/Od uličnih murala do turističkih atrakcija: ‘Akademski svijet dugo nije prihvaćao tu vrstu umjetnosti’

Od uličnih murala do turističkih atrakcija: ‘Akademski svijet dugo nije prihvaćao tu vrstu umjetnosti’

„Umjetnost je univerzalan jezik koji na jedinstveni način povezuje ljude diljem svijeta. Još ako je umjetnost javna i dostupna svima kao što je to slučaj kod ulične umjetnosti, onda ona posjeduje puno veći značaj i širi kontekst djelovanja. ‘Misli globalno, djeluj lokalno’ uzrečica je koja odlično sažima karakter ulične umjetnosti“, rekla nam je nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol.

Poznato je kako je ulična umjetnost danas popularnija nego prije desetak godina, no što je s akademskom zajednicom. Zanimalo nas je kako akademska zajednica gleda na street art, ali i kako street art može pridonijeti turizmu, primjerice kroz vođene ture gradom.

„Smatram da su mišljenja i stavovi akademske zajednice po pitanju ulične umjetnosti dosta podijeljeni u Hrvatskoj. Osobno, street art me zanimao još od perioda studija kada sam odabrala uličnu umjetnost za temu jednog seminarskog rada te sam nastavila pratiti street art scenu do danas, a u nekoliko navrata sam o istoj i pisala i za portal PerceiveArt, primjerice kada je organiziran prvi sisački festival ulične umjetnosti Re:Think 2016. godine.

Svakako treba spomenuti i Graffiti na Gradele u Bolu na Braču i festival u Vodnjanu kao jedne od najdugovječnijih festivala ulične umjetnosti u Hrvatskoj. Pratila sam i mnoge pojedinačne autore čiji rad izuzetno cijenim poput Lonca, Vladimira Tomića poznatog pod nadimkom Mosk, Mirona Milića, Janu Danilović, Pekmezmed i mnoge druge“, započela je Švec Španjol za Generaciju.

Foto: PerceiveArt (na fotografiji: Sonja Švec Španjol)

Oblikuje novi identitet prostora

Kada govorimo o street artu, dodala je, riječ je o specifičnom vidu vizualne umjetnosti koja svojim izričajem gradi urbanu sliku grada i oblikuje novi identitet prostora. Ona nije ograničena na natpise, crteže i slike na zidovima već podrazumijeva i instalacije, skulpture, video i laserske projekcije kao i mnoge druge specifične umjetničke izričaje u javnom prostoru.

„Njezino primarno određenje je neizvjesnost trajanja, neposredna komunikacija s promatračem i mogućnost upečatljive preobrazbe javnog prostora. Sastavni je dio subkulture velikih gradova i često sadrži političke poruke ili buntovan stav u odnosu na građanske norme, a karakterizira je prepoznatljiv likovni izraz pojedinog autora. Crteži i natpisi na zidovima komuniciraju, provociraju, kritiziraju i promišljaju o različitim sferama društva, te su svojevrsni statementi u prostoru koji prenose poruku autora. Oni tumače priču svog vremena i prostora u kojem nastaju i tako bilježe povijest grada u formi pulsirajućih vizualnih znakova u urbanom prostoru čime grad sam po sebi postaje svojevrsna galerija namijenjena svima. I zato ih osobno cijenim i smatram relevantnim za svaki urbani prostor“, istaknula je naša sugovornica.

Osvrnula se i na to kako je akademska zajednica ranije gledala na street art, a kako gleda danas. „Smatram da je ranijih godina akademska zajednica bila daleko suzdržanija i ne baš u velikoj mjeri naklonjena street artu, ali da je s razvojem i sve većom prisutnošću festivala posvećenih uličnoj umjetnosti osvijestila i prihvatila njezine dobrobiti. Uz naravno, jasnu distinkciju između vandalizma, grafita i murala, kao i činjenicu da je nužno biti transparentan i vođen primarno kvalitetom i sviješću o kontekstu prostora u kojem dolazi do realizacije javnih murala.“

Foto: PerceiveArt (Toronto)

Negativne konotacije i neprihvaćanje

Na odnos akademske zajednice prema street artu osvrnuo se i zagrebački street art umjetnik Tomislav Lončarić poznatiji kao Lonac. Napomenuo je i zašto je važno educirati sve generacije o ovoj umjetnosti i njezinoj vrijednosti.

„Postoji određena, rekao bih dijelom i nametnuta, predrasuda prema slikanju na ulici. S jedne strane, akademski svijet dugo nije prihvaćao tu vrstu umjetnosti kao jednako vrijednu. S druge strane, i određene grane ulične kulture snose dio odgovornosti za negativne konotacije i neprihvaćanje, ponajviše bombing grafiti i besmisleno uništavanje tuđe imovine. Zbog toga se vrlo različite pojave često pogrešno svrstavaju u istu kategoriju“, rekao nam je Lonac.

