Najnoviji podaci Eurostata pokazuju zabrinjavajuće podatke za Hrvatsku po pitanju prosječne dobi u kojoj se mladi osamostaljuju i odlaze iz roditeljskog doma.
Prema prošlogodišnjim podacima muškarci su kuću napuštali tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine. Nadalje, čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine još uvijek živi s roditeljima, a kada bi to usporedili s na primjer, Švedskom, koja ima samo 12,5 posto takvih slučajeva, mogli bi reći da je situacija dosta alarmantna.
Razlika između juga i sjevera
Poznato je da južne države više drže do obiteljskih veza za razliku od onih na sjeveru, a postoje i neke kulturološke razlike. Osim razlika u kulturi, postoje i ekonomske razlike, objasnio je dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta za Jutarnji. Ekonomski čimbenici koji nisu pogodni za odlazak od roditelja skupi su stanovi koje ljudi s prosječnom plaćom jednostavno ne mogu priuštiti. Čipin je istaknuo i „nepostojanje učinkovite i širokodostupne stambene politike“.
Neki stručnjaci upozoravaju da se podaci Eurostata ne mogu gledati kao crno bijeli, već treba uzeti u obzir metodologiju kojom se došlo do podataka, a ona nije jasno objašnjena. Upozoravaju da je Eurostat u mlade koji i dalje žive s roditeljima ubrojio i one koji već imaju svoju obitelj, ali žive u roditeljskoj kući.
Na primjer, u manjim sredinama uobičajeno je da su roditelji na jednom katu, a djeca na drugom. Uzimanje tih podataka u obzir, objasnilo bi zašto su Hrvati zauzeli europsko prijestolje, piše Jutarnji.
Kako je u drugim državama?
Osim Hrvatske, mladi se u roditeljskoj kući dugo zadržavaju i u Slovačkoj gdje je prosjek iseljenja 30,8 godina, u Bugarskoj i Španjolskoj iznosi 30,3 godine, u Malti 30,1 i u Italiji 30 godina.
Suprotno tome, mladi u Finskoj kuću napuštaju s 21,3 godine, u Švedskoj s 21,4, u Danskoj s 21,7 i u Estoniji s 22,7 godine. Pri dnu ljestvice nalaze se i Njemačka, Francuska i Austrija, gdje mladi odlaze od roditelja u dobi od 23 do 25.
mšm
Foto: Pixabay, ilustracija
