“Mladi se najčešće uključuju iz želje za novim iskustvima i upoznavanjem novih ljudi. Volontiranje im često predstavlja izlazak iz rutine i priliku da naprave nešto drugačije, izvan svoje svakodnevice. Mnogi žele steći vještine koje će im kasnije pomoći pri zapošljavanju, dok drugi u volontiranju pronalaze način osobnog razvoja ili jednostavno prostor za druženje i putovanja”, rekla nam je Dunja Hafner, izvršna direktorica VCZ-a.
Volonterski centar Zagreb (VCZ) organizacija je civilnog društva koja se bavi razvojem i promicanjem volonterstva. Misija im je stvarati zajednicu volontera koje educira i potiče da se uključe u društveno korisne aktivnosti. Želja im je da svaka osoba u Hrvatskoj ima minimalno jedno volontersko iskustvo u životu.
Organizatore volontiranja povezuju s volonterima koji im se svakodnevno obraćaju tražeći preporuku za volontiranje. Osobito su im važne i veze koje stvaraju s akademskom zajednicom i školskim ustanovama, jer im one omogućavaju sustavnije prenošenje navike volontiranja na mlade. Uz to, savjetuju i tvrtke zainteresirane za pokretanje ili razvoj volontiranja zaposlenika. Svake godine dodjeljuju Volonterski Oskar – nagradu koja već gotovo dva desetljeća slavi ljude i organizacije koje nesebično daruju svoje vrijeme i znanje zajednici. Često mladima drže predavanja o volonterstvu, i to u njihovim školama, Tako su 13. svibnja nakratko ‘preselili’ u Športsku gimnaziju u Zagrebu – i to s vrlo posebnim razlogom. S učenicima su razgovarali o volonterstvu, ali ne samo kroz definicije i teoriju, nego kroz stvarne priče, iskustva i situacije iz naše prakse. Pričali su i o tome što znači volontirati, zašto ljudi volontiraju, kako izgleda ‘stvarni teren’, ali i o tome koliko volontiranje mijenja nas same.
U intervjuu za Generaciju Dunja Hafner nam je otkrila više detalja o tome zašto im je važno promovirati volonterstvo među mladima, kako mladi reagiraju na predavanja o volonterstvu, zbog kojih se razloga mladi najčešće odlučuju na volonterstvo, koje su glavne prednosti volontiranja, koliki je interes mladih danas za volontiranje i koji su planovi VCZ-a za dalje.
Zašto vam je važno promovirati volonterstvo među mladima?
Naš je cilj da volontiranje postane prirodan i normalan dio odrastanja, a ne nešto što se događa usputno ili rijetko. Želimo da djeca i mladi od najranije dobi razumiju što je volontiranje, zašto je važno i na koje se sve načine mogu uključiti. Vjerujemo da mladi imaju ogromnu energiju i potencijal da mijenjaju društvo, samo im treba dati priliku i poticaj. Naša je ideja da svaka osoba u Hrvatskoj barem jednom u životu ima volontersko iskustvo jer ono ne koristi samo zajednici, nego i njima osobno – kroz razvoj empatije, odgovornosti i samopouzdanja. Volontiranje ne doživljavamo samo kao pomaganje drugima, nego i kao snažan oblik učenja i osobnog rasta. Upravo zato nam je važno da ga približimo mladima kao nešto što može biti dio njihovog svakodnevnog života i razvoja.
U koje ste sve škole dosad išli i kako mladi reagiraju na vaša predavanja o volonterstvu?
Već dugi niz godina surađujemo s vrtićima, osnovnim i srednjim školama te fakultetima kroz različite edukacije, radionice i projekte. Često radimo i sa školskim volonterskim klubovima te pomažemo školama koje ih tek žele pokrenuti. Posebno smo ponosni i na to što smo sudjelovali i u razvoju kolegija na nekim fakultetima gdje je volontiranje postalo dio nastave putem izbornih kolegija.
Vrlo dobru suradnju razvili smo s brojnim odgojno-obrazovnim ustanovama diljem Hrvatske. Među njima su Osnovna škola Zorke Sever iz Popovače, Osnovna škola Tituša Brezovačkog u Zagrebu, Škola za medicinske sestre Mlinarska, Dječji vrtić Trnoružica, Međunarodno sveučilište Libertas, Kineziološki fakultet te Škola za cestovni promet. Surađujemo i s nizom drugih škola i fakulteta, a svake godine ta se mreža dodatno širi. Samo ove godine posjetili smo, između ostalih OŠ Ljubljanica, OŠ Vugrovec-Kašina, OŠ Čučerje, Gornjogradsku gimnaziju, OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi, OŠ Vjenceslava Novaka u Dubravi, Graditeljsku tehničku školu, Treću ekonomsku školu, OŠ Pavleka Miškine, OŠ Voltino, 13. gimnaziju, Športsku gimnaziju i OŠ Harambašićeva. Teško je izdvojiti sve jer ih je zaista mnogo, a dio ustanova redovito posjećujemo i u njih se kontinuirano vraćamo. Upravo ta dugoročna suradnja pokazuje da se radi o temama koje imaju trajnu vrijednost i u školama i među mladima.
