Uz razvoj novih tehnologija gotovo sve što pišemo na internetu ostaje dostupno i kada to više ne bi željeli. Često prilikom traženja novog posla iskrsne nešto što baš i ne pruža najljepšu sliku o nama. S druge strane, društvene mreže pružaju prednosti kakve generacije prije nas nisu imale. Primjerice, prilikom zapošljavanja otvaraju veću mogućnost boljeg predstavljanja potencijalnim poslodavcima, ali i omogućuju sasvim nove modele komunikacije.
Na portalu Zaposljavanje.mimladi.hr su stoga pitali neke od ključnih ljudi u tvrtkama kako najbolje iskoristiti društvene mreže za zapošljavanja, te smo ih zamolili da izdvoje i neke pozitivne i negativne primjere iz svoga iskustva.
Martina Vukoja, direktorica ljudskih potencijala u tvrtki Laser inženjering d.o.o ističe:
“Od društvenih mreža je svakako potrebno istaknuti LinkedIn kao poslovnu društvenu mrežu za koju možemo reći da u zadnje vrijeme doživljava na neki način svoj mali procvat. Mlađe generacije sklonije su društvenim mrežama tako da je logičan slijed da će se u nekom periodu fokus traženja potencijalnih zaposlenika usmjeriti isključivo putem društvenih mreža, a klasično oglašavanje sve će manje biti popularno. Za sada još uvijek znatnu ulogu igra oglašavanje putem portala i to za dosta velik broj djelatnosti, dok se informatička branša u potpunosti usmjerila prema društvenim mrežama koja svoje potencijalne zaposlenike traži isključivo putem regrutera specijaliziranih za tu branšu u virtualnom svijetu.
Bilo je više loših primjera nego dobrih. Od loših primjera bilo je svakako to da je u molbi za posao bio upisan naziv nekog sasvim drugog poslodavca i naziv nekog sasvim drugog radnog mjesta, da mnogi kandidati uopće ne upišu svoje kontakt podatke, da molbe pišu ručno na papiru kojeg potom slikaju i šalju kao fotografiju na kojoj osim molbe uhvate i dio stola na kojem je fotografirano.”
Željko Šundov, direktor Amropa, tvrtke orijentirane na tzv. executive search, tj . headhunting i posredovanje u zapošljavanju top menadžmenta naglašava:
“Treba koordinirati profile na svim društvenim mrežama. Često se događa da nam je profil na Linkedinu profesionalan, ozbiljan, fotografija poslovna, a na Facebooku ili Instagramu ostavljamo potpuno drugačiji dojam. To ne znači da svugdje moramo biti „ozbiljni“, ali profili moraju pokazivati osobnost. Ne treba se povezivati sa svakim tko nam pošalje zahtjev. Tu je osobna stvar svakog od nas, ali moramo razmišljati kakvu poruku ostavljamo. Svaka naša konekcija stvara svoj sadržaj, a preko njega se definira i naš profil”, rekao je i nastavio:
“Kod traženja profila najviše se koristi Linkedin, no ako osoba uđe u uži izbor pregledavaju se sve dostupne informacije na internetu. Treba na LinkedInu biti proaktivan, ciljano se povezivati s pravim ciljanim grupama ljudi, biti aktivni član nekih grupa, objavljivati vlastite različite članke.
Profil na LinkedInu može biti definiran i imati cilj i omogućiti nam da pokažemo da smo stručnjak za neko područje ili više njih – te da se isplati raditi s nama ili našom kompanijom – povezivanje radi rasta našeg prometa u postojećoj kompaniji ili da pokažemo za koja smo područja stručnjak i privučemo HR-ovce ili agencije za zapošljavanje. U tom slučaju, naš profil mora imati razumljive nazive naših pozicija i malo detaljniji opis što smo radili i za što smo bili zaduženi.”
Ilija Brajković, direktor marketinške agencije Kontra pojašnjava:
“U kontekstu društvenih mreža se najčešće provjere društvene mreže kandidata i traže stvari koje mogu biti negativne. Puno veći fokus je na tim negativnim stvarima, jer mogu biti signal lošeg budućeg ponašanja ili mentaliteta kojeg ne želite u tvrtki.
Za osobe koje traže posao, LinkedIn je najbolji kanal. U najmanju ruku, može se javno napisati da se traži posao i zajednica će najčešće podržati takvu inicijativu dijeljenjem i komentiranjem statusa. Aktivnostima na društvenim mrežama se može upoznati jako puno ljudi, uključujući i poslodavce, što jako može pomoći kod budućeg traženja posla.”
Daniela Bilušić, Human Resources Managera u hotelu Esplanade Zagreb naglašava:
“Društvene mreže omogućuju poslodavcima da dođu do potencijalnih zaposlenika na mjestu na kojem aktivno, zainteresirano i svakodnevno provode dio svog vremena – bilo to na Facebooku, LinkedInu, Instagramu, TikToku ili nekoj drugoj društvenoj mreži. Zato predstavljaju odličan alat za privlačenje i pronalaženje novih talenata. Uz pomoć društvenih mreža, poslodavac može lako saznati ciljane podatke- npr. tko se na tržištu bavi konkretnim segmentom poslovanja.
