Hrvatska glazbena mladež, članica najveće međunarodne kulturne mreže za mlade i glazbu Juenesses Musicales International (JMI), podržala je apel kojeg je Culture action EUrope u suradnji s nizom europskih partnera uputio Mariyai Gabriel, europskoj povjerenici za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade za donošenje mjera koje će ublažiti razoran utjecaj korona virusa na kulturni sektor.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Pandemija korona virusa koja je zahvatila i Hrvatsku, već u startu je ostavila teške posljedice po funkcioniranje cijelog kulturnog sektora, posebice nezavisnog. Potres u Zagrebu uzrokovao je ogromne štete na infrastrukturi i dodatno otežao položaj dionika u ovom fragilnom sektoru.

U apelu upućenom Europskoj komisiji stoje konkretni prijedlozi, od produžavanja roka korištenja sredstava za kulturu, prenamjene sredstava do osiguranja „solidarne naknade“ za plaćanje freelancerima koji su bili angažirani na odgođenim kulturnim projektima.

„Nadamo se da će ove preporuke zaživjeti i u hrvatskom kulturnom prostoru, a pogotovo sada, kad je Zagreb pogodio razoran potres, te dodatno zakomplicirao položaj svih kulturnih stvaraoca i subjekata, pogotovo onih koji značajan dio svojih prihoda ostvaruju na slobodnom tržištu“, poručio je Tonči Bilić, predsjednik Hrvatske glazbene mladeži i član Boarda World Youth Choir.

Apel Europskoj komisiji, između ostalih, potpisale su sve relevantne europske i međunarodne organizacije u kulturi, od kojih neke ovdije nabrajamo: Culture Action Europe, IETM – International network for contemporary performing arts, The European Choral Association – Europa Cantat, European Cultural Foundation, European Music Council, Circostrada Network, NEMO – Network of European Museum Organisations, JMI – Jeunesses Musicales International, On the Move, FACE – Fresh Arts Coalition Europe, EUROPA NOSTRA – European Voice of civil society committed to cultural heritage, European Festivals Association (EFA).

„Znamo da je Vlada RH, a posebice Ministarstvo kulture i Ministrica kulture gospođa dr.sc Nina Obuljen Koržinek svjesna važnosti donošenja mjera prilagođenih raznolikim umjetničkim područjima, u trenucima krize identificiranog kao posebno fragilnog. Ovom procjenom stanja, prilagođenim aktivnostima i prijedlogom mjera želimo dodatno ukazati i podržati nastojanja za izradu prilagođenog paketa mjera koji će biti od pomoći svim segmentima posebice nezavisnom kulturnom sektoru i njihovim stvarateljima“, naglasila je Dubravka Dujmović Kušan, članica Boarda Jeunesses Musicales International i glavna tajnica Hrvatske glazbene mladeži.

Dopis upućen Europskoj komisiji

Predmet: Učinak COVID-19 na Kreativnu Europu i europski kulturni i kreativni sektor

“Poštovana povjerenice Gabriele,

Poštovana gospođo Gessler, gospođo Magnant i gospodine Zampieri,

Korona virus je zahvatio sve zemlje Europe, a već je vidljiv i snažan utjecaj na kulturni sektor. Solidarni smo sa svakim pojedincem i organizacijom koja je pogođena virusom, ne samo u Europi nego i u svijetu te mjerama poduzetim za njezino suzbijanje.

Iznimno cijenimo brzu reakciju Europske komisije i EACEA-e na situaciju u vidu izjave o učincima Korona virusa na program Creative Europe.

Međutim, zbog hitnosti preoblikovanja dosadašnjih planova koji se odnose na aktivnosti programa Kreativne Europe, molimo za dodatna pojašnjenja u vezi s projektima suradnje Creative Europe i aktivnostima Networka (Međunarodnih mreža) te moguće učinkovite mjere za ublažavanje utjecaja COVID-19 na kulturni i kreativni sektor. Pravovremeni odgovori na pitanja koja slijede omogućit će bolju procjenu i donošenje odluka u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

1. Glavna pitanja i prijedlozi

Raznolikost kulturnog i kreativnog sektora i njihovih aktivnosti zahtijeva višestruke ciljane pristupe kako bi se riješili utjecaji koji se, kao rezultat COVID-19, osjećaju u svim sektorima. Kulturnim organizacijama koje se financiraju sredstvima Creative Europe trebalo bi otvoriti niz različitih mogućnosti kako bi im se pružila odgovarajuća podrška i osigurali prikladni odgovori prema okolnostima svake pojedine organizacije. U nastavku navodimo glavna sporna područja i predlažemo moguća rješenja koja bi pomogla održivosti kulturnog i kreativnog sektora u ovom zahtjevnom razdoblju.