Dodao je kako je povijest grafita, murala i ulične umjetnosti danas  već vrlo bogata i slojevita. Starijim generacijama, koje možda nisu upoznate sa svim njezinim smjerovima i školama razmišljanja, mnogo znači kada ih se kroz stručno vođene ture upoznaje s radovima u gradu. Tako imaju priliku ne samo uživo vidjeti proces nastanka murala nego i razgovarati s autorima te upoznati drugu stranu te kulture. „U brojnim europskim gradovima u kojima sam imao priliku slikati tijekom festivala organiziraju se stručne ture za osnovnoškolce, srednjoškolce i građane starije dobi. Na nekim festivalima važnu ulogu imaju i volonteri, među kojima su često upravo umirovljenici. To je odličan način da im se približi kultura s kojom se možda prije nisu susreli, ali i da se predrasude razbijaju obostrano. Mislim da je upravo taj izravan susret važan“, poručio je.

Foto: PerceiveArt (Lonac, mural, Glasgow)

Street art kao dio turističke ponude

Upravo su stručno vođene ture po gradovima ono što može obogatiti turističku ponudu hrvatskih gradova. Švec Španjol kaže da su takve ture u europskim metropolama već prepoznate, no u Hrvatskoj je situacija ponešto drugačija.

„Dok neke zemlje imaju razvijenu kulturu ulične umjetnosti, Hrvatska se u posljednjih 20-ak godina vidljivo razvija, senzibilizira te otvara prema tom vidu umjetnosti. To je najprimjetnije kroz sve veći broj festivala ulične umjetnosti diljem Hrvatske. Takav vid djelovanja može imati višestruke dobrobiti za svaku sredinu – od oplemenjivanja javnih prostora preko revitalizacije manjih sredina i dijelova Hrvatske koji svjedoče najvećem valu iseljavanja domaćeg stanovništva pa sve do veće vidljivosti i prepoznatljivosti zemlje kroz privlačenje širokog dijapazona turista. Međunarodne suradnje i dodatni popratni sadržaji koji se vežu uz street art festivale dodatno obogaćuju turističku ponudu uz naš, uvijek siguran, „sunce i more“ turizam ograničen isključivo na ljetne mjesece“, rekla je naša sugovornica.

Prisjetila se svog godišnjeg odmora u Škotskoj, kada su suprug i ona napravili road trip kako bi istražili različite gradove i kada su došli u Glasgowa, koji je na glasu kao poprilično siv i turoban grad, istražujući što vidjeti i posjetiti među prvima im je iskočio „Glasgow City Centre Mural Trail“.

„Kasnije sam saznala da je Glasgow jedan od najboljih gradova u Ujedinjenom Kraljevstvu za razgled ulične umjetnosti upravo zahvaljujući spomenutoj street art turi koja omogućuje da pješice istražite i upoznate grad obilazeći punktove s impresivnim zidnim muralima. Karta s lokacijama murala je online dostupna i obuhvaća čak 30 lokacija za razgled“, napomenula je.

Foto: PerceiveArt (Glasgow)

‘U Hrvatskoj često svjedočimo i ideološkim ratovima’

Također, prošlo ljeto posjetili suToronto za koji ju je, naglasila je, ugodno iznenadilo koliko odličnih murala ima u samom centru grada, no oni nisu napadni, već zajednica doslovce koristi tematske murale za oslikavanje dječjih igrališta u sklopu vrtića i škola ili za skretanje pažnje na lokalne obrte i trgovine.

„Čudnovato, ali istinito, više od 90% murala koje smo vidjeli u šetnjama gradom nije oštećeno niti devastirano šaranjem, što često zna biti slučaj kod nas i to odmah po završetku murala koji su recimo stvoreni u spomen na važne događaje i ličnosti poput, primjerice, murala posvećenog glumici Zdravki Krstulović u Splitu. Nažalost, u Hrvatskoj često svjedočimo i ideološkim ratovima koji se vode upravo preko uličnih oslika i ispisivanja uvredljivih tekstova od strane navijačkih skupina i sličnih grupacija, tako da je bilo pravo osvježenje vidjeti u inozemstvu kako ulična umjetnost može doprinijeti javnom prostoru bez devastacije, vandalizma, agresije ili ideoloških ratova.“

Od Hrelića do svjetske street art scene; Lonac: ‘Crtanje po zidovima bilo mi je ispušni ventil’

Zaključila je kako je na lokalnoj razini, uz novu gradsku vlast u Zagrebu, street art sve prisutniji i u glavnom gradu kroz, primjerice, ciljano oslikavanje gradskih pothodnika, pa i same gradske jezgre. „S jedne strane pohvalna inicijativa, s druge strane bilo bi lijepo da je selekcija autora za intervencije u prostoru bila transparentnija i više u skladu s karakterom prostora u kojem se nalaze, a kod oslikavanja pothodnika da se vodilo više računa o ujednačenoj razini kvalitete izvedbe“, poručila je Sonja Švec Španjol.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: PerceiveArt

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Šaranje nije stvaranje“ kojeg financira Agencija za medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.