/Otpad od hrane zagađuje okoliš: ‘Sprječavanje nastanka biootpada korak je prema održivoj budućnosti’

Otpad od hrane zagađuje okoliš: ‘Sprječavanje nastanka biootpada korak je prema održivoj budućnosti’

Otpad od hrane predstavlja velik ekološki problem svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Truljenje hrane koju bacamo u miješani komunalni otpad doprinosi globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama. Jedno od rješenja za ovaj problem jest sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka otpada od hrane u dječjim vrtićima, domovima, bolnicama i drugim ustanovama, što je korak prema održivoj budućnosti.

Krajem rujna ove godine u Splitu uručeni su ugovori za sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada ravnateljima šest dječjih vrtića u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a cilj im je spriječiti nastanak otpada od hrane. Ukupna vrijednost investicije je 254.375 eura, a dio koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 88.950 eura. Do sada je putem javnih poziva sufinancirana nabava ovakvih uređaja za četiri studentska centra, 26 hotela, 28 bolnica i specijalnih bolnica, 21 dom za starije, domove za djecu i učeničke domove i 15 dječjih vrtića.

U sklopu projekta “Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” kontaktirali smo Fond kako bismo saznali više detalja o ovim i sličnim projektima kojima je cilj održivija budućnost. Zanimalo nas je koliko sredstava Fond ulaže za sufinanciranje nabave uređaja za sprečavanje nastanka biootpada, kakvi su kriteriji odabira, hoće li Fond i dalje podupirati ovakve zelene projekte, koje sve slične projekte usmjerene prema zaštiti okoliša trenutno sufinanciraju, koje dobrobiti za okoliš i zajednicu donosi novi poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama i što im je još u planu za ovu i iduće godine, vezano uz zelene projekte.

Foto: Pixabay (ilustracija)

Stvaranje održivije budućnosti

“Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temelji svoje djelovanje na sufinanciranju zelenih projekta čime direktno utječe na kvalitetu života ljudi u Hrvatskoj i stvaranje održive budućnosti. Posljednje tri godine Fond ulaže više od 1,78 milijuna eura u sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane). Sprječavanje nastanka biootpada jedan je od važnih segmenata održive budućnosti. Hrana koju bacamo u miješani komunalni otpad truljenjem stvara metan (CH4) staklenički plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama. Bacanjem hrane nastaje 8 do 10 posto stakleničkih plinova”, započeli su iz Fonda.

Nabavom uređaja, dodali su, smanjuje se količina biootpada koji se odlaže na odlagalište te se daje doprinos učinkovitom gospodarenju otpadom u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite okoliša pri čemu je prvi i najvažniji korak sprječavanje nastanka otpada, odnosno njegovo smanjenje na izvoru.

“Iako su do sada poduzete brojne aktivnosti vezane uz unaprjeđenje aktivnog provođenja mjera smanjenja biootpada te provedene kampanje podizanja svijesti javnosti, jasno je da se samo kontinuiranim i novim politikama te primjenom novih tehnologija i kružnog gospodarenja mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova i djelovati na ekološku svijest građana”, napomenuli su iz Fonda.

Foto: Pixabay (ilustracija)

Pravo ostvarilo šest vrtića, studentski centri…

Tijekom svibnja ove godine Fond je objavio Javni poziv za sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada u dječjim vrtićima s planiranom ukupnom vrijednosti 200.000 eura i maksimalnom vrijednošću po pojedinačnom ugovoru u iznosu 20.000 eura. Pravo na korištenje sredstava Fonda po Javnom pozivu ostvarili su dječji vrtići koji su proračunski korisnici državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne samouprave i koji su udovoljili uvjetima poziva.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji pravo na sufinanciranje nabave uređaja putem sredstava Fonda u iznosu od 89.000 eura ostvarilo je ukupno šest vrtića. No, nisu samo vrtići dobili ove uređaje.

“Do sada je putem javnih poziva sufinancirana nabava ovakvih uređaja za četiri studentska centra, 26 hotela, 28 bolnica i specijalnih bolnica, 21 dom za starije, domove za djecu i učeničke domove i 15 dječjih vrtića. Do kraja 2024. godine otvoren je Javni poziv za sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane) u kaznenim tijelima zatvorskog sustava. Fond i u narednom razdoblju planira nastavak aktivnosti sufinanciranja nabave uređaja”, napomenuli su iz Fonda.

Foto: Pixabay

Obnova obiteljskih kuća

No, Fond ne ulaže samo u uređaje za sprječavanje nastanka otpada od hrane već i u druge zelene projekte. Poseban program Fond ima i za retroaktivno financiranje fotonapona građanima koji su ga ugradili i pustili u pogon tijekom 2023. godine, dok su sredstva za 2024., osigurana kroz Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

“Osim obnovljivaca ulaganje u energetsku učinkovitost je također jedna od bitnih mjera zelene tranzicije. Fond je ove godine za građane imao dostupno čak 120 milijuna eura, a do ove godine je već iz nacionalnih sredstava obnovljeno oko 25.000 obiteljskih kuća, a iz EU sredstava gotovo 2.000 zgrada – višestambenih, javnih i zgrada kulturne baštine, kojima je dodijeljeno više od 470 milijuna eura bespovratnih sredstava”, rekli su nam iz Fonda.

Dodali su kako se ulaganja u zelene projekte potiču kroz niz mjera: “Tu su već spomenuta bespovratna sredstva, prilagođen porezni tretman takvih investicija gdje za primjer imamo nultu stopu PDV-a na fotonapon, ali treba naglasiti kako benefiti od tih investicija ne stanu samo u financijsku analizu. Riječ je o mjerama koje radimo kao ulaganje u našu budućnost i svijest o tome jedna je od najjačih motivatora, kada govorimo o osobnoj razini. Financijske institucije, kao i za sve ostale inicijative, tako i za zelenu tranziciju trebaju osigurati dodatni motiv svima uključenima da lakše donesu odluke u smjeru u kojem želimo ići kao društvo”, poručili su za kraj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.