“U Hrvatskoj na jednog umirovljenika dolaze tek 1,3 zaposlene osobe, a trebale bi četiri zaposlene osobe financirati jednog umirovljenika. Tu, dakle, sva čarolija prestaje. U takvim uvjetima ne može doći do rasta prihoda, pa onda ni mirovina”, rekao nam je dr.sc. Luka Brkić, profesor ekonomije i analitičar.
Danas svjedočimo energetskoj nestabilnosti u Europi i svijetu, koja utječe na sve građane, pa tako i one u Hrvatskoj. Zanimalo nas je kako poskupljenje nafte, struje i plina, ali i rastuća inflacija, utječe na one najosjetljivije skupine društva kao što su umirovljenici, studenti i mladi.
“Oni pak najteže savladavaju te krize, i u tom kontekstu plaćaju najveći ceh te su podložni socijalnim mjerama, odnosno socijalnim transferima iz proračuna. Bilo da je riječ o vaučerima za energiju, oslobađanju plaćanja nekih doprinosa ili poreza. Definitivno, oni su najugroženiji u trenutačnoj krizi”, započeo je Brkić za Generaciju.
Osvrnuvši se na inflaciju, nadovezao se: “Posljedice inflacije najviše osjećaju socijalno ugroženi, to jest, oni niže platežne sposobnosti. Njima je inflacija puno veća jer imaju mala primanja, to jest male mirovine, a troškovi hrane, energije i režija su po 30 – 40 posto njihovih ukupnih prihoda. Prema tome, njima je inflacija puno veća od 4, 8 posto. Oni su najugroženiji i treba ih socijalno zaštititi.”
Na naš upit što bi Vlada mogla napraviti u ovoj situaciji i koje mjere bi pomogle najugroženijima, rekao je: “Pitanje je preraspodjele, odnosno redistribucije novca – koliko će ići za mirovine, koliko za zdravstvo, ili za neke druge javne potrebe. Novca ima, ali je pitanje kako će se raspodijeliti. Kad govorite o mjerama Vlade, ona je dosad pokazala, još od pandemije pa do ove aktualne krize, da djeluje vatrogasnim mjerama. Dakle, kratkoročnim mjerama, što je s jedne strane razumljivo i opravdano jer morate u nekom trenutku omogućiti rok i provedbu kako bi zaštitili najugroženije”, istaknuo je.
Foto: Screenshot/YouTube
‘Tu sva čarolija prestaje’
Potom je dodao: “No, ono što je problem jest to što još uvijek nismo počeli provoditi strukturne reforme koje bi omogućile da mi u srednjem i dugom roku ojačamo naše gospodarstvo. Tada bi se kratkoročni transferi iz proračuna smanjili, povećala bi se ukupna razina prihoda koja bi omogućila drugačiju redistribuciju, da oni koji su najugroženiji dobiju više nego što sada dobivaju.”
Napomenuo je i to kako većina umirovljenika u Hrvatskoj ima ispodprosječne mirovine, a velik broj ljudi koji su zaposleni imaju male plaće, stoga su upravo za njih socijalni transferi važni. Za kraj je napomenuo kako nas puno toga dovodi u situaciju da Hrvati u mirovini jedva imaju za hranu i režije, no jedan je problem ipak ključan, a to je broj zaposlenih na broj umirovljenika.
Grad koji spaja školarce i umirovljenike: ‘Međugeneracijska solidarnost je odgovornost svih’
“U Hrvatskoj na jednog umirovljenika dolaze tek 1,3 zaposlene osobe, a trebalo bi biti da četiri zaposlene osobe financiraju jednog umirovljenika. I tu sva čarolija prestaje. U takvim uvjetima ne može doći do rasta prihoda, pa onda ni mirovina, koji bi omogućio da, primjerice, imate oko 70 posto svoje plaće u mirovini. Nažalost, u Hrvatskoj veliki dio umirovljenika odlazi u mirovinu kao socijalni slučaj, što je katastrofa.”
Maja Šubarić Mahmuljin
Naslovna fotografija: Pixabax, ilustracija
