Portal Generacija već je pisao o djelovanju, ulogama i ciljevima centara za rehabilitaciju, a Ivana Lulić, ravnateljica Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka rekla nam je kako je ovo pitanje regulirano Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), gdje u čl. 15 stoji: “Centar za profesionalnu rehabilitaciju je ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, prema odredbi čl. 4 st. 4 istoga Zakona”.
Jedino se kroz postupke profesionalne rehabilitacije može u potpunosti utvrditi u kojoj su mjeri osobe s invaliditetom zapošljive na tržištu rada ili bi se kroz ove postupke osnaživanjem radnih i drugih sposobnosti moglo očekivati njihovo uspješno zapošljavanje, ali i ono što se često zapostavlja, omogućiti zadržavanje zaposlenja za sve one osobe kod kojih invaliditet nastupi tijekom radnog vijeka.
U slučajevima gdje invaliditet nastupa tijekom radnog vijeka nerijetko svjedočimo otkazima, iako bi se uslugama profesionalne rehabilitacije na radnom mjestu omogućilo mnogim osobama zadržavanje njihovog zaposlenja. Upravo je radi ostvarenja tih ciljeva važno usmjeriti sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u tom smjeru. Ovo su samo neki od razloga koji ukazuju na važnost usluga profesionalne rehabilitacije, stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2020. godinu.
“CPR provodi mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije s ciljem da se osoba s invaliditetom osposobi za prikladan posao, da se zaposli, odnosno zadrži posao i u njemu napreduje, te da se profesionalno razvija”, objasnila je ravnateljica Centra za rehabilitaciju u Rijeci.
Lulić nam je otkrila i na koji način se pruža pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije te pruža li Centar u Rijeci radionice.
“Radi se o savjetodavnim i psihoterapijskim metodama kojima se omogućuje osobi s invaliditetom da prevlada teškoće (nedostatna motivacija, strah od neuspjeha, manjkave komunikacijske vještine, konfliktne situacije u privatnom životu i na radnom mjestu i sl.), prije uključivanja u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.
Za sada naš Centar ne organizira radionice. Kada to dopuste epidemiološke mjere, te kada se Centar kadrovski ekipira, organizirat će se radionice za nezaposlene osobe s invaliditetom (pretraživanje baze poslova, predstavljanje poslodavcu, informiranje o asistivnoj tehnologiji te ostale važne teme), te za rehabilitante (kako primjenjivati učinkovite tehnike učenja, razvoj motivacije…)”, objasnila je.
Profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Zanimalo nas je vodi li Centar evidenciju o tome koliko je osoba s invaliditetom koje su prošle kroz profesionalno osposobljavanje te koliko je osoba nakon toga pronašlo posao.
“Tijekom 2020.godine CPR Rijeka ukupno je isporučio nalaz i mišljenje za 87 osoba i procijenio da među njima nema nezapošljivih osoba. Za pet osoba zaključeno je da su zapošljive na zaštitnim radnim mjestima, a 78 ih je ocijenjeno kao zapošljivo uz prilagodbu radnog mjesta ili bez nje”, rekla je Lulić.
“Za 16 osoba utvrđeno je postojanje invaliditeta u odnosu na rad i time im je omogućen upis u očevidnik, od njih je 13 sada u radnom odnosu”, dodala je.
Ravnateljica Centra za rehabilitaciju Rijeka istaknula je kako je poslodavcima omogućeno ostvarivanje prava na poticaj.
“Omogućeno je da 22 poslodavaca ostvare pravo na poticaj – subvenciju plaće zbog smanjene radne učinkovitosti djelatnika, time je 37 osoba s invaliditetom zadržalo posao kod poslodavca. Nadalje je izrađen plan prilagodbe radnih mjesta za sedam zaposlenih osoba s invaliditetom, kod sedam različitih poslodavaca. Od toga su tri osobe s invaliditetom samozaposlene”, rekla je Lulić.
“Od 23 osobe koja su prošle rehabilitacijsku procjenu razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa, njih je dvoje zadržalo zaposlenje kod istog poslodavca, na prilagođenim poslovima, a te prilagodbe dogovorio je stručni tim CPR-a. Zapošljavanje osoba s invaliditetom, osobito najteže zapošljivih osoba, zasigurno bi olakšalo da u gradu ili regiji postoji zaštitna radionica”, dodala je.
Problematika zapošljavanja osoba s invaliditetom
“Problematika zapošljavanja osoba s invaliditetom znatno je složenija od suhoparnih brojki. Da bismo pružili uvid u zadatke CPR-a Rijeka i način na koji se ti zadaci izvršavaju te uvjeta u kojima stručni tim radi, pozivamo vas da nas posjetite”, rekla je Lulić.
Istaknula je koji su bitni problemi s kojima se susreću.
“Trenutno nam je veliki problem nedostatak stručnog kadra. Tako je naprimjer, edukacijski rehabilitator deficitarna struka u regiji. Tijekom 2020. godine dva puta je raspisan natječaj za popunjavanje radnog mjesta višeg stručnog suradnika-rehabilitatora, međutim, nije bilo kandidata koji bi ispunjavali propisane uvjete natječaja”, zaključila je Lulić.
Bjonda Lučić
*Tekst je objavljen u sklopu projekta ‘Jednaka prava za sve’ kojeg financira Agencija za elektroničke medije
