/Sve manje mladih želi na fakultet: ‘Sa srednjom mogu raditi svoj posao’

Sve manje mladih želi na fakultet: ‘Sa srednjom mogu raditi svoj posao’

Turistička sezona prilika je za rad i srednjoškolcima. Iz godine u godinu sve ih se manje upisuje na sveučilišta u Hrvatskoj. Jedan od razloga je demografska slika, ali tu su i drugi razlozi zašto ih sve manje želi na fakultet.

U sezoni mnogi mladi rade na obali. Nerijetko i maloljetne osobe zarade više od svojih roditelja, i to s visokom stručnom spremom. Na sveučilištima se pak primjećuju da se iz godine u godinu upisuje sve manje studenata.

“Naše sveučilište je u zadnjih pet godina smanjilo broj studenata za nekih 10 posto, a to je upravo rezultat činjenice da se svake godine upisuje sve manji broj studenata. To nije značajka našeg sveučilišta već i većine drugih hrvatskih sveučilišta”, izjavio je Josip Farčić, rektor sveučilišta u Zadru za Regionalni dnevnik HRT-a.

Nas starije uvijek su učili: budi marljiv, uči – pa će ti biti dobro u životu. Što na to kažu mlađi naraštaji? Čini se da primjećuju da fakultetska diploma više nema istu težinu.

Foto: Screenshot/HRT

Nedostatak motivacije

“Kada već imaju iskustva rada preko učeničkog servisa gdje čak i učenici koji su tek završili 1., 2., 3. razred srednje tijekom ljetnih mjeseci zarađuju veća primanja nego li njihovi roditelji. Što znači da takav učenik onda neće biti toliko motiviran nastaviti daljnje školovanje”, smatra Farčić.

Isto mišljenje dijele i sami učenici. “Pa električari, vodoinstalateri i automehaničari zarađuju jako dobre novce s obzirom na nekoga tko ima diplomu”, rekla je Magalena Kulaš (18) iz Zadra.

“Ne studiram i neću studirati. Sa srednjom mogu raditi svoj posao, biti farmaceutski tehničar”, izrazila je Ema Colev (19) iz Zadra. Sociolozi smatraju da pad interesa za studije ne bi trebao pripisati samo skeptičnosti mladih prema fakultetskoj diplomi.

Raznolike obrazovne opcije ključ su za razvoj mladih: Upisi u Srednju školu Dugo Selo

“Mogu vam reći da se pad primjećuje na sveučilištima. Imamo veliki broj tih ustrojbenih jedinica, sveučilišta, broj studijskih programa, a demografska slika to ne prati”, rekao je Krešimir Krolo, sociolog.

mšm/hrt

Foto: Pixabay, ilustracija