Edukacija korisnika za rad u izdavaštvu na novim tehnologijama održana je u utorak, 23. svibnja 2023. godine u 13 sati u prostoru Zaklade “Čujem, vjerujem, vidim” u ulici Andrije Medulića u Zagrebu. Organizirala ju je Generacija.hr, a vodio Marko Pavić, voditelj Brajične tiskare Hrvatske knjižnice za slijepe, koji je govorio o radu tiskare i projektima namijenjenima osobama s oštećenjem vida. Edukacija se održala u sklopu projekta “Jednake mogućnosti”. 

Nositelj projekta je Generacija.hr – Udruga za promicanje medijske kulture, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava mladih, obitelji i umirovljenika, a partner Zaklada “Čujem, vjerujem, vidim”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda, a cilj mu je ojačati kapacitete i sposobnosti osoba s oštećenim vidom za samostalan život, za aktivnije traženje mjesta na tržištu rada te stvoriti dodatnu mogućnost za njihovu edukaciju i kvalitetnije provođenje slobodnog vremena.

Na edukaciji su, između ostalih, sudjelovale slijepe i slabovidne osobe iz Centra “Vinko Bek”, korisnici Zaklade “Čujem, vjerujem, vidim” i Centra UP2DATE, zatim Daniela Klujbert-Opačić, voditeljica projekta, Maja Šubarić Mahmuljin, urednica medijskih objava, Mirko Hrkač, osnivač i upravitelj Zaklade i Iva Ivanković, suradnica Zaklade na projektu.

Maja Šubarić Mahmuljin uvodno je predstavila udrugu i portal Generacija.hr te dosadašnje projekte, kao i ciljeve projekta “Jednake mogućnosti”. Riječ je potom preuzeo Marko Pavić.

“Za početak želim osvijestiti način na koji u tiskari nastaju prilagođeni formati. Bavimo se prilagodbom asistivnih formata kao što je EPUB, što se pokazalo kao dobar primjer u Danskoj i Norveškoj gdje smo bili na Erasmus+ projektu ove godine”, započeo je Pavić.

Slijepa i gluhoslijepa osoba rade kao korektori

Potom je opisao kako kreće cijeli projekt prilagodbe knjige za slijepe.

„Naši knjižničari odaberu građu, a ponekad nama tiflografičarima daju na izbor da sami odaberemo žanr knjige. Najčešće su to krimići, to jest, moderan dio književnosti koji je danas popularan. Kada dobijemo knjigu ona se prvo skenira u 600 dpi. Kada je pretočimo u digitalni oblik moramo ispraviti sve greške prilikom skeniranja. Na nama je da pročistimo tekst i eventualno ponovno skeniramo. Kada nastane digitalni oblik same knjige šaljemo ga korektorima – Dejani Rakić, našoj slijepoj kolegici i Mariu Doliću, kolegi koji je gluhoslijep. Uz pomoć Brajevog retka (svojevrsne digitalne tipkovnice) omogućava im se brži i bolji pregled samog teksta”, istaknuo je Pavić koji je po struci informatičar.

Kada se knjiga lektorira, dodao je, šalje se nazad na uvid i onda ide u konačnu izradu EPUB-a i brajice.

“Jednom kada imamo datoteku pržimo je na CD i šaljemo u našu arhivu. Gotovo sve knjige koje su digitalizirane nude se i u audio formatu u knjižnici. Imamo oformljen tim naratora koji su nam se pokazali dobrima i koje naši čitatelji vole. Pazimo na intonaciju i na izgovor riječi i da zvuči dobro, da vas glas primami da posudite još koju audio knjigu. Naglasak je na tome da se ne izgubi čitanje”, napomenuo je Pavić i dodao kako imaju i studente koji im šalju skripte s fakulteta te kojima prilagođavaju literaturu, što im uvelike pomaže u akademskom uspjehu.

Kada se knjiga u EPUB formatu zaprži na CD, nastavio je, zadnji korak je da se izradi brajični dio kako bi se ta knjiga mogla otisnuti na papiru koji koriste. U brajici koriste jedan mali softvere Duxbury koji je patentiran od dvoje ljudi iz Britanije. Uz taj program mogu ubaciti bilo koji tekst. To je novi standard i na njemu još moraju raditi.

“Knjigu potom puštamo na tiskanje. Strojevi Braillo koje koristimo su iz Norveške i izuzetno su skupi. Oni funkcioniraju po principu da imaju set iglica i male ručice poput glasovira. To nam omogućava obostran tisak. Slijepima i slabovidnima je omogućeno da mogu čitati i A i B stranu, a uštede papira su značajne”, napomenuo je Pavić.

Uloga umjetne inteligencije

Pavić se osvrnuo i umjetnu inteligenciju koja može pomoći osobama s oštećenjem vida.

