“Svake sekunde jedan kamion odjeće završi na odlagalištima širom svijeta. Recikliranje je nemoguća emisija, manje od 20 posto se reciklira, a ostatak trune i otpušta opasne plinove. Godišnje odbacimo preko 90 milijuna tona odjeće i dodataka, a proizvedemo više od 100 milijardi artikala. Pritom se zagađuje voda, zrak i tlo. Kupujemo sve više, a bacamo sve lakše”, upozorila je Maja Pulić koja je nedavno lansirala mobilnu aplikaciju DressApp.GREEN. Ova zelena aplikacija razvija se uz podršku zagrebačkog ZICERA, a funkcionira poput Instagrama, ali s ekološkim ciljem – svaki korisnik može ju preuzeti i u nekoliko koraka objaviti za prodaju modne artikle iz svog ormara ili kupovati iz ormara drugih korisnika.

Modna industrija je jedan od vodećih zagađivača današnjice, a posljedice prekomjerne kupnje itekako će se odraziti u narednim mjesecima, pa i godinama. Kao ekološki odgovor na sve akcijske ponude Crnog Petka, iz DressApp.GREEN-a donose nešto sasvim drugačije. U subotu, 30. studenog organiziraju modni event .GREENSaturday ili zelenu subotu koja će se održati od 10 od 14 sati u prostoru Studio-galerija KLET u Ilici 73 u Zagrebu. Cilj je osvijestiti javnost na direktne posljedice modne industrije, ali i ponuditi drugačiji pogled na modu i održivu kupovinu.

Na buvljaku će domaće influencerice po atraktivnim cijenama prodavati svoje second hand komade, odnosno riješiti se viška iz svojeg ormara. Svoje modne ulove prodavat će Ana Carević, Anita Dujić, Paula Sikirić, Iva Radojević i Karla Zelić. Pridružit će im se i poznata domaća stilistica Ivana Pavić. Svoje najbolje vintage i second hand komade u sklopu pop-up programa donijet će Kornelija Kunkić, vlasnica London Text shop-a. Sudjelovat će i Anastazija Šamec i Emma Čosić iz UNIFORMA Concept-a, nove modne platforme za najam dizajnerskih haljina, a na buvljaku će gostovati i jedan poseban hrvatski brand Svoya.

U intervjuu za Generaciju Maju smo upitali o novoj aplikaciji, ekološkoj svijesti kod mladih, ali i starijih generacija, nadolazećem buvljaku, izazovima modne industrije danas i zašto je važno biti održiv u vrijeme kada je klimatska kriza uzela maha.

Mladi kao pokretači promjena

Koliki je interes građana za vašu aplikaciju? Je li prisutna ekološka svijest, posebice kod mlađih generacija, kada je moda i odijevanje u pitanju?

Itekako, definitivno su mladi pokretači promjena po ovom pitanju, i dok se starije generacije teže mijenjaju i ne prihvaćaju promjene tako lako, a možda i nisu toliko informirani o svemu, mladi su ti koji traže nove načine kako zadovoljiti potrebe za odjećom a da je pritom što manji pritisak na okoliš. Kad kažem mladi, mislim i na žene u 40-ima, koje su svjesne štetnog utjecaja modne industrije i zapravo tek traže načine kako se ponašati u ovim okolnostima jer nisu kao najmlađe generacije toliko upoznate s pojmovima buvljaka, thriftanja i slično.

Interes za našom platformom itekako postoji. Naime, i napravili smo ju zato što je i nama nešto ovakvo nedostajalo na tržištu. Kako smo nova, nepoznata platforma, svakako zbog toga još postoji oprez kod korisnika, ali primjećujemo da nas korisnici sve više kontaktiraju, informiraju se o značajkama unutar aplikacije, objavljuju svoje artikle za prodaju. Više od 2.000 korisnika upravo otvara svoje ormare i objavljuje artikle za prodaju. Imamo i zadovoljne kupce. Jedino što nas je malo zateklo jest situacija da naši prodavatelji objave artikl za prodaju, ali jednostavno zaborave da je oglas tamo i kad im javimo da imaju uspješnu prodaju – ne snađu se i ne pošalju artikl na vrijeme. Eto skroz neočekivano, ali događa se.

