Hrvatska tradicijska kultura bogata je brojnim predbožićnim i božićnim običajima. Započelo je vrijeme došašća ili adventa – pripreme za Božić.
U crkvenoj godini to je vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine. Ta priprava u nekim krajevima počinje već na svetu Katarinu 25. studenog, točno mjesec dana prije Božića.

Adventski vijenac i mise zornice

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Adventski vijenac u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena spasenja. Čine ga dva temeljna simbola: krug koji predstavlja simbol vječnosti bez početka i bez kraja te svijeće, odnosno svjetlost, kao simbol pobjede nad tamom. Na adventskom vijencu obvezne su četiri svijeće, po jedna za svaku nedjelju došašća.

Prve nedjelje pali se prva svijeća, svijeća nade. Nazivaju je još i postilica ili proročanska u  sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje. Druga svijeća, Betlehemska svijeća simbolizira Kristove jaslice i predstavlja ljubav, a pali se druge nedjelje adventa.

Na treću nedjelju došašća pali se svijeća koja simbolizira radost zbog Božića koji se bliži. Posljednja svijeća pali se četvrte nedjelje, a simbolizira mir.

Posebna pobožnost gaji se kroz rane jutarnje mise – zornice. One simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić. U većini crkava diljem Hrvatske za vrijeme misa zornica crkve su pune, izuzev u ovo vrijeme pandemije kada vladaju stroge epidemiološke i restriktivne mjere.

Ove godine, kada pandemija korona virusa ograničava brojne aktivnosti i okupljanja koja smo dosad uobičavali vezivati uz advent, “prisiljeni” smo na advent u izolaciji i krugu svojih bližnjih. Epidemiološke mjere nas možda ove godine podsjete na bit adventa i Božića i zbliže nas s našim obiteljima i prijateljima, bez da nas zaslijepi sjaj žaruljica i turističke gužve.

Bjonda Lučić

Foto: Unsplash