Može čak saznati i nešto o iskustvu prije nego vidi CV (npr. putem LinkedIn profila), a može i direktno kontaktirati osobu bez da ima njezin broj telefona (putem profila osobe na nekoj od društvenih mreža). Velika je prednost društvenih mreža što omogućavaju dolazak do kandidata koji aktivno možda ne traže posao, tzv. pasivni kandidati, no ako ih nešto dovoljno zainteresira, moguće ih je angažirati za prijavu.
Zadnjih godina, korisnici sve više pristupaju društvenim mrežama putem mobitela, žele brzo i lako pronaći informacije i time poslodavac može jednostavno stupiti u interakciju s potencijalnim kandidatima. Bilo je par slučajeva zbog kojih smo odbili određene kandidate – iznenađujuće arogantan stav- „ne da im se ispuniti prijavni obrazac jer su u žurbi, kad je ionako sve navedeno u životopisu.”
Ivica Mamić, suvlasnik PR agencije IMC, iznosi svoja iskustva:
“Društvene mreže su korisne iz nekoliko razloga, a dva su dominantna – na društvenim mrežama može se naći doista mnogo informacija o pojedinom kandidatu, a s druge strane sve se češće kandidati i direktno kontaktiraju putem društvenih mreža, najčešće LinkedIna.
Općenito nam je kod osoba koje nam dolaze u tim važna razina njihove energije, strasti i posvećenosti poslu. U PR-u je za uspješan rad bitna i širina interesa i posvećenost detaljima, socijalna i emocionalna inteligencija, a ako nekih vještina i nedostaje, one se lako nadograđuju ukoliko za tim postoji volja. Nitko od nas pojedinačno nije savršen, ali ako uspijete u timu okupiti skupinu ljudi s različitim vještinama i znanjima koja se međusobno nadopunjuju, s pozitivnim stavom i energijom, i ako k tome imate lidera koji će ih uspjeti inspirirati i voditi u pravom smjeru, uspjeh je sigurno tu.”
Manuela Šola, direktorica i vlasnica agencije Komunikacijski laboratorij naglašava:
“Danas je važno biti prisutan na društvenim mrežama kako bi se ljudi upoznali s radom poslodavaca prije slanja same prijave za posao. Sve je više onih koji koriste društvene mreže za pronalaženje novih zaposlenika jer su to postali kanali koje potencijalni zaposlenici aktivno koriste, što olakšava komunikaciju i štedi vrijeme.
Uvijek postoje dobri i loši primjeri. Mi odgovaramo na apsolutno sve prijave te nastojimo dati povratnu informaciju kandidatima bez obzira na konačni ishod. To je način da se kandidati svejedno osjećaju dobro, nauče nešto i u konačnici imaju uspješniji ishod prilikom sljedećih slanja prijava za posao. Jako je važno za sve poslodavce da budu otvoreni i iskreni prema kandidatima, te da su profesionalni od samog početka najtečaja do kraja istog. Profesionalnost se vidi u oglasu, o brzini odgovora, i svakom kontaktu koji se događa s kandidatom i kao što mi procjenjujemo potencijalne zaposlenike, tako i oni procjenjuju nas.”
Ana Marija Hrvoić Đurić, stručnjakinja za PR i suvlasnica Manjgure, pojašnjava:
“Društvene mreže su izvrstan alat za dopiranje do profila osoba kakve želimo zaposliti i kvalitetan digitalac moći će dobro optimizirati oglas da se prikazuje upravo takvoj publici. No uz oglašavanje, sam sadržaj i prirodan doseg imaju možda i veću težinu. Manjguri, primjerice, nakon posljednjeg bloga na temu zapošljavanja, koji zapravo nije bio oglas za posao, svakodnevno pristižu molbe i životopisi zainteresiranih kandidata. Ta je objava prirodnim putem (podjelom linka) našla put do nekih vrlo kvalitetnih ljudi kojima ćemo se javiti.
Uvijek kao pozitivan primjer ističem Travopazitelja – kampanju za jedan brend kosilica koji je privukao veliku pažnju javnosti, i to u vrijeme kad društvene mreže još nisu bile u punom zamahu kao sada. Na sam oglas, koliko se sjećam, i nije pristiglo toliko molbi, no koncept oglasa zadobio je pažnju medija koji bi, da je neki drugi oblik oglasa bio u pitanju, to visoko naplatili kao promo sadržaj. Danas, među ostalim zahvaljujući i toj kampanji, taj je brend vjerojatno prva asocijacija na kosilice u Hrvatskoj.”
Krešimir Macan, direktor i suvlasnik PR agencije Manjgura ističe:
“Možete pozicionirati tvrtku kao poželjnu i stalno ćete imati upite za posao. Mi to radimo kroz blog i društvene mreže. Oglasi na društvenim mrežama su se pokazali najboljim aktima za privlačenje talenata.
Odličan je bio blog gdje smo tražili običnog početnika bez dana staža. Danas taj čovjek uspješno vodi vlastitu agenciju, a izabrali smo ga između 500 molbi za posao jer se radilo o kriznim godinama iza 2010. Danas je više alternativa, ali i dalje između puno molbi morate moći izabrati onu pravu. Vjerujte mi jako puno zahtjevna posla. Ali nagrada koja slijedi vrijedi.”
Darko Markušić
Foto: Pixabay
Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