Što se tiče reakcija mladih, one su vrlo slične – u početku su suzdržani i misle da ih čeka još jedno ‘dosadno predavanje’. No kako razgovor odmiče, atmosfera se potpuno promijeni. Počinju postavljati pitanja, dijele vlastita iskustva i vrlo brzo se uključe u raspravu. Najviše nas veseli taj trenutak kada shvate da i oni mogu nešto promijeniti u svojoj zajednici.
Je li im ova tema zanimljiva i što vas najčešće pitaju?
Tema im je uglavnom vrlo zanimljiva, pogotovo kada shvate da volontiranje nije samo formalna aktivnost nego nešto što može biti korisno i njima osobno. Najčešće nas pitaju kako se mogu uključiti, gdje mogu početi volontirati i kome se mogu javiti. Velik interes postoji i za našu platformu Volonteku, kao i za volonterske knjižice i evidenciju sati. Česta su i pitanja o međunarodnim prilikama – Erasmus projektima i mogućnostima volontiranja izvan Hrvatske. Vidljivo je da ih zanima šira slika i da razmišljaju o iskustvima koja nadilaze lokalnu zajednicu.
Zbog kojih se razloga mladi najčešće odlučuju na volonterstvo?
Mladi se najčešće uključuju iz želje za novim iskustvima i upoznavanjem novih ljudi. Volontiranje im često predstavlja izlazak iz rutine i priliku da naprave nešto drugačije, izvan svoje svakodnevice. Mnogi žele steći vještine koje će im kasnije pomoći pri zapošljavanju, dok drugi u volontiranju pronalaze način osobnog razvoja ili jednostavno prostor za druženje i putovanja. Sve češće se uključuju i zato što žele pobjeći od stresa, tehnologije ili osjećaja izoliranosti. Nakon prvog iskustva, mnogi se vraćaju jer shvate da im volontiranje daje osjećaj ispunjenosti i smisla koji nisu očekivali.
Koje su po vama glavne prednosti volontiranja za mlade?
Volontiranje mladima prije svega otvara prostor da izađu iz svoje svakodnevne rutine i upoznaju svijet na drugačiji način. Kroz takva iskustva uče raditi u timu, razvijaju komunikacijske i organizacijske vještine te stječu samopouzdanje. Velika prednost je i to što mogu učiti kroz praksu bez straha od pogreške – volontiranje im daje prostor da pokušaju, istražuju i razvijaju se. To iskustvo kasnije im je iznimno vrijedno, bilo u nastavku obrazovanja ili na tržištu rada. Osim profesionalnog aspekta, volontiranje ima snažan osobni učinak – gradi empatiju, osjećaj svrhe i povezanost s drugima, što dugoročno oblikuje odgovornije i zrelije mlade ljude.
Koliki je danas interes mladih za volontiranje u zajednici?
Interes postoji, ali je uglavnom selektivan i kratkoročan. Mladi se rjeđe odlučuju za dugotrajne angažmane, ali su spremni uključiti se kada im nešto djeluje zanimljivo i smisleno. Najviše ih motivira osjećaj da su nekome zaista pomogli i da njihov rad ima konkretan učinak. Takva iskustva ih često dodatno motiviraju da se ponovno uključe. Važno je naglasiti da mladi nisu nezainteresirani, nego biraju sadržaje koji su im bliski i atraktivni, pa na organizatorima ostaje zadatak da programe učine kvalitetnima, ali i prilagođenima njihovim interesima.
Koji su vam planovi za dalje? Koliko često idete u škole i gdje ćete još održavati predavanja o volonterstvu?
Plan nam je nastaviti istim intenzitetom – kroz edukacije, projekte i suradnju s vrtićima, školama i fakultetima. Želimo i dalje biti prisutni u obrazovnim ustanovama, ali i razvijati online kampanje koje mladima približavaju volontiranje na suvremeniji način. U prosjeku smo svaki mjesec u barem jednoj obrazovnoj ustanovi, a često i u više njih, ovisno o rasporedu i mogućnostima. Javljaju nam se i nove škole i fakulteti, što nas posebno veseli, jer pokazuje da interes postoji i dalje raste. U budućnosti planiramo nove edukacije i suradnje s različitim fakultetima i školama, a uz to nastavljamo otvarati prostor i za vrtiće te nove volonterske inicijative koje uključuju mlade na još kreativnije načine.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: VCZ