“Nedavno smo imali radionicu na temu umjetne inteligencije i kako može pomoći slijepima. Vidim veliku prednost u tome, iako ima etičkih prijepora. Mislim da je to velik napredak i zbilja može ubrzati kompletno shvaćanje bilo kakve problematike, čak i ako ste laik”, rekao je voditelj Brajične tiskare.

Što se tiče reakcija osoba s oštećenjem vida na prilagođene sadržaje, Pavić je napomenuo da su korisnici zadovoljni. Osvrnuo se i na kakvoću papira kojeg koriste u tiskari.

“Koristimo velike role papira – po 250 kila teške. Papir je 150 gramski, otporan je na savijanje i dobro drži kakvoću točkica. Taj cijeli proces završava jednim primjerkom knjige koja se kod nas posuđuje”, istaknuo je Pavić.

Prisutnima je pokazao primjerke džepnog kalendara na brajici, slikovnice i časopise. ‘Riječ slijepih’ je specifičan jer su članci pisani od strane slijepih korisnika, a imaju i časopis ‘Mladost’, ‘Žena’, ‘Šah’ i ‘Podlistak’ (dodatak časopisu ‘Žena’). Članci koji se tamo mogu pronaći se uglavnom preuzimaju s popularnih portala i novina. Također, rade i prigodne čestitke za Božić i Uskrs na termalnom papiru.

Spomenuo je i još neke novitete vezano uz plakate za slijepe i 3D printanje.

“ElPicsPrint je ruski softver pomoću kojeg se rade plakati s crtežima za slijepe. Mogu se printati razni oblici pa se primjerice slijepima može pokazati kako izgleda Eiffelov toranj. Smatram kako budućnost leži u 3D printerima. Naime, 3D makete se vani već rade, a volio bih da se više koriste kod nas”.

Dječja slikovnica za podizanje svijesti o slijepima

Pavić je predstavio i zgodnu slikovnicu za videću djecu „Baš imam sreće“ koja je nastala kako bi djecu osvijestili o slijepim osobama.

“Djecu se senzibilizira, to jest, omogućuje im se uvid u svijet slijepih. Dječak iz slikovnice ima slijepog prijatelja koji ima supermoći poput čitanja u mraku, a dijelovi slikovnice su na brajici. U Danskoj i Norveškoj radi puno više ljudi u knjižnicama za slijepe i informatički su napredniji, a taktilne slikovnice su im prelijepe. Primjerice, uzmu popularnu dječju slikovnicu poput Pepa Pig za videće i uz pomoć strojeva cijelu slikovnicu preinače u format za slijepe i slabovidne te dodaju brajični dio”, napomenuo je.

Otkrio i planove za Hrvatsku knjižnicu za slijepe.

„S obzirom na sve, smatram da kročimo u dobrom smjeru. Modernizirat ćemo se u budućnosti još više. Skandinavci su među vodećima u olakšavanju života slijepima i slabovidnima. Mislim da smo u zaostatku, no vjerujem da ćemo jednog dana doći do njihove razine! Oni i meni za restoran imaju na brajici. Baš mi je to bilo lijepo za vidjeti. Tiskaju i naljepnice s brajicom za kuhinjske predmete – sol, papar i slično. To su jednostavna rješenja koja puno znače i olakšavaju život.”

Za kraj je napomenuo da u Hrvatskoj knjižnici za slijepe imaju ukupno četvero zaposlenih slijepih osoba i jedan gluhoslijepi kolega, među kojima je dvoje korektora, dvoje snimatelja i jedna knjižničarka.

„Empatija je jako važna, staviti se u kožu osobe s teškoćama. To nam pomaže da bolje radimo svoj posao!, zaključio je Marko Pavić.

Podsjetimo, projekt “Jednake mogućnosti” koji je započeo u veljači 2022. i trajat će 18 mjeseci za dodatnu svrhu ima omogućiti mlađim punoljetnim osobama s oštećenjem vida stjecanje dodatnih znanja i sposobnosti kako bi bili konkurentniji već na samom početku svog radnog vijeka. Projekt će također kroz medijsku vidljivost povećati senzibilnost ostalih aspekata hrvatskog društva na probleme ove ranjive skupine i dodatno na taj način pomoći njenoj kvalitetnoj (re)integraciji u hrvatsko društvo.

Ciljane skupine projekta su ranjive skupine – osobe s oštećenjem vida, mladi iznad 18 godina s otežanim pristupom obrazovanju, kao i medijski djelatnici koji će pisati o problemima ove ranjive skupine i na taj način podići svijest šire javnosti o problemima, potrebama i mogućnostima osoba s oštećenjem vida. 

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Generacija.hr

Projekt ”Jednake mogućnosti’” sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.