“Posjetitelji mogu uživati u bujnoj mediteranskoj vegetaciji, čistom moru, pitomim uvalama, brojnim pješačkim, planinarskim i biciklističkim stazama i predivnom vidikovcu’ Montokuc’. Šetnjom kroz Park mogu se uočiti brojne zaštićene biljne vrste, a od životinjskih vrsta može se sresti kopnena kornjača – čančara, gušteri, koze, mufloni, brojne ptice i kukci, a u moru i puno više od toga”, rekli su nam iz Nacionalnog parka Mljet.

U sklopu projekta “Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” kontaktirali smo Park kako bismo saznali po čemu je sve NP Mljet poseban, koje sve zaštićene i ugrožene vrste tamo obitavaju, kakva je flora i fauna, kako Park pomaže pri očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj te podižu li svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima. Više detalja rekli su nam Zrinka Sršen Rajić i Osvin Pečar, biolog-ekolog iz Javne ustanove „Nacionalni park Mljet“.

Za početak su podsjetili na važne povijesne činjenice i najvažnije dijelove Parka. Naime, Sjeverozapadni dio otoka Mljeta proglašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Upravo je taj dio i najrazvedeniji, pa ga karakteriziraju brojni rtovi, uvale, otočići i hridi. Područja istaknutih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet su: geomorfološki fenomen Jezera, posebni rezervat šumske vegetacije Velika Dolina, strmci na južnoj obali Parka, sve morske i kopnene špilje i jame, polja Pomijenta, Velika i Mala Poma, otočići Galicija, Glavat i Ovrata te kolonija busenastog koralja u Velikom jezeru.

Foto: NP Mljet

Bogata podzemna fauna

“Blaga klima sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama, kao i bogati biljni pokrov, uvjetuju razvoj zanimljivog biljnog i životinjskog svijeta. U Parku nalazimo 17 ugroženih i 16 endemičnih biljnih vrsta. Među njima se ističu kritično ugrožene vrste kratkoostrugasti kokotić i žućkastobijela graholika koje su vezane za otvorena staništa te dubrovačka zečina, jedna od najpoznatijih endemičnih vrsta hrvatskog primorja koja u Parku obrasta visoke obalne strmce na južnoj strani otoka”, istaknuli su iz Parka.

Dodali su kako su dosad utvrđene i istraživane brojne životinjske skupine, poput ptica, gmazova, vretenaca, danjih leptira i obada. Bogata podzemna fauna otoka s preko stotinu utvrđenih organizama uključuje i brojne endeme, a među zabilježenim su skupinama kukci kornjaši, puževi, pauci, lažištipavci, skokuni, jednakonožni rakovi i kosci.

Nekoliko je vrsta novo za Mljet, Hrvatsku, pa čak i za znanost. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju Nacionalni park Mljet postao je dijelom europske mreže Natura 2000. U samom Parku prepoznato je 15 stanišnih tipova i pet životinjskih vrsta (kopnena kornjača, jelenak, sivi sokol, sredozemni galeb i morski vranac) od izuzetne važnosti na europskoj razini.

Foto: Luka Jurinović

Žarišta bioraznolikosti

Zaštićena područja u Hrvatskoj predstavljaju žarišta bioraznolikosti, a posebno više kategorije poput nacionalnih parkova ili strogih rezervata zbog zakonskih ograničenja koja osiguravaju adekvatnu zaštitu staništa i vrsta. “Redovito se provodi monitoring ptica koje su nam od interesa poput sredozemnog galeba, morskog vranca, sivog sokola i slično. Provodi se i monitoring koraligenskih zajednica koje su dobar indikator klimatskih promjena jer se radi o vrstama koje su osjetljive na temperaturne promjene u moru. Tu je i monitoring livada posidonije, staništa od posebnog interesa za EU, koje je pod velikim pritiskom nautičara zbog sidrenja u parku, a u Jadranu i zbog eutrofikacije kao posljedice utjecaja otpadnih voda. Nasipavanje obale također znatno ugrožava ovo stanište”, saznali smo iz Parka.

Mljet ima problem sa stranom invazivnom vrstom malim indijskim mungosom. Ove godine započinje njegovo uklanjanje s nekih otočića u akvatoriju NP Mljet gdje direktno ugrožava gnijezdeće populacije morskih ptica.

“Javna ustanova Nacionalni park Mljet ne upravlja samo područjem nacionalnog parka već i svim Natura 2000 područjima na otoku Mljetu. Iz tog razloga provode se monitorinzi i istraživanja vlažnih staništa ili močvara koje na Mljetu zovemo blatinama. Unutar njih pratimo barsku kornjaču i vretence jezerski regoč. Još jedno značajno stanište koje pratimo su i pješčane dine koje nalazimo na samom istočnom kraju otoka Mljeta. To je jako vrijedno i rijetko stanište u Hrvatskoj s većim brojem kritično ugroženih biljnih vrsta”, napomenuli su naši sugovornici.

Foto: Miljenko Marukić

Suradnja sa školama

Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ ima i niz edukativnih aktivnosti. Naime, surađuje s brojnim školama u županiji i šire koje odabiru NP Mljet kao jedno od destinacija na ekskurziji. Dolaskom u Park školama je organizirana stručna pratnja i predavanje tijekom obilaska najznačajnijih lokaliteta kao što su Veliko i Malo jezero, otok Sveta Marija i drugo. Neprekidna suradnja s OŠ Babino Polje i PŠ Goveđari odvija se kroz edukaciju najmlađih stanovnika od strane Stručne službe i istraživača koji obavljaju monitoring i istraživanje u Parku. Isto tako, djelatnici Stručne službe gostuju u mnogim školama diljem županije kako bi promovirali Nacionalni park Mljet, zaštitu prirode i održivost za buduće generacije.

Za kraj nas je zanimalo što posjetitelji NP Mljet mogu doživjeti, odnosno koje vrste često mogu sresti prilikom obilaska parka.

“Svi posjetitelji mogu uživati u bujnoj mediteranskoj vegetaciji, čistom moru, pitomim uvalama, brojnim pješačkim, planinarskim i biciklističkim stazama, predivnom vidikovcu ‘Montokuc’ (251 m) s kojeg se pruža jedinstven pogled na Mljetski kanal, poluotok Pelješac te najbliže otoke Korčulu i Lastovo te uživati u vožnji električnim katamaranom po Velikom jezeru za posjet otoku Sveta Marija. Šetnjom kroz Park mogu se uočiti brojne zaštićene biljne vrste, a od životinjskih vrsta može se sresti kopnena kornjača – čančara, gušteri, koze, mufloni, brojne ptice i kukci, a u moru i puno više od toga. Tijekom noći često se može vidjeti bjeloprsog ježa, puha ili čuti šumsku sovu”, poručili su Zrinka Sršen Rajić i Osvin Pečar iz Javne ustanove „Nacionalni park Mljet“.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: NP Mljet

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.