Sve veće sumnje o povezanosti između koronarne arterijske bolesti (CAD) i Alzheimerove bolesti potvrđene su novom studijom koja je otkrila značajnu povezanost između neurodegenerativnog stanja, masnoća u krvi i sedam karakteristika srčanih bolesti.
Daljnje istraživanje identificiralo je genetske veze između osobina, naglašavajući potencijalne mete za daljnje istraživanje podrijetla obiju patologija. Istraživački tim sa Sveučilišta Edith Cowan (ECU) u Australiji istražio je velike genetske skupove podataka kako bi potražio zajedničke gene ili varijacije gena koji bi mogli povećati rizik od Alzheimerove bolesti, CAD-a i koncentracije triglicerida i lipoproteina, masti koje su upletene u razvoj i Alzheimerove i bolesti srca.
Promatrački dokazi o poveznicama između Alzheimerove bolesti i CAD sugeriraju da bi ta dva stanja mogla imati dublji uzrok. Uključivanjem lipida u ovo najnovije istraživanje, tim se nadao da će dobiti detaljniju sliku o tome kako su zdravlje srca i mozga povezani. “Postoje značajni dokazi iz promatračkih i drugih studija koji podržavaju vezu između ovih stanja. Zamršeni biološki mehanizmi Alzheimerove bolesti slabo su shvaćeni, a njezin odnos s lipidima i CAD osobinama ostaje neriješen”, kazao je glavni autor Artika Kirby, bioinformatičar iz ECU-a.
Rezultati statističke analize upućuju na to da određeni zajednički geni igraju ulogu u Alzheimerovoj bolesti, osobinama srčanih bolesti kao što su angina i srčani udari te povećanju koncentracije lipida u serumu, uključujući kolesterol i trigliceride. Podaci ne podržavaju uzročnu vezu, da genetski čimbenici koji stoje iza Alzheimerove bolesti također uzrokuju bolesti srca ili obrnuto. Ono što je pokazano je da bi ti zajednički geni mogli povećati rizik od obje ove vrste bolesti, prenosi Direktno.hr.
Foto: Pixabay
‘Naša otkrića otvaraju nove puteve istraživanja’
To znači da sada imamo nekoliko novih bioloških putova koji se mogu istražiti kada je u pitanju razumijevanje temeljnih uzroka i Alzheimerove bolesti i bolesti srca, dodajući ono što znamo o problemima kao što je upala u tijelu, koja je povezana s Alzheimerovom bolešću i CAD.
“Naša studija koristila je genetski pristup za istraživanje zamršenih odnosa ovih komorbidnih stanja, pružajući nove uvide u njihove zajedničke biološke temelje ovih stanja”, istaknuo je Kirby, piše ScienceAlert. Očekuje se da će oko 139 milijuna ljudi diljem svijeta imati Alzheimerovu bolest do 2050. godine.
Identificiranjem kritičnih genetskih čimbenika, uključujući povećani rizik koji dolazi s dvije kopije gena APOE4, istraživači se nadaju da će poboljšati trenutne dijagnostičke metode. Identificiranje dodatnih okidača za Alzheimerovu bolest i srčanu bolest, može ukazati na načine sprječavanja pojave oba stanja. “Optimističan sam da naša otkrića otvaraju nove puteve istraživanja koji imaju potencijal poboljšati živote milijuna diljem svijeta”, kazao je Kirby.
Ivana Moslavac
Foto: Pixabay, ilustracija