Od kuda ideja za buvljak? Jeste li teško došli do influencerica i dizajnera ili se rado odazivaju na ovakva događanja? 

Buvljak je uvijek dobra ideja, samo nije toliko jednostavna za organizirati, uzmemo li u obzir vremenska i financijska ograničenja. Treba razmišljati o 1000 detalja – koga zvati da izlaže, kako privući posjetitelje, izbor prave lokacije, promotivne aktivnosti, hrana, štenderi, fotografiranje, uređenje prostora, koordinacija svih sudionika… Ma lista je bez kraja. Imali smo sreću da su naše žene koje taj dan prodaju i predstavljaju svoju ponudu sve do jedne prepoznale važnost ovakvog događaja i poruku koju želimo poslati, te su se sve odazvale na poziv. Na tome im i ovako javno zaista hvala.

No, da ne ispadne da sve ide tako lako, imali smo i jednu ideju koja je, nažalost, otpala u početku jer nam nitko nije pozitivno odgovorio. Naime, kako i inače volimo podržati važne projekte, htjeli smo i na ovom buvljaku nekome zaista pomoći. Tako da smo kontaktirali dame iz javnog života, naše zvijezde i zamolili da doniraju jedan artikl koji više ne koriste kako bi ga u sklopu buvljaka prodali i sredstva donirali jednoj udruzi. No nekako prijedlog uopće nije prošao, a baš šteta jer toliko je važnih ciljeva za podržati.

Mnoštvo sjajne odjeće i dobra energija

Kakav odaziv očekujete na buvljaku? Kakva su iskustva od prošlog buvljaka?

Očekujemo velik odaziv, najviše u jutarnjim satima jer važno je napomenuti da su svi komadi jedinstveni, nema dva ista artikla i nema zaliha, tako da će biti važno doći što prije i biti brzi. Prošli buvljak je bio sjajno iskustvo, sve ono što smo tada naučili sada smo primijenili. Za početak, sve se događa u zatvorenom, toplom prostoru. Prošle godine smo zbog velikog interesa koristili i dvorišni prostor, a zaista je bio hladan dan.

Osim toga, prošle godine se event odvijao cijeli dan, što je za mene koja sam došla ujutro prije svih, a otišla kasno navečer stvarno bilo izazovno. Ljudi su dolazili cijeli dan. Tako da je ovaj put nešto manji broj izlagača, kraće trajanje, ali mnoštvo sjajne odjeće i dobra energija. Imamo i glazbu uživo tako da će ovaj put biti barem dvostruko bolje.

Zašto ste se baš odlučili na aplikaciju DressApp.GREEN? Koliko je važno biti održiv u današnje vrijeme kada su klimatske promjene uzele maha? Koliko je modna industrija štetna za naš planet?

Zapravo smo toliko danas zagadili planet u svim područjima života, da bilo koji projekt ili platforma koja se bavi pitanjima zaštite onog što je preostalo je dobrodošla. Ja sam radila istraživanje štetnog utjecaja modne industrije na okoliš za jedan drugi projekt i kad sam saznala koje su to zapravo brojke, koliko je situacija alarmantna znala sam da nešto moram poduzeti. Uvijek se nekako ograđujemo, to se nas osobno ne tiče, ali zapravo svi smo donekle odgovorni i krajnji je čas da se pokrenemo.

