elektroničke medije. Zamijetili smo da se većina projekata i programa razvoja medijske pismenosti obraća ponajprije djeci i mladima, a da se rijetko tko u tom smislu bavi osobama treće životne dobi koje čine značajan dio hrvatske populacije. K tome, više istraživanja pokazalo je da se starije osobe mnogo teže snalaze u suvremenom medijskom okruženju pa je, primjerice, egzaktno utvrđeno kako u pravilu šire dezinformacije i lažne vijesti osjetno češće nego mlađe osobe, čak i do sedam puta više.

Kreirali smo program predavanja i radionica namijenjenih osobama treće životne dobi koji provodimo u godišnjim ciklusima, a do sada smo obišli više domova za starije i nemoćne osobe, kao i umirovljeničkih udruga na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije. Naišli smo na odlične reakcije i velik interes pa je već odobren nastavak projekta u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Osim toga, tu je i projekt “Hodalica kroz lažne vijesti” koji je 2021. pokrenuo Ured zastupnika Tonina Picule u Europskom parlamentu, a na kojemu i kolegica i ja sudjelujemo kao stručni suradnici. Cilj mu je upozoravanje starije populacije na rastući i sve prisutniji problem produkcije i širenja dezinformacija i lažnih vijesti. U okviru toga projekta osmislili smo scenarije i sadržaje za nekoliko edukativnih kratkih video uradaka koji su krajem prošle godine objavljeni na portalima i društvenim mrežama, a ja sam održao predavanja i radionice po domovima za starije i nemoćne osobe te za članove umirovljeničkih udruga u više gradova središnje i južne Hrvatske. Mnoga znanja i iskustva koja smo kolegica i ja prikupili tijekom rada u medijima i svojim obrazovanjem te, ponajviše, tijekom provedbe ova dva projekta, pretočili smo u ovaj priručnik. Pri tome posebice zahvaljujem Robertu Tomljenoviću, zamjeniku ravnatelja Agencije za elektroničke medije, i Ani Dokler, urednici portala medijskapismenost.hr, koji su inicirali objavu priručnika te bili njegovi urednici.     

Tko su “srebrni surferi” i koliko ih ima u Hrvatskoj?

Terminom “starije osobe” obično se označavaju one koje imaju 65 godina i više. Nazivom “treća dob”, također za osobe starije od 65 godina, koristi se Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO), ali i druge organizacije i institucije. No, u literaturi se može naići i na pojam “srebrni surferi”, kojim se nazivaju osobe starije životne dobi koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije. Istraživanje koje su Nekić, Tucak Junaković i Ambrosi-Randić 2016. objavili u časopisu “Suvremena psihologija” pokazalo je da “srebrni surferi” najčešće pristupaju internetu kako bi čitali vijesti i ostale zanimljivosti na portalima, radi razgovora s prijateljima i rodbinom putem, primjerice, Skypea te radi korištenja društvenih mreža poput Facebooka. Nama i urednicima taj se naziv učinio zgodnim i odgovarajućim za naslov ovoga priručnika, a dosadašnji komentari i pohvale daju nam za pravo.

Posebice nam je drago što smo se uvjerili kako se većini starijih osoba sviđa taj termin. Prema podatcima Eurostata, već 2016. u pojedinim zemljama Europske unije svaka je druga osoba starija od 64 godine pripadala skupini “srebrnih surfera”. Ako bismo navedeni podatak Eurostata primijenili na rezultate Popisa stanovništva provedenoga protekle 2021. u RH, kada je utvrđeno kako u Hrvatskoj živi gotovo 760 tisuća osoba starijih od 65 godina, ispalo bi da je “srebrnih surfera” najmanje 380 tisuća. S obzirom da su novija istraživanja pokazala kako osobe treće životne dobi sve više koriste pametne telefone, internet i društvene mreže, siguran sam da ih je u Hrvatskoj i više. 

Što sve priručnik nudi čitateljima i kome je posebno namijenjen?

Naravno, priručnik je ponajprije namijenjen osobama treće životne dobi. S druge strane, željeli smo da priručnik bude koristan i da se njime mogu koristiti i druge generacije i grupacije. Recimo, mlađi članovi obitelji koji bi željeli svoje obiteljske seniore uputiti u medije i današnje medijsko okruženje ili, na primjer, njegovatelji u Domu ili voditelji umirovljeničkih udruga kojima priručnik može poslužiti u iste svrhe. Ova nakana pred nas kao autore stavila je prilično zahtjevan zadatak da potencijalnim korisnicima što jasnije i u zadanim gabaritima približimo glavne pojmove i pojave koji su važni u današnjem svijetu medija. Stoga se rad na priručniku malo odužio, ali u konačnici smo zadovoljni postignutim. 

Priručnikom smo pokušali obuhvatiti one sadržaje za koje smo tijekom provedbe ranije spomenutih projekata utvrdili da ili posebno zanimaju starije osobe ili da ne znaju dovoljno o njima. Potrudili smo se pojasniti što su i kakvi mogu biti mediji (s naglaskom na tradicionalne i nove medije); nova tehnološka dostignuća (s naglaskom na pametne telefone, društvene mreže i komunikacijske platforme); zatim prevare, lažne i obmanjujuće oglase na internetu; probleme internetskih trolova, dezinformacija i lažnih vijesti, montaža fotografija, audio i videosnimaka, potom šaljive i satirične sadržaje koji se pojavljuju u medijima te drugo. Dali smo i niz korisnih savjeta, uputa i smjernica za korištenje interneta i društvenih mreža, poput toga gdje i kako pronaći pouzdane i provjerene izvore na internetu, a uključen je i mali rječnik novomedijskih pojmova koji su slabije poznati starijima. Posebnu pozornost posvetili smo osmišljavanju zadataka i vježbi pomoću kojih starije osobe mogu i praktično proširivati svoja znanja o novim medijima. 

Kakve su dosadašnje reakcije na priručnik?

Priručnik je premijerno predstavljen početkom svibnja u okviru programa Dana medijske pismenosti u Hrvatskoj, a odmah na predstavljanju dobili smo pozitivne reakcije i pohvale. Slične reakcije dobili smo potom i s više drugih strana. Već nam se javilo nekoliko osoba koje se u različitim područjima bave pripadnicima treće životne dobi, kako bi pohvalili sadržaj, izgled, preglednost i jasnoću priručnika te su naglasili kako ga već koriste. Priručnik se sviđa i onima kojima je namijenjen, što nam je najvažnije. Jedina kritika, odnosno pitanje s kojim se redovito susrećemo jest: “Zašto ga niste objavili u tiskanom izdanju, već samo online?”

Znamo kako bi za navedenu skupinu to vjerojatno bio i bolji oblik izdanja priručnika, ali tiskanje bi iziskivalo značajno više troškove njegove objave. S druge strane, svi dosadašnji obrazovni materijali Agencije objavljeni su isključivo u e-izdanju. Pokušat ćemo pronaći način da priručnik ipak bude tiskan. Ako u tome ne uspijemo, svakako će poveznica na priručnik biti poslana na što više e-mail adresa domova za starije osobe i umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj, kako bi ga mogli predstaviti svojim korisnicima i članovima. Naravno, mi ga nastavljamo prezentirati u okviru edukacija koje provodimo za starije osobe.

Koje su glavne nepoznanice s kojima se starije osobe susreću na internetu i društvenim mrežama?

Kao što smo naveli u uvodu priručnika, pripadnici starijih generacija odrasli su u svijetu i vremenu u kojima se u pravilu znalo tko stvara vijesti i informacije. Međutim, naučeni obrasci sada su zastarjeli jer se svijet medija drastično promijenio u odnosu na onaj od prije 10 ili 15 godina. Stoga se dobar dio njih, logično, ne snalazi u suvremenom medijskom okruženju. S druge strane, sve više njih posjeduje i koristi pametne telefone, računala i ostalu tehnologiju koja im omogućava stalan pristup internetu, a ne poznaju ju dovoljno. Taj spoj nerijetko izaziva probleme.

Spomenut ću samo neke od tema vezanih uz internet i društvene mreže na koje redovito stavljamo naglasak na edukacijama starijih osoba. Posebno ih upozoravamo da na društvenim mrežama bez dodatne provjere ne dijele ono što objave njihovi prijatelji, ne nasjedaju na lažne profile i/li brojne oglase o “čudotvornim” lijekovima ili preparate, ne ostavljaju svoje privatne podatke, na portalima izbjegavaju otvarati članke s tzv. clickbait naslovima, odnosno onima koji ne nude jasnu informaciju i tako mame na “klikanje”. Bavimo se i drugim temama, a predavanja i radionice često usmjeravaju pitanja koja tamo dobijemo. 

Jesu li starije osobe zapostavljene kada je riječ o medijskom opismenjavanju u Hrvatskoj? Koliko su stariji medijski pismeni?

Većina starijih osoba u Hrvatskoj nije dovoljno medijski pismena i na tome definitivno treba mnogo više raditi, posebice jer one čine značajan udio u hrvatskom stanovništvu. Pri tome valja napomenuti kako je Hrvatska, na žalost, i općenito u donjem domu zemalja Europske unije prema razini medijske pismenosti stanovništva. Dakle, problem je širi. Što se tiče osoba treće životne dobi, dobro je što praksa pokazuje kako ih tematika medija u pravilu dosta zanima i spremni su učiti.   

Što biste poručili za kraj?

Kao svojevrsnu poruku za kraj iznio bih zanimljiv komentar koji sam čuo neki dan kada smo držali predavanje i radionicu o medijskoj pismenosti u Domu za starije i nemoćne osobe u Vinkovcima. Nakon predavanja prišla mi je jedna starija i prilično vitalna gospođa i rekla: “Bilo mi je jako zanimljivo, iako slabije čujem i vidim. Zato mi je jako drago da ste nam ostavili i pisane materijale, odnosno letke s korisnim savjetima, uputama i smjernicama. Svakako ću ih detaljnije proučiti kasnije. Ali moram naglasiti da ovo predavanje nije toliko korisno meni, koja imam punih 95 godina, već ovima mladima od 80 i nešto godina. Oni vam puno više ‘vise’ na internetu i društvenim mrežama nego ja”.

Baš me nasmijala tim komentarom, ali i još jednom upozorila na ono što tvrdimo – sve više starijih osoba koristi nove medije, a nisu dovoljno educirani. Nadam se da će ovaj priručnik i naše edukacije učiniti značajan korak u tom smjeru, ali i da će nam se priključiti još kolegica i kolega koji mogu i žele provesti kvalitetne medijske edukacije za starije. 

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.