Iz udruge Prijatelji životinja reagirali su na snimku koja je izazvala brojne oštre reakcije javnosti. Snimka pokazuje kako dva konja padaju dok vuku kočiju po glatkoj kamenoj površini prilikom pozivanja uzvanika na jučer završenu Sinjsku alku. Dok se pokušavaju podići, okupljeni ih povlače čak i za rep.
“Javnost se s pravom zgraža nad snimkom jer se odgovornost ne može prebacivati na konja zato što je ‘proklizao’. Sramotno je da se takvo tretiranje konja predstavlja kao turistička atrakcija umjesto da se pitamo kako je uopće moguće da je netko naredio da se životinje koriste na takvoj podlozi i po takvoj vrućini”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata Prijatelja životinja.
Pojašnjava da konjima nije prirodno hodati po glatkim kamenim površinama, a kada životinja pritom vuče dodatni teret, rizik od nesreće još je veći: “Pad konja teškog nekoliko stotina kilograma može završiti ozbiljnim ozljedama, a kočija i zaprega dodatno povećavaju opasnost. Naglo pomicanje kočije ili panična reakcija preplašenog konja mogu ugroziti putnike, prolaznike i turiste, osobito u gužvi kada životinja nema prostor za sigurno udaljavanje. Što bi se dogodilo da je konj pri padu udario dijete, da je kočija krenula prema prolaznicima ili da se prestrašena životinja otrgnula i zaletjela među ljude?”
Dodatno zabrinjava što se konje usred ljeta, pri visokim temperaturama, izlaže suncu, užarenom kamenu, fizičkom naporu i vuči kočije, uz buku i gužvu. Na snimci se vidi i da osoba polijeva konja na tlu vodom iz bočice. “Konji nisu strojevi koji se mogu pregrijati pa ih se malo polije vodom i mogu nastaviti s radom. Uvjeti u kojima se koriste predstavljaju opterećenja koje nije moguće opravdati potrebom za turističkim razgledavanjem ili promocijom događanja”, upozorava Klopotan Kačavenda.

Foto: Prijatelji životinja
Romantiziranje tradicije ne može biti iznad dobrobiti konja
Prijatelji životinja navode i da se konje koji sudjeluju u Sinjskoj alci izlaže buci, velikom broju ljudi, visokim temperaturama, fizičkom naporu i situacijama koje mogu izazvati strah i paniku. Udruga je ranijih godina upozoravala na slučajeve padova konja, zbacivanja jahača i zalijetanja u masu, pri čemu su stradali i ljudi. Takvi slučajevi ne pokazuju da su konji agresivni ili neposlušni, već da mogu reagirati na strah, bol i osjećaj ugroženosti, osobito kada se nalaze u gužvi, bez mogućnosti bijega.
Iz Udruge najoštrije osuđuju iskorištavanje konja za vuču kočija i traže zakonsku zabranu takve prakse. U vremenu kada postoje različita vozila na motorni pogon, ne postoji nikakvo opravdanje da su konji svedeni na prijevozno sredstvo, i to isključivo radi zabave, tradicije ili turističke atrakcije. Zato sve više gradova preispituje korištenje konja za turističke vožnje i uvodi stroga ograničenja radi zaštite njihove dobrobiti uključujući zabrane rada pri visokim temperaturama, kao u Rimu, dok su neki gradovi ovu praksu potpuno ukinuli. Najnoviji je primjer Málaga, koja je u listopadu 2025. ukinula posljednjih 25 licenci za turističke vožnje konjskim kočijama zbog zaštite dobrobiti životinja i sigurnosti.
“Ako se dobrobit životinja stavlja iza spektakla, turizma ili običaja, onda je vrijeme da se tradicija promijeni”, zaključuju Prijatelji životinja te pozivaju organizatore turističkih događanja i gradove da prestanu koristiti konje kao prijevozna sredstva i turističke rekvizite. Više informacija o neprihvatljivosti korištenja konja za zabavu nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Naslovna fotografija: Screenshot