Primjerice, svake sekunde jedan kamion odjeće završi na odlagalištima širom svijeta. Recikliranje je nemoguća emisija, manje od 20 posto se reciklira, a ostatak trune i otpušta opasne plinove. Godišnje odbacimo preko 90 milijuna tona odjeće i dodataka, a proizvedemo više od 100 milijardi artikala. Pritom se zagađuje voda, zrak i tlo. Kupujemo sve više, a bacamo sve lakše, jer “jeftino” je. Uopće nismo svjesni i premalo se piše o tim stvarima, koji je zapravo stvarni trošak i šteta majice koju u dva klika naručimo za par eura. DressApp.GREEN sam napravila kako bih ženama poput sebe pružila alternativu klasičnim načinima kupovine (a i prodaje). Također, vjerujem da ženama danas u ovom konzumeristički nastrojenom društvu nedostaje inspiracije i netko tko će reći: “Hej stani malo, ne moraš kupiti sve, imaš već dovoljno. To je poruka koju se nadamo prenijeti. Bit će teško, ali volimo izazove.

‘Društvene mreže opasnije su od reklama’

Jesu li društvene mreže i njihova popularnost danas negativno utjecale na ljude, u smislu da češće kupuju novu odjeću kako bi se pokazali u najboljem svjetlu?

Društvene mreže su postale zakupljen oglasni prostor za fast fashion brandove i kao takve izgubile su smisao i svrhu. Puno su opasnije od klasičnih reklama jer ovdje zapravo ljudi često i nisu svjesni da iza određenog sadržaja koji im se servira stoji oglašivač/brand i zapravo prihvaćaju takav sadržaj kao kakvu činjenicu, bez imalo rezerve. Prikazuje se jedna nerealna slika da svaki dan moraš kupiti paket odjeće, obući jednom i odbaciti jer inače nisi u trendu, što zapravo stvarno negativno utječe na svijest korisnika, osobito ako su i inače povodljivi. Pogledajte samo što se događa s ovim kineskim platformama punim toksičnih proizvoda – ljudi kupuju kao da im život ovisi o tome i još se time hvale. S druge strane, ne vidim unboxing videa s proizvodima domaćih brandova, nije li to tužno? Zapravo me osobno to jako rastužuje ali i brine, jer pokazuje kako je danas lako manipulirati društvom.

Koliko je važno da ljudi više razmjenjuju robu, a manje kupuju nove odjevne komade? Kupuju li danas mladi u second hand dućanima?

Imamo dovoljno odjeće za šest generacija, tako kaže statistika. Imamo i više nego nam treba, dovoljno je samo potražiti dalje od klikanja po fast fashion aplikacijama, često samo iz navike. Ne radi se samo o tome da manje kupujemo, već je stvarno potrebno da si postavimo neka pitanja: Trebam li ovo, kome dajem svoj novac, hoću li to nositi i uklapa li se u moj stil ili kupujem samo zato što je jeftino, imam li već nešto slično, mogu li na drugi način pribaviti taj artikl (posudba, najam, vintage, second hand). Ja stalno govorim da je toliko načina za biti održiv, dovoljno je da samo malo razmislimo, a ne da nam kupnja bude loša navika ili čak terapija za ostale probleme u životu. Da, mladi kupuju, vole tražiti posebne stvari koje više nigdje ne možeš kupiti, vole na taj način izraziti svoju osobnost.

Za kraj, koja je vaša poruka svim građanima, a posebno ljubiteljima mode?

Samo bih istaknula da nije nužno da radimo neke velike promjene. Nitko od nas ne očekuje da hodamo naokolo bosi i umotani u lišće, već su stvarno dovoljne male promjene u ponašanju da bi se osjetile promjene. Koji put preskočiti neku akciju jer imamo već 10 sličnih majica, zaviriti katkad u second hand ponudu dostupnih aplikacija i trgovina jer kriju prava mala blaga po super cijenama, posuditi nešto od prijateljice ili mame, a ne odmah kupovati novo, iznajmiti svečanu haljinu koju bi ionako samo jednom obukli, popraviti umjesto bacanja, kada je moguće dati prednost malim proizvođačima i brandovima, pokloniti, prodati, prenamijeniti. Jednom riječi – svi malo usporiti.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.