Razdoblje prilagodbe

Za programe koji se ne mogu održati unutar prvobitno predviđenog razdoblja prihvatljivosti projekta ili okvirne godine:

→ produžiti razdoblje prihvatljivosti za projekte i okvirne ugovore

Primjeri za mreže/network:

Za mreže u 3. godini realizacije:

→ Produljiti trenutni okvir za razdoblje koje otprilike odgovara razdoblju tijekom kojeg aktivnosti nisu bile moguće. Početak (i kraj ) 4. godine prilagoditi u skladu s predloženim.

→ Dopustiti da se dodatna sredstva koja se koriste u 3. godini naknadno iskoriste u 4. godini.

Za mreže u 4. godini realizacije:

→ Produljiti razdoblje prihvatljivosti za razdoblje koje otprilike odgovara razdoblju tijekom kojeg aktivnosti nisu bile moguće.

Prihvatljivost troškova

Za događaje/programe koji su morali biti otkazani, ali su plaćanja već bila izvršena (i s njima nastali povezani troškovi):

→ Učiniti troškove povezane s otkazanim događajima/programima i ostalim otkazanim aktivnostima prihvatljivim

→ Pojasniti potrebne dokaze kako bi se prikazala opravdanost nastalih troškova

Za „slobodnjake“ ( freelancers) koji su posebno pogođeni otkazivanjem događanja i ostalih aktivnosti ( njihov prihod često ovisi isključivo o tim aktivnostima):

→ Omogućiti prihvatljivost „solidarne naknade“ koju korisnici programa mogu ponuditi kao plaćanje „slobodnjacima“ već angažiranim na otkazanim događajima/programima i aktivnostima.

Zamjena aktivnosti

U slučaju da odlaganje događaja/programa postaje sve teže zbog nesigurnosti i mogućeg gomilanja događaja nakon krize:

→ Omogućiti korisnicima zamjenu događaja/programa drugim formatima i aktivnostima koji više odgovaraju trenutnoj situaciji (npr. Webinari, publikacije, videozapisi) ili s aktivnostima koje se mogu provoditi neovisno o trenutnoj situaciji (npr. prijenos neiskorištenih programskih troškova na razvoj financijske održivosti organizacije).

Dodatno financiranje

Za korisnike koji su suočeni sa značajnim gubicima (zbog povrata karata, naknada za sudjelovanje itd.) u slučaju gdje su troškovi nastali zbog odgođenih događaja/programa i ostalih aktivnosti, a nije ih moguće povratiti.

→ Omogućiti podnošenje zahtjeva za dodatnim financiranjem za ublažavanje gubitaka te reprogramiranjem događaja, ako je moguće.

2. Poziv EU da podrži kulturni i kreativni sektor

Dok je javna sigurnost i dalje prioritet, Europske kulturne mreže i njihove članice ( udruge i pojedinci) solidarne su s umjetnicima i organizatorima u kulturi koji su pod utjecajem hitnih mjera vezanih uz pandemiju COVID-19. Primijenjene će mjere vjerojatno znatno destabilizirati europska kazališta, muzeje, prostore, spomenike kulture i druge kulturne organizacije koji ovise o publici, posjetiteljima i sudionicima, kao i kulturni ekosustav kao takav, stvaraoce, profesionalce i „slobodnjake“ , pomoćno i tehničko osoblje te sve one koji djeluju u okviru tih praksi. Bez odgovarajućih mjera podrške, te će mjere i iz njih proizašle odluke imati pogubne ekonomske i socijalne učinke na sektor. Bez obzira na to jesu li zaposleni ili slobodni, djelatnici u kulturnom i kreativnom sektoru koji su često u već nepovoljnoj situaciji, suočavaju se s naglim i dramatičnim gubitkom prihoda.

Stoga vas želimo ohrabriti

– Da podržite našu molbu europskim institucijama i nacionalnim vladama za usvajanjem hitnih mjera koje adekvatno podržavaju održivost kulturnog ekosustava – na sličan način kako je planirano za male poduzetnike.

– Da tražite od Europske komisije dostupnost hitnog paketa mjera u iznosu od 25 milijardi eura za europsko gospodarstvo kulturnom i kreativnom sektoru.

Obzirom da je predsjednica Europske komisije gospođa Ursula Von der Leyen u tisku najavila kako Europska komisija namjerava biti što fleksibilnija, nadamo se da možete dati pozitivne odgovore na naša pitanja i prijedloge.”

mšm

Foto: Pixabay, ilustracija