“Budite uvjereni, samostalni umjetnici neprestano rade i stvaraju, samo je pitanje koliko to mogu naplatiti i koliko od toga mogu preživjeti. Oni često ulaze u projekte svjesni da neće ništa zaraditi, ali jednostavno imaju potrebu to napraviti i proizvesti jednu dodatnu vrijednost. Ta nemogućnost naplate nije nešto zbog čega se umjetnicima ne bi trebalo pomoći”, kazao je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) Hrvoje Kovačević povodom razgovora o potrebi potpora slobodnim umjetnicima od strane Ministarstva s obzirom na korona krizu.

U HZSU-u kažu da je rad za jako puno slobodnih umjetnika ili onemogućen ili otežan. Samostalni umjetnici pritom su u puno nepovoljnijem položaju u odnosu na one sa stalnim zaposlenjem.

Za vrijeme prvog i onog apsolutnog “lockdowna” samostalni umjetnici dobili su potpore koje je Ministarstvo vezalo uz Zavod za zapošljavanje te su kako bi konkurirali za iste, morali prikazati svoj prihod u 2019. godini. Međutim, nakon svibnja i otvaranja, potpore su stale, a epidemiološke mjere ostale cijelo vrijeme utječući na broj publike, a tako i na samu zaradu.

Linearne, a ne horizontalne potpore

“Epidemiološke mjere su neprestano postojale i pritisak na umjetnike, pogotovo na izvedbenu umjetnost, cijelo je vrijeme prisutan. U kazalište, ili na koncert smio je doći određeni broj ljudi. Ja sam književnik i ja kroz cijelo ovo vrijeme nisam imao književne susrete, išao po školama, što je meni inače prihod zarade”, ističe naš sugovornik.

Analizirajući potpore iz proljeća, kaže da zarada u prethodnoj godini nije dobar kriterij za samostalne umjetnike koji su specifična kategorija. U HZSU-u su se cijelo vrijeme zalagali da one budu linearne i “da bi svi slobodni umjetnici trebaju dobiti jednako”.

“Samostalni umjetnici specifična su kategorija; ima ih cijeli niz koji su možda prošle godine prikazali nula prihoda, ali su u prethodnim godinama zarađivali. Naime, ima nekoliko tih kategorija u kojim  jedne godine zarade puno pa sljedeće dvije ili tri godine ništa i zato smo smatrali da bi svi trebali dobiti jednako”, kazao je Kovačević. 

Dodaje i da je poseban argument činjenica da su samostalni umjetnici aplicirajući za taj status stekli i pravo na to da im država plaća doprinose. “Oni su morali tada dokazati da njihov rad predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. To je osnovni kriterij da bi netko postao samostalni umjetnik i to bi trebao biti jedini kriterij za potpore”, naglasio je predsjednik Uprave HZSU-a.

Neka rade, a ne da osiguravamo potpore da ne rade

“Model izravnih potpora kakve smo imali u prva tri mjeseca zapravo je najmanje pravičan od svih onih mehanizama koje smo stavili na raspolaganje i smatramo da je puno bolje honorirati umjetnike da rade pa makar u online okruženju i drugim alternativnim modelima, a ne da osiguravamo potpore da ne bi radili”, kazala je ministrica Nina Obuljen Koržinek za HRT reagirajući na inicijativu glumaca zaposlenih u zagrebačkim kazalištima koji su Vladi i Ministarstvu poslali otvoreno pismo podrške kolegama slobodnim umjetnicima.

Međutim, glumica Petra Dugandžić koja ovu problematiku od početka prati i komentira na društvenim mrežama, s njom se ne slaže. Jasno je to i prema dokumentarnom filmu kojega je snimila i u kojem četvero slobodnih umjetnika progovara o svom radu tijekom epidemije korona virusa koji se najblaže rečeno može nazvati neizvjesnim, a prihod koji ostvaruju borba za preživljavanje.

“Za nas samostalne umjetnike pandemija kao da je stala u svibnju, kada smo i dobili zadnju isplatu. Mi smo potpuno zaboravljeni, potisnuti u kutak onih koji se, samo zato što su samostalni umjetnici, moraju sami snalaziti bez obzira na naš status koji nam je dodijeljen kao istaknutim članovima ovog društva koji značajno doprinose kulturi ove države”, kazala je jedna od protagonistica dokumentarca “Nevidljivi”, sopranistica Irena Parlov. 

 “Ne tražimo ništa više od onoga da nas se izjednači s ostalim građanima RH da opstanemo i imamo priliku nastaviti i da preživimo do razdoblja u kojem će stvari opet krenuti dalje i u kojem će naši talenti opet biti traženi i zasluženo plaćeni”, mišljenja je kazališni redatelj Lovro Krsnik. 

Preko ljeta pad prihoda, a na jesen pogoršanje

Petra Dugandžić, autorica filma “Nevidljivi” nikako nije zadovoljna reakcijom Ministarstva, za kojega kaže da mu je nakon, zahtjeva za žurnu pomoć u ožujku, trebalo mjesec dana za isplatu potpore članovima HZSU-a i to “ne svim članovima koji imaju status samostalnih umjetnika i koji svakih pet godina prolaze stroge revizije na kojima dokazuju da su dovoljno radili kako bi zadržali status”. 

“Tridesetak umjetničkih udruga tri mjeseca vode iscrpljujuće dijaloge s Ministarstvom, pišu se silni prijedlozi, razrade, zbraja se i oduzima članstvo. Napokon u lipnju Ministarstvo odobrava jednokratne potpore za sve skupa 751 umjetnika od njih oko 5000 koliko priznaju da su zbrojili u svim udrugama. Ta selekcija se radi po vrlo nejasnim kriterijima. Sredstva se uplaćuju udrugama koje obavljaju posao Ministarstva te čitavu administraciju isplate potpora članovima preuzimaju na sebe”, navodi Dugandžić i dodaje da “od lipnja kreće ignoriranje i šutnja”.

Otvaranjem kazališta, broj prodanih ulaznica pada za 50 posto, gostovanja se otkazuju tj. rijetka nezavisna kazališta ostvaruju gostovanja i turneje, dok honorari samostalnih umjetnika padaju i do 50 posto, a Ministarstvo “ne reagira”.

Na jesen se situacija s nezavisnom umjetničkom scenom pogoršava pojačavanjem restriktivnih mjera, a velikom broju umjetnika rad je ili onemogućen, ili otežan. 

Kovačević ističe da je najpogođenija upravo izvedbena umjetnost; glumci, plesači, glazbenici, “oni nemaju mogućnost raditi”. Predstave idu, kaže, ali broj publike je ograničen do te mjere, da su nezavisnim kazalištima “neisplative”, a paralelno s time smanjeni su i honorari.  

U HZSU-u pozdravljaju dosadašnje mjere Ministarstva i projekt potpora kroz ad hoc natječaje, ali upozoravaju da je mali broj njih realno i prilagođen samostalnim umjetnicima. U posljednjem takvom ad hoc natječaju, koji je bio otvoren do 20. studenog, Kovačević kaže da je činjenica da se javilo jako malo samostalnih umjetnika. 

‘Vratite nam mjesto koje nam pripada’

Film “Nevidljivi” prikazuje četvero umjetnika koji od početka epidemije nisu u mogućnosti raditi, a kao što je u filmu naveo glumac Maro Drobnić, on se morao zaposliti kao pomoćni radnik u građevinskoj tvrtki, dok je sopranistica istaknula kako je tijekom epidemije utrošila 7500 kuna vlastitih sredstava pripremajući ulogu koja na kraju zbog aktualne korona situacije nije imala svoje izvedbe, a uloženi novac nije se vratio, kao što ni uloženi trud nije bio plaćen. 

Dugandžić je kazala da se ideja za film izrodila iz nakupljene frustracije tijekom ovih sedam mjeseci: “Od prve obustave okupljanja samo su se redale konferencije za medije na kojima su se redom nabrajale najpogođenije gospodarske grane te ni na jednoj nije spomenuta kultura.

Mišljenja sam da je to bila odgovornost Ministarstva kulture i medija, da se sektor koji svoje prihode ostvaruje od publike odnosno okupljanja većeg broja ljudi uvrsti na mjesto koje mu pripada”.

“Umjetnica ili umjetnik kao zanimanje kao da je apstraktan pojam, vječito se uz njega vežu razne predrasude, zaboravlja se ili ne zna da se umjetnici za svoj poziv školuju dugi niz godina, svoje zanate usavršavaju čitav život, njihov rad ne prestaje nedjeljom i blagdanima, odrađuju ogromne satnice za koje ionako nisu dostatno plaćeni i da najmanju ruku zaslužuju biti izjednačeni s ostalim građanima RH”, ocijenila je Dugandžić.

“Kulturna industrija doprinese u državni proračun 4,6 posto državnog proračuna donese kulturna industrija, a zauzvrat je ove godine iz proračuna dobila skoro jedan posto s tim da je to najveći doprinos do sada s obzirom na to da je Rijeka europska prijestolnica kulture, što je dobrim dijelom utjecalo na to.

Znači 4,6 puta je kulturna industrija više dala nego što je dobila. Ne tražimo nešto što nismo privredili, ne žicamo, tražimo jednostavno da se u kulturnu industriju vrati veći dio onoga što smo uložili. Umjetnici su uvijek zapostavljeni u ovoj državi. Tražimo da smo barem ravnopravni s ostalim djelatnostima”, zaključio je Kovačević.

“Najavljujemo nastavak mjera potpore i ad hoc natječaja koje ćemo objaviti u siječnju 2021. nakon dodatnih konzultacija sa svim partnerima u kulturnom sektoru, vezano za definiranje njihovih kriterija i uvjeta, uključujući i linearne mjere potpore za samostalne umjetnike i nezavisne profesionalce u području kulture”, poručili su iz Ministarstva.

Dokumentarni film možete pogledati ovdje.

Barbara Kraš Kedmenec

Foto: Screenshot/Youtube