“Bioraznolikost je danas važnija nego ikad zbog njezina presudnog utjecaja na stabilnost ekosustava i ljudsko blagostanje i preživljavanje. Za očuvanje bioraznolikosti ključno je da ljudi smanje konzumaciju proizvoda životinjskog podrijetla jer upravo je ta konzumacija jedna od najsnažnijih negativnih sila koje utječu na očuvanje kopnenih ekosustava i biološke raznolikosti”, poručili su iz udruge Prijatelji životinja.
U sklopu projekta ”Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” istražili smo zašto je bioraznolikost danas važnija nego ikad, koliko je važno očuvati je u Hrvatskoj, kako motivirati mlade na akciju i zaštitu okoliša te što mi kao pojedinci možemo učiniti za pozitivne promjene. Kontaktirali smo Prijatelje životinja, udrugu osnovanu 2001. godine s ciljem promoviranja zaštite i prava životinja te vegetarijanstva, odnosno veganstva, kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljivog životnog stila. Uputili su i poruku svim građanima, vezano uz očuvanje bioraznolikosti te ponudili i nekoliko rješenja vezano uz bolje poznavanje ove teme.
“Znanstvenici već dugo upozoravaju da je uzgoj životinja za hranu vodeći uzrok klimatskih promjena jer čini 14,5 posto emisija stakleničkih plinova te uzrokuje više štete nego svi automobili i tvornice na svijetu zajedno. Uzgoj stoke stvara deset puta više zagađenja nego naseljena područja, a oko 50 posto zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovan uzgoj životinja. Osim toga, uzgoj životinja radi jedenja mesa nevjerojatno je rastrošan način proizvodnje hrane – za kilogram mesa potroši se 15.000 litara vode, a za kilogram žitarica 100 litara vode”, upozorila je Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata.
Također, dodala je, potrebno je gotovo 100 puta više zemlje da bi se proizveo gram bjelančevina iz govedine ili janjetine, u odnosu na gram graška. Stočarska proizvodnja, uključujući proizvodnju stočne hrane, čini približno tri četvrtine cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta i gotovo jednu trećinu kopnene površine bez leda na planetu.
Foto: Pexels
Neodrživo i pogubno za cijeli ekosustav
“Stoka čini jednu petinu ukupne kopnene biomase i troši više od polovice biomase koju izravno koriste ljudi i jednu trećinu globalne proizvodnje žitarica. Zbog stočarstva i uzgoja žitarica za prehranu životinja krče se šume. Dodatno, velika zagađenja nastaju fekalnim ispustima, stvaranjem kiselih kiša, a negativan utjecaj ima i upotreba hormona, pesticida i antibiotika. Više od 70 posto svih antibiotika na svijetu iskorišteno je za intenzivni uzgoj životinja”, istaknula je Klopotan Kačavenda.
Dakle, stočarstvo je najveći pokretač gubitka staništa, kao i vodeći uzrok klimatskih promjena, gubitka tla, onečišćenja vode i hranjivih tvari te smanjenja broja divljih životinja, što povećava pritiske na ekosustave i biološku raznolikost.
“Zastrašujuće je što se na farmama svake godine uzgoji, a potom zakolje više od 90 milijarda životinja. To je neodrživo i pogubno za cijeli ekosustav. Jednostavno, više ne možemo ignorirati znanstvena istraživanja i činjenicu da su pandemije, globalno zatopljenje, krčenje šuma, zagađenje oceana, glad u svijetu, uništavanje ekosustava i kontinuirano izumiranje vrsta usko povezani s uzgojem životinja radi hrane i da nešto moramo hitno mijenjati”, rekla je naša sugovornica.
Foto: Pexels
Bioraznolikost mora iznimno je ugrožena
Osvrnula se i na situaciju u Hrvatskoj koja, kako naglašava, nije ništa drukčija nego u ostatku svijeta. Čak u nekim stvarima ima dodatan negativni utjecaj. Jadransko more iscrpljeno je prekomjernim izlovom i zagađenjem, a gotovo nema morskoga dna koje nije izrovano pridnenim koćama, koje još uvijek nisu zabranjene u Hrvatskoj. Peticija za njihovu zabranu može se potpisati na www.prijatelji-zivotinja.hr.
“Pritom je strašno što koće utječu na klimatske promjene, kao i cijeli zrakoplovni promet. Uz sve veći broj uzgajališta riba, a time i pritisak na resurse i stvaranje zagađenja, i bioraznolikost mora iznimno je ugrožena. Našom navikom jedenja mesa, mlijeka i jaja financiramo industrije koje u naše ime predstavljaju prijetnju opstanku Zemlje i brojnih životinjskih vrsta”, napomenula je Klopotan Kačavenda.
Na naš upit što mi kao pojedinci možemo učiniti po ovom pitanju, odnosno koji su konkretni koraci, odgovorila je: “Konkretno, možemo prijeći na vegansku prehranu ili barem smanjiti konzumaciju proizvoda životinjskog podrijetla te povećati udio hrane biljnog podrijetla u prehrani. Znanstvena zajednica i ekološke organizacije već godinama upozoravaju da je postojeći sustav proizvodnje hrane na Zemlji neodrživ, osobito s obzirom na očekivani porast ljudske populacije na 10 milijarda do 2050. godine. Kada bi se goleme površine na kojima se uzgajaju usjevi za tov životinja prenamijenile za prehranu ljudi, dobili bismo obilje hrane kojim bi se mogao početi rješavati problem krize s hranom.”
Foto: Pixabay
Ključ – veća potrošnja namirnica biljnog podrijetla
Dodala je kako uklanjanjem mesa, mlijeka i jaja iz prehrane možemo smanjiti naš ugljični otisak za čak 70 %. I sama Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi potrebu za „prenamjenom poljoprivrednih subvencija u održivu i zdravu proizvodnju hrane”. Prema istraživanju 23 autora iz Europe, SAD-a, Australije i Libanona, objavljenom krajem 2018. u znanstvenom časopisu „Nature”, održiv prehrambeni sustav koji ne šteti okolišu i ograničava emisiju stakleničkih plinova zahtijeva uvođenje prehrane temeljene na voću, povrću, orašastim plodovima i mahunarkama.
U lipnju 2021. Hrvatski sabor donio je „Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu” kojom se potiče veća potrošnja namirnica biljnog podrijetla. Riječ je o prijeko potrebnom planu za ublažavanje klimatskih promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja. U njemu se navodi u dvije važne točke da bi se „značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla” te da „uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode”.
“Naša udruga urgirala je i pozvala gradove i općine da barem simbolično pridonesu provedbi ‘Strategije’, i to tako da hrana koju organiziraju na službenim sastancima i domjencima bude isključivo biljnog podrijetla. Provedba je važna i zato što je za primjenu navedenih mjera potrebno malo financijskih sredstava. Općenito je važno da država potiče edukaciju te podrži biljnu proizvodnju i transformiranje prehrane u onu biljnog podrijetla”, nadodala je naša sugovornica.
Foto: Pixabay
Kako motivirati mlade na akciju?
Objasnila je i kako motivirati mlade na akciju i zaštitu okoliša i životinja, odnosno kako mlade generacije bolje upoznati s ovim problemom. “Mlade generacije često su vrlo strastvene u vezi s društvenim pitanjima, ali je važno pružiti im edukaciju, konkretne alate, znanje i inspiraciju kako bi se angažirale u borbi za očuvanje okoliša i zaštitu životinja. Korištenje multimedija (filmovi, dokumentarci, videoigre), volonterskih aktivnosti, kreativnih projekata i društvenih mreža ključno je za edukaciju i osvještavanje mladih o različitim aspektima u kojima se mogu angažirati kako bi bili nositelji društvenih promjena.”
Klopotan Kačavenda je nadodala kako mladima preporučuje gledanje filmova kao što su „Cowspiracy” i „Seaspiracy”, a mogu pomoći potpisivanjem i dijeljenjem peticija te pridruživanjem kampanjama udruga za zaštitu životinja i okoliša.
“Volontiranjem mogu iz prve ruke vidjeti učinak svojih akcija i konkretne rezultate svojih napora (npr. smanjenje otpada, spašavanje ugroženih vrsta, podizanje svijesti javnosti o povezanosti prehrane i ekologije i sl.), a to ih onda motivira na daljnje djelovanje. Sudjelovanjem u globalnim ekološkim pokretima i inicijativama za zaštitu i prava životinja osjećaju se kao dio nečeg većeg, što mobilizira milijune ljudi. Mnogi mladi ljudi prate influencere i poznate osobe koji promoviraju održive navike, pa je važno koristiti njihove platforme za podizanje svijesti. Osim toga, bitno je poticanje mladih da stvaraju vlastite projekte poput ekoloških umjetničkih izložbi ili kampanja, u kojima će koristiti umjetnost kao sredstvo za izražavanje problema u odnosu ljudi prema životinjama i planetu.”
Foto: Pixabay
Nužnost zaštite bioraznolikosti
To im ujedno omogućava, dodala je, duboko emocionalno povezivanje s temom. Priče o spašenim životinjama, obnovljenim ekosustavima i aktivistima koji su postigli značajne rezultate pobuđuju u mladima empatiju i nadahnuće za djelovanje.
“Važno ih je i pohvaliti za uloženi volonterski trud i objasniti im da njihovo angažiranje na zaštiti okoliša i životinja izravno utječe na kvalitetu života u budućnosti, osobito s naglaskom na aktualne klimatske promjene i nužnost zaštite bioraznolikosti. Potrebno je i integriranje ekologije i zaštite životinja u nastavni program škola, što omogućava mladima da od malih nogu razvijaju ekološku svijest i brigu o potrebi zaštite životinja i planeta.”
Uputila je i poruku svim građanima, vezano uz očuvanje bioraznolikosti. “Najprije, bitno je da se educiraju i razumiju da biranjem biljne hrane, koja je daleko manje zahtjevna za proizvodnju i znatno manje oštećuje okoliš, izravno utječemo na očuvanje bioraznolikosti. Osim što time omogućavamo sebi opstanak, omogućavamo i budućim generacijama da prežive na Zemlji, a spašavamo i opstanak drugih životinjskih vrsta, o kojima ovisi i naš opstanak.”
Foto: Pixabay
Formula naše održivosti
Naime, u prošlosti su ljudi rijetko jeli meso, dok ga danas konzumiraju svaki dan, često u svim obrocima, pa se procjenjuje da stanovnik Hrvatske godišnje pojede oko 70 kg mesa. Osim što je to nezdravo, istaknula je, dugoročno je neodrživo ako želimo preživjeti kao vrsta. Stoga je važno da se svi ozbiljno uhvate ukoštac s rješavanjem velikih problema današnjice poput gladi u svijetu, klimatskih promjena, nestašice vode, krčenja prašume, bolesti uzrokovanih jedenjem mesa, mlijeka i jaja, kao i mučenjem životinja na farmama i užasima ubijanja u klaonicama.
“Svakim danom tehnologija proizvodnje biljnog mesa sve više napreduje, kao i njihova dostupnost u trgovinama i u restoranima brze hrane, a veganske inačice tradicionalnih i modernih jela prihvaća sve više ljudi. Veganska hrana i proizvodi namijenjeni su svima i formula su naše održivosti na ovome planetu. Naša svakodnevna ponašanja – od izbora hrane, načina prijevoza, recikliranja do podrške održivim praksama, mogu značajno utjecati na stanje okoliša. Nisu potrebne velike promjene odjednom, ali male, promišljene akcije svakog pojedinca mogu zajedno donijeti goleme rezultate”.
Za kraj je napomenula kako je logično da biranjem biljne hrane, koja je daleko manje zahtjevna za proizvodnju i znatno manje oštećuje okoliš, izravno utječemo na očuvanje bioraznolikosti. “Ako želimo da buduće generacije ljudi i drugih životinja imaju svoje stanište na ovome planetu, neizbježno je da ubrzano idemo u smjeru prestanka konzumacije mesa, mlijeka i jaja i okrenemo se uzgoju biljne hrane, što će nam osigurati održivost globalnog prehrambenog sustava i biološku raznolikost”, poručila je za kraj Snježana Klopotan Kačavenda iz Prijatelja životinja.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Pixabay
